1 / 44

Obiteljska Medicina

Obiteljska Medicina. Studenti : Žana Havranek Anja Hranilović David Harmicar Kristina Ilić Igor Iskra Vanja Janjanin. OBITELJSKA MEDICINA djelatnost kojoj je cilj očuvanja zdravlja i liječenje svih članova obitelji bez obzira na spol, dob i vrstu bolesti

allegra
Télécharger la présentation

Obiteljska Medicina

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Obiteljska Medicina Studenti : Žana Havranek Anja Hranilović David Harmicar Kristina Ilić Igor Iskra Vanja Janjanin

  2. OBITELJSKA MEDICINA • djelatnost kojoj je cilj očuvanja zdravlja i liječenje svih članova obitelji bez obzira na spol, dob i vrstu bolesti • provodi sveobuhvatnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu definirane populacije, pri čemu se obitelj smatra osnovnom jedinicom djelatnosti

  3. POVIJEST RAZVOJA OBITELJSKE MEDICINE • sredina prošlog stoljeća - potreba za stručnjakom koji bi se bavio „čuvanjem zdravlja" • 1967. g. - udruženja opće prakse 6 članica tadašnje EEZ-e osnivaju u Parizu Europsko udruženje liječnika opće medicine (UEMO) • 1972. g. - osnivanje Svjetskog udruženja liječnika opće/obiteljske medicine (WONCA) i ogranka WONCA Europe • u sastavu WONCA Europe djeluje EURACT – Europsko udruženje nastavnika opće medicine (od 1992. g.); njegov začetak nalazi se još u 1974.-oj godini u radu Leeuwenhorst grupe. • 1986. g. - najveći uspjeh; usvajanje smjernice 86/457/EEC (određen minimalan standard specijalizacije opće medicine) • 1993. g. - uvedena obaveza specijalizacije opće medicine

  4. OBITELJSKI LIJEČNIK • diplomirani liječnik • pruža zdravstvenu zaštitu „svih ljudi", bez obzira na dob, spol, rasu, kulturu, društveni status • poduzima početne korake u liječenju svih bolesti koje pacijent može imati • skrbi za pojedince u ordinaciji, njihovim domovima, a ponekad i u poliklinici ili bolnici • trajna zdravstvena zaštita bolesnika sa kroničnim bolestima • surađuje sa ostalim zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima

  5. „Liječnik opće medicine je diplomirani liječnik koji pruža primarnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu pojedincima, obiteljima i populaciji u skrbi bez obzira na spol, dob ili bolesti. Na jedinstven način objedinjuje ove funkcije. Za svoje pacijente skrbi u ordinaciji, u njihovim domovima, a ponekad i u poliklinici i bolnici. Cilj mu je postavljanje rane dijagnoze. U pristupu zdravlju ili bolesti integrira fizičke, psihičke i socijalne čimbenike. To se očituje u pružanju zdravstvene zaštite svojim pacijentima. Za svakog problema koji mu se predoči, donosi početnu odluku. Provodi trajnu zdravstvenu zaštitu svojih pacijenata sa kroničnim, povratnim ili terminalnim bolestima. Dugotrajna veza mu omogućava ponovljeno i postupno prikupljanje odgovarajućih informacija za svakog pacijenta ponaosob, te izgraditi s njime odnos povjerenja koji može stručno koristiti. Rad obavlja u suradnji sa ostalim kolegama zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima. Zna kako i kada treba primijeniti liječenje, prevenciju i edukaciju radi promicanja zdravlja pacijentima u njihovim obiteljima. Svjestan je svoje profesionalne odgovornosti prema zajednici." Leeuwenhorst grupa, 1974. g.

  6. „Liječnik opće/obiteljske medicine je liječnik prvenstveno odgovoran za pružanje sveobuhvatne zdravstvene zaštite svakomu koji to zatraži, a prema potrebi i za organizaciju zdravstvene zaštite zajedno sa ostalim zdravstvenim radnicima. Liječnik opće/obiteljske medicine djeluje kao generalist koji prima svakoga koji zatraži zdravstvenu zaštitu kada ostali davatelji ograničavaju pristupačnost svojim uslugama na temelju dobi spola i dijagnoze. Liječnik opće/obiteljske medicine skrbi za pojedince u okruženju njihove obitelji i zajednice, bez obzira na rasu, religiju, kulturu i društveni status. Klinički je kompetentan za obavljanje većeg dijela zaštite uzimajući u obzir kulturno, društveno-ekonomsko ili psihičko okruženje. Pored toga, preuzima osobnu odgovornost za pružanje sveobuhvatne i kontinuirane zdravstvene zaštite svojih pacijenata. Liječnik opće/obiteljske medicine obavlja svoju profesionalnu uslugu pružajući zdravstvenu zaštitu izravno ili posredstvom tuđih usluga sukladno potrebama i raspoloživim resursima unutar zajednice za koju skrbi." WONCA, 1991. g.

  7. „Opći praktičar je specijalist osposobljen za rad na prednjoj crti zdravstvenog sustava i za poduzimanje koraka zdravstvene zaštite za svaki problem (ili probleme) koje pacijent može imati. Opći praktičar skrbi za pojedince u društvu, bez obzira na tip njihove bolesti ili druga osobna i društvena obilježja, te organizira sve mogućnosti zdravstvenog sustava za najbolji probitak pacijenta. Bavi se autonomnim pojedincima diljem područja sprečavanja, dijagnoze, liječenja, zaštite i palijativne skrbi, upotrebljavajući i integrirajući biomedicinske znanosti, medicinsku psihologiju i medicinsku sociologiju." Frede Olsen, 2000. g.

  8. OBILJEŽJA OPĆE MEDICINSKE PRAKSE • OPĆENITOST (general) -bavi se svima, neprobranim zdravstvenim problemima čitave populacije • KONTINUITET (continuous) -utemeljena na dugotrajnom osobnom odnosu između pacijenta i liječnika • SVEOBUHVATNOST (comprehensive) -pruža integriranu zaštitu koja obuhvaća unapređenje zdravlja, prevenciju bolesti, liječenje, rehabilitaciju i suportivnu skrb • USKLAĐENOST (coordinated) -treba osigurati prikladno i pravovremeno upućivane specijalisti ili drugom zdravstvenom stručnjaku • SPREMNOST NA SURADNJU (collaborative) -spreman na suradnju sa ostalima koji pružaju medicinsku, zdravstvenu i socijalnu zaštitu • ORIJENTACIJA PREMA OBITELJI (familiy-oriented) -zbrinjava zdravstvene probleme pojedinaca u kontekstu obiteljskih okolnosti • ORIJENTACIJA PREMA ZAJEDNICI (community-oriented) -pacijentovi problemi bi trebali biti razmatrani u kontekstu njegovog života u lokalnoj zajednici

  9. Uvjeti za razvoj (opće)obiteljske medicine • 1. STRUKTURALNI UVJETI • - određena populacija • -skrb za čitavu populaciju • - radna okolina • - upućivanje specijalistima • - naknada

  10. 2. POBOLJŠANJE ORGANIZACIJE • - zdravstvena dokumentacija pacijenata • - timski rad • - organizacija rada

  11. 3. PROFESIONALNI RAZVOJ • - edukacija ----> a) dodiplomsko medicinsko obrazovanje • b) postdiplomsko med obrazovanje • c) trajno medicinsko usavršavanje • - razvoj kvalitete • - katedre za opću medicinu • - istraživački rad • - profesionalna organizacija

  12. ZAKONSKI PROPISI ZA OTVARANJE PRIVATNE LIJEČNIČKE ORDINACIJE • 1. PROSTOR • - izgrađen od čvrstog materijala, neizložen buci i onečišćenju, smješten na pristupačnom zemljištu • - mora imati sve pripadajuće komunalne i sanitarne uvjete i odgovarajuće priključke • - zvučna izolacija, izolirani spremnici za odlaganje potrošnog materijala ; podovi, zidovi i stropovi od materijala koji se lako održava

  13. 2. OPREMA • - oprema jedinice opće medicine ovisi o opsegu i sadržaju rada tima • - osnovna dijagnostička pomagala, štrcaljke za jednokratnu uporabu, zavojni materijal, dezinficijensi itd. • - u novije vrijeme vrijeme neophodno i računalo • - individualna oprema svakog liječnika u liječničkoj torbi

  14. EUROPSKA DEFINICIJA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE • Obilježja discipline opće/obiteljske medicine • mjesto prvog medicinskog kontakta korisnika sa zdravstvenim sustavom; pruža im otvoren i neograničen pristup; bavi se njihovim zdravstvenim problemima bez obzira na njihovu dob, spol ili bilo koju drugu karakteristiku • učinkovito koristi resurse zdrav. zaštite koordinirajući skrb u suradnji s drugim stručnjacima primarne zaštite i povezivanjem s drugim specijalistima preuzimajući ulogu zastupnika pacijenta kada je potrebno • razvija personalizirani pristup, usmjeren na pacijenta, njegovu obitelj i zajednicu u kojoj živi • koristi se jedinstvenim postupkom konzultacije koji dopušta uspostavljanje učinkovite komunikacije između liječnika i pacijenta • odgovorna je za osiguravanje neprekidne zaštite određene potrebama pacijenta • koristi se specifičnim postupkom donošenja odluke, određenog prevalencijom i incidencijom bolesti u zajednici • skrbi za akutne i kronične zdravstvene probleme • zbrinjava bolesti koje su u ranom stadiju razvoja nerazjašnjene, što ponekad zahtjeva hitnu intervenciju • promovira zdravlje i blagostanje odgovarajućim intervencijama • ima specifičnu odgovornost za zdravlje zajednice • bavi se sa zdravstvenim problemima u njihovom fizičkom, psihološkom, društvenom, kulturološkom i egzistencijalnom okruženju

  15. Specijalnost opće/obiteljske medicine • pružanje sveobuhvatne i kontinuirane zaštite svakome koji to zatraži, bez obzira na spol, dob ili bolest • profesionalna odgovornost prema zajednici • promoviranje zdravlja, sprečavajući bolest i pružajući liječenje, skrb ili olakšavanje tegoba

  16. TEMELJNE NADLEŽNOSTI • vođenje primarne nadležnosti • personalizirana zaštita «person-cetered» • specifične vještine rješavanja problema • sveobuhvatni pristup • usmjerenost k zajednici • holistički pristup

  17. OSNOVNA OBILJEŽJA PRIMJENE • OKRUŽENJE -razumijevanje vlastitog okruženja i okoline u kojoj djeluje liječnik • STAV -temeljen na profesionalnim sposobnostima liješčnika, vrijednostima i etici • ZNANOST -usvajanje kritičkog pristupa praksi, temeljenog na istraživanjima, te zadražavanjem istog obrazovanjem i poboljšanjem kvalitete

  18. Prikaz najčešćih djelatnosti obiteljskog liječnika

  19. Ambulantno liječenje Metode: - opće metode - lijekovi - fizikalna sredstva

  20. Pregled u ordinaciji DOBRA KOMUNIKACIJA ! • - utvrđivanje identiteta • - uzimanje anamneze • - opći klinički pregled • - postavljanje dijagnoze • - ocjena radne sposobnosti

  21. Nadležnosti izabranog doktora pri utvrđivanju nesposobnosti za rad • utvrđuje kad je nastupila i prestala • određuje izolaciju (zarazne bolesti) • određuje roditeljski dopust • upućuje osiguranika liječničkom povjerenstvu Zavoda • odobrava promjenu mjesta boravka

  22. Kućni posjet i zdrastvena njega u kući • jedini način da se upozna život bolesnika u njegovu okruženju • nepokretnost • kronične bolesti u fazi pogoršanja • nakon složenijih op. zahvata • kod terminalnog bolesnika

  23. Kronične bolesti • - doživotno liječenje,njega i rahabilitacija • - uzrok nepoznat ili multikauzalan • - u svim dobnim skupinama • - uzrok velikih zdrastvenih i ekonomskih problema -uloga liječnika: promoviranje zdravlja i prevencija kroničnih bolesti

  24. Obiteljska medicina je djelatnost kojoj je cilj promicanje zdravlja i liječenje bolesti. • To je medicinska specijalnost trajne i sveobuhvatne zdravstvene zaštite,očuvanja zdravlja i liječenja svih članova obitelji bez obzira na spol,dob i vrstu bolesti.

  25. U obiteljskoj medicini najvažnija je osobna odgovornost liječnika za sveobuhvatnu zdravstvenu skrb od prvog kontakta i početne procjene zdravlja do svakodnevne brige o bolesniku i liječenju. • U dijagnostici i liječenju obiteljski liječnik primjenjuje najnovije tekovine medicinske znanosti kao i znanja i vještine iz specijalističkog područja ovisno o vrsti bolesti i načinu liječenja.

  26. Obiteljski liječnik program zdravstvene zaštite obitelji provodi sa članovima tima tako da: -planira,organizira mjere i aktivnosti zdravstvene zaštite u promociji zdravlja i prevenciji bolesti svih članova obitelji; -koordinira i usmjerava aktivnosti zdravstvene samozaštite i suzaštite članova obitelji; -pruža kontinuiranu i integriranu zdravstvenu zaštitu zdravih i liječenje i rehabilitaciju bolesnih; -organizira i provodi liječenje u ordinaciji i kući korisnika zdravstvene zaštite; -organizira i nadzire liječenje i njegu u kući; -organizira mjere zdravstvene i socijalne skrbi za stare,nemoćne i socijalno ugrožene,te invalidne osobe.

  27. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA uključuje,uz dijagnozu i liječenje akutnih i kroničnih bolesti,unapređenje zdravlja,prevenciju bolesti,savjetovanje i edukaciju bolesnika u različitim dijelovima sustava zdravstvene zaštitekao što su rad u ordinaciji,kućna posjeta,skrb za teško bolesne,kućna i dnevna njega.

  28. Metode proučavanja zdravstvenog stanja su: TIMSKI RAD je prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije metoda rada koja pruža mogućnosti(2 ili više)osoba koji imaju zajednički cilj u radu da najbolje iskoriste svoju sposobnost glede znanja,vještine i iskustva.Tim u zdravstvenoj djelatnosti čine najmanje dvije osobe(liječnik i sestra),a ovisno o zadatku i tehnici rada i više zdravstvenih djelatnika(interdisciplinirani).

  29. 1.DISPANZERSKA METODA RADA se može definirati kao metodološki pristup u promociji zdravlja i prevenciji bolesti pojedinca i obitelji.U tom pogledu principi dispanzerskih metoda su: -kontinuirano praćenje i proučavanje zdravstvenog stanja populacije prikupljanjem,obradom i tumačenjem zdravlja i bolesti, -proučavanje higijenskih ,socijalnih i ekonomskih prilika obitelji i rada pučanstva,rano otkrivanje i evidentiranje početnih stanja bolesti,zdravstvenih rizika kod ugroženih skupina. -planiranje i programiranje aktivnosti u odnosu na aktualne zdravstvene probleme.

  30. 2.EPIDEMIOLOŠKA METODA istražuje uzroke zakonitosti kretanja bolesti,te način i suzbijanje masovnih bolesti.Kronične nezaraznebolesti(kardiovaskularne,maligne,bolesti ovisnosti i dr.)radi svoje raširenosti i smrtnosti predstavljaju značajan medicinski problem i razlog za planiranje i organizaciju prevencije.

  31. 3.SOCIJALNO-MEDICINSKA METODA služi praćenju utjecaja socijalnih čimbenika na pojavu bolesti u obitelji.Među najčešćim su nepovoljne ekonomske prilike u obitelji,nedostatak kulture življenja,manjak brige društva za bolesne i nemoćne.

  32. KOMUNIKACIJA • - neuspjela komunikacija između bolesnika i liječnika dovodi do pogrešaka i neuspjeha u medicini • - u obiteljskoj medicini je ljudska riječ osnovna dijagnostička i terapijska metoda • - bitno u općoj medicini : slušanje i opažanje, klinički intervju te komunikacijski teške situacije i kako se nositi njima

  33. ZAŠTO DOLAZI DO POGREŠAKA U KOMUNIKACIJI I KAKO SE S NJIMA NOSTITI • - pacijent teško odredi što s njim nije u redu • - problem subjektivnosti • - treba obratiti pozornost na prenesena značenja kod opisa nekih boli i osjećaja, na neke indirektne pristupe pacijent doktoru • - posljednja, “usputna” pitanja su najčešće razlog dolaska

  34. VJEŠTINE LIJEČNIKA OPĆE MEDICINE • - najvažnija vještina slušanja, zatim opažanja i na kraju vođenja razgovora, intervjua Vještina aktivnog slušanja : • A) pokloniti pacijentu svu pažnju • B) reći mu da smo zainteresirani za njegov problem • C) obraćati pažnju na skrivene poruke • D) NE slušati selektivno • E) pokušat shvatiti bolesnika

  35. Vještina opažanja • Pratiti pacijentovo držanje, vanjske neke karakteristike, ne nužno potaknute nekim tjelesnim malformacijama • Govor tijela • Mirisi, tjelesni kontakt Klinički intervju • 2 značenja • Razumijevanje bolesnika • Jednostavni jezik • Metoda “zrcala” • Nema kraja

  36. KOMUNIKACIJA SA TEŠKIM BOLESNICIMA • A) Ljutiti bolesnik • B) Somatizirajući bolesnik • C) Bolesnici koje ne volimo : vješalice, priljepci, manipulatori i samouništavači • D) Kako reći “ne” • E) Kako prepoznati takve bolesnike • F) Kako reći bolesniku da boluje od maligne bolesti?

  37. SLOBODAN IZBOR LIJEČNIKA U OPĆOJ PRAKSI • Svaki čovjek građanin Republike Hrvatske ima pravo birati svog doktora medicine te stomatologa • Načelo osobne brige liječnika za pacijenta temeljna je postavka opće medicine • Slobodan je izbor liječnika u RH uveden 1990. • Omogućavao je bolesnicima da se opredijele za liječnika opće medicine, a izbor liječnika opće medicine kao obiteljskog liječnika bio je u drugom planu • Kod nas se ljudi odluče za određenog liječnika kad se netko iz obitelji za nj odluči • Udruženje liječnika opće medicine u Hrvatskoj se naziva Hrvatsko Društvo Obiteljskih Doktora • Statut:

  38. Na temelju članka 35. Statuta Hrvatskoga liječničkog zbora, Skupština Hrvatskoga društva Obiteljskih doktora Hrvatskoga liječničkog zbora na sjednici održanoj 1. listopada 2004.donijela je PRAVILNIK O RADUHRVATSKOG DRUŠTVA OBITELJSKIH DOKTORA I. Opće odredbe Članak 1. Hrvatsko društvo obiteljskih doktora ili Hrvatsko tijelo je Hrvatskoga liječničkog zbora (u daljnjem tekstu: Stručno društvo) koje članovi osnivaju radi stručnog i znanstvenog rada na području opće-obiteljske medicine. Stručno društvo djeluje u skladu s ciljevima i zadacima Hrvatskoga liječničkog zbora (u daljnjem tekstu: HLZ-a).

  39. Članak 2. Stručno društvo ima naziv: • HRVATSKI LIJEČNIČKI ZBORHRVATSKO DRUŠTVO OBITELJSKIH DOKTORA • ili na engleskom jeziku: • CROATIAN MEDICAL ASSOCIATION,CROATIAN SOCIETY OF FAMILY PHYSICIANS Članak 3. • Sjedište je Stručnoga društva u Zagrebu, Šubićeva 9. • Članak 4. • Stručno društvo ima pečat četvrtasta oblika, sljedećeg sadržaja: • • u gornjem redu:HRVATSKI LIJEČNIČKI ZBORHRVATSKO DRUŠTVO OBITELJSKIH DOKTORA

  40. Članak 5. Rad Stručnoga društva uređen je Statutom HLZ-a i drugim aktima HLZ-a, te ovim Pravilnikom. Ako to zahtijevaju pravila međunarodnih udruga kojih je ovo Stručno društvo član, djelovanje Stručnoga društva urediti će se u skladu s tim pravilima, uz suglasnost GO-a HLZ-a. Stručno društvo može biti član odgovarajućih međunarodnih asocijacija, kao predstavnik HLZ-a na području svoje djelatnosti. Stručno društvo upisano je u popis stručnih društava HLZ-a pod brojem ________za godinu_______.

  41. Članak 6. • Zadaci su Stručnoga društva: • Trajno stručno i znanstveno usavršavanje svojih članova organiziranjem stručnih i znanstvenih sastanaka, kongresa, seminara, predavanja i tečajeva, odnosno svih oblika trajnoga medicinskog usavršavanja, • suradnja sa stručnim znanstvenim i nastavnim organizacijama, • predstavljanje struke u tijelima HLZ-a, • suradnja s društvima i sekcijama HLZ-a na područjima od zajedničkog interesa, • predlaganje mjera za unapređenje i poboljšanje organizacije rada u stručnoj i znanstvenoj djelatnosti na području svoje struke, • suradnja sa srodnim stručnim i znanstvenim društvima drugih zemalja, • predstavljanje nacionalnih interesa svoje struke u odgovarajućim međunarodnim društvima, • unapređivanje zdravstvene kulture stanovništva, • njegovanje i razvijanje načela povezanosti i medicinske etike među svojim članovima, • praćenje i nadziranje provođenja mjera zdravstvene zaštite bolesnika. • davanje stručnih mišljenja i ekspertiza • predlaganje znanstvenih projekata

  42. Članak 7. • Članstvo u Stručnom društvu može biti redovno, pridruženo i začasno. • Redovnim članom Stručnoga društva može postati liječnik, član HLZ-a. • Pridruženi članovi mogu biti visokoobrazovani stručnjaci drugih struka i znanstveni djelatnici koji nisu liječnici, a djeluju na području djelovanja Stručnoga društva, u zdravstvenoj djelatnosti ili su znanstvenici iz područja medicine. • Pridruženi članovi imaju sva prava i dužnosti, ali ne mogu biti birani za predsjednika i prvog dopredsjednika. • Začasnim članom Stručnog društva može postati zdravstveni i znanstveni djelatnik, građanin Republike Hrvatske ili stranac koji je zaslužan za razvoj znanstvene misli i stručne djelatnosti iz područja djelovanja Društva. • Redovne i pridružene članove izabire upravni odbor Stručnog društva, a začasne Skupština Stručnoga društva. • O izboru začasnih članova obavješćuju Glavni odbor HLZ-a, koji ih potvrđuje

  43. Članak 8. • Članstvo u Stručnom društvu prestaje: • istupanjem iz članstva po vlastitoj želji ili smrću, • prestankom članstva u HLZ-u, • neplaćanjem članarine Društvu najmanje tijekom jedne godine, a nakon pisane opomene, ako je članarina u Stručnom društvu određena.

  44. Članak 9. • Prava i dužnosti članova jesu: • pridržavati se načela medicinske etike i deontologije te svojim postupcima i radom ne narušavati ugled Stručnog društva, HLZ-a i liječničkog poziva, • razvijati i usavršavati svoje znanje, • objavljivati svoje znanstvene i stručne radove u publikacijama Stručnog društva i HLZ-a, • birati i biti biran u tijela Stručnoga društva, • davati prijedloge i primjedbe na rad Stručnog društva i njegovih tijela, • podnositi žalbe i prigovore u slučajevima predviđenima ovim Pravilnikom i Statutom HLZ-a, • pravo je članova da Stručno društvo štiti njihov moralni ugled i materijalni položaj, • dužnost redovitog plaćanja članarine HLZ-u i Stručnom društvu ako je članarina određena, • koristiti se olakšicama na skupovima u organizaciji Stručnoga društva ili HLZ-a, • učlanjivati se u međunarodna i inozemna medicinska društva sa svim pravima i dužnostima koja iz toga proistječu.

More Related