1 / 36

zima 2009/10

Programiranje I. zima 2009/10. Programski jezik Java. Istorijat Jave Proizvod firme “Sun Microsystems” 1990-1991: jezik Oak 1994: Promenjen naziv u Java 1995: Java se objavljuje na SunWorld-u 1996: IBM i Microsoft kupuju licencu. Programski jezik Java. Istorijat Jave (nast.)

Télécharger la présentation

zima 2009/10

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Programiranje I zima 2009/10

  2. Programski jezik Java • Istorijat Jave • Proizvod firme “Sun Microsystems” • 1990-1991: jezik Oak • 1994: Promenjen naziv u Java • 1995: Java se objavljuje na SunWorld-u • 1996: IBM i Microsoft kupuju licencu Programiranje I

  3. Programski jezik Java • Istorijat Jave (nast.) • 1996: JDK 1.0 (8 paketa sa 212 klasa) • 1997: JDK 1.1 (23 paketa , 504 klase) • 1999: JDK 1.2 (59 paketa, 1520 klasa) • 2000: JDK 1.3 (76 paketa 1842 klase) • 2002. JDK 1.4 (135 paketa, 2991 klasa) • 2004. JDK 1.5 (Java 5) • 2006. JDK 1.6 (Java 6) Programiranje I

  4. Programski jezik Java • Glavne karakteristike Jave • Objektno orijentisan programski jezik opšte namene • Nezavisan od konkretnog računarskog sistema na kome se koristi (jednom napisan i preveden Java program se može izvršiti na bilo kojoj platformi koja podržava Javu) Programiranje I

  5. Programski jezik Java • Programi u Javi se izvršavaju na Java platformi • Java Virtual Machine (JVM): interpretator (bajtkoda) hipotetičkog računara • Java Application Programming Interface (Java API): kolekcija gotovih softverskih komponenti koje olakšavaju proces programiranja u Javi Programiranje I

  6. Programski jezik Java • JRE: Java Runtime Enviroment • za izvršavanje programa na određenoj platformi (PC, Apple, Sun ...) • JDK: Java Development Kit • za razvoj • java.sun.com Programiranje I

  7. Java program Java bajtkod Programski jezik Java • Kompajlersko-interpretatorski jezik Java kompajler javac Java interpretator java JVM Interpretator Operativni sistem Programiranje I

  8. Programski jezik Java • Vrste Java programa • Aplikacija • uobičajeni program • Aplet • izvršava se u Web pretraživaču (brauzeru) u okviru neke Web strane • automatska distribucija i instalacija • ograničene mogućnosti zbog bezbednosti • Servlet, JSP (Java Server Pages) • izvršava se na Web serveru (dinamičke strane) Programiranje I

  9. Programski jezik Java • Razvoj Java programa • Tekstualno okruženje • Notepad, TextPad, ... • Grafičko okruženje (IDE) • NetBeans, DrJava, Eclipse, Java Studio, JCreator, JBuilder, ... Programiranje I

  10. Programski jezik Java • Struktura Java programa • Java program se sastoji od jedne ili više klasa • Izvorni kod svake klase se piše u posebnoj datoteci čije ime mora biti isto kao ime klase • Ekstenzija datoteke Java izvornog koda mora biti java Programiranje I

  11. Programski jezik Java • Struktura Java programa public class SabiranjeNiza{ public static void main(String[] args) { . . . } } Programiranje I

  12. Programski jezik Java • Prevođenje i izvršavanje u tekstualnom okruženju (DOS prozor) javac SabiranjeNiza.java java SabiranjeNiza Programiranje I

  13. Programski jezik Java • Struktura Java programa import java.util.*; public class SabiranjeNiza{ public static void main(String[] args) { . . . } } Programiranje I

  14. java.lang java.util java.io java.net java.awt java.applet Paketi • Klase su organizovane po paketima • Analogija sa fajlovima i folderima u okviru fajl-sistema na disku • Paket je kolekcija klasa koje čine srodnu celinu (namenjenih jednoj vrsti posla) • Paketi su biblioteke klasa • Osnovni paketi: Programiranje I

  15. Paketi • Java API sadrži veliki broj klasa koje su grupisane u pakete Programiranje I

  16. Paketi • Paketi olakšavaju nalaženje i korišćenje klasa • Paketi sprečavaju konflikte imena klasa, jer različiti paketi mogu da sadrže klase sa istim imenom • Paketi omogućavaju kontrolu upotrebe klasa Programiranje I

  17. Korišćenje paketa • Deklaracijom import se “uvoze” sve klase iz nekog paketa pomoću džoker-znaka * • Deklaracija import se mora pisati pre početka teksta klase • Paket java.lang se automatski uvozi u sve programe Programiranje I

  18. Korišćenje paketa • Primer: import java.util.*; public class SabiranjeNiza { public static void main(String[] args) { ... Scanner tastatura = new Scanner(System.in); ... } } Programiranje I

  19. Osnovni elementi • Imena (identifikatori) • Tipovi podataka i literali • Promenljive • Izrazi Programiranje I

  20. Imena (identifikatori) • Imena za razne elemente Java programa • Ime mora da počinje slovom, $ ili _ • Ostali znaci: slova, cifre, $ ili _ • Razlikuju se mala i velika slova • Dužina nije ograničena • Ne mogu se koristiti rezervisane (službene, ključne) reči Programiranje I

  21. Imena (identifikatori) • Službene (ključne) reči imaju unapred definisano značenje Programiranje I

  22. Imena (identifikatori) nivo Nivo NIVO 3praseta druga godina bzvz this • Primer: tastatura n x15 9x jedno_VRLO_dugačko_ime brojStudenata znak+ili- Programiranje I

  23. Imena (identifikatori) • Konvencije za imenovanje • Paketi: sva slova su mala • mojpaket • Klase: početna slova svake reči su velika slova • MojaKlasa • Metod/promenljiva: početno slovo je malo, a naredne reči počinju sa velikim slovima • mojMetod, mojaPromenljiva • Konstante: sva slova su velika • MOJA_KONSTANTA Programiranje I

  24. Tipovi podataka • Primitivni (prosti) tipovi podataka • “ugrađeni” • Klasni (referencni) tipovi podataka • “programerski definisani” Programiranje I

  25. Primitivni (prosti) tipovi • Znakovni tip • char • Logički tip • boolean • Celobrojni tip • byte • short • int • long • Realni tip • float • double Programiranje I

  26. Primitivni (prosti) tipovi • Svi tipovi podataka imaju striktno definisan opseg vrednosti Programiranje I

  27. Primitivni (prosti) tipovi Programiranje I

  28. Primitivni (prosti) tipovi Programiranje I

  29. Primitivni (prosti) tipovi Programiranje I

  30. Primitivni (prosti) tipovi • Tip char zauzima dva bajta umesto uobičajenog jednog bajta • predstavlja Unicode znakove (Unicode standard definiše kodni raspored koji obuhvata praktično sve današnje jezike,uključujući indoevropske, dalekoistočne itd.) • Tip voidoznačava “prazan” tip Programiranje I

  31. Klasni (referencni) tipovi • Korisnički definisani tipovi podataka su predstavljeni klasama • Vrednosti klasnih tipova su reference (adrese) objekata odgovarajuće klase • Slično pokazivačima Programiranje I

  32. Literali • Vrednosti koje predstavljaju sami sebe • Celobrojni literali • Realni literali • Logički literali • Znakovni literali • String literali Programiranje I

  33. Literali • Celobrojni literali • Celi brojevi tipa int i long u dekadnom, oktalnom i heksadekadnom zapisu • Dekadni ne počinju cifrom 0: 123 • Oktalni počinje cifrom 0: 032 • Heksadekadni počinje znacima 0x ili 0X: 0x1A, 0X1A • Celobrojni literal koji se završava slovom L ili l je tipa long: 26L, 0L, 11100l Programiranje I

  34. Literali • Realni literali • Realni brojevi tipa float ili double • Moraju sadržati decimalnu tačku ili eksponent • e (ili E) se koristi za eksponent • Realni brojevi koji se ne završavaju slovom ili se završavaju slovom D ili d su tipa double: 2.75, 24.5344, 25e4, .8373e-9D • Realni brojevi koji se završavaju slovom F ili f su tipa float: 2.75f, 24.5344f, 25e4f, .8373e-9f Programiranje I

  35. Literali • Logički literali • Logičke vrednosti: true i false • Znakovni literali • Znakovi ili specijalne sekvence (escape sequences) između jednostrukih navodnika: 'A', 't', '?', '\n', '\u0142' • String literali • Nizovi znakova između dvostrukih navodnika: "Zdravo narode", "Unesite broj: ", "A" Programiranje I

  36. Komentari • Tri stila komentara u Javi • C-stil: /* . . . */ • primer: /* Ovo je objašnjenje */ • Jednolinijski komentar: // • primer: int i = 1; // brojač • Dokumentacioni komentar: /** . . . */ • za automatsko generisanje dokumentacije Programiranje I

More Related