PROMOCIJA ZDRAVLJA Mr.sc. Suzana Janković, dr.med.

1. PROMOCIJA ZDRAVLJA Mr.sc. Suzana Janković, dr.med.

2. Temeljne odrednice promicanja zdravlja • Unapređenje zdravlja i stvaranje potencijala za dobro zdravlje, prije nego se zdravstveni problemi ili ugroženost zdravlja pojave.

3. 1977, WHO, "Health for All" • Osnova za razvoj promicanja zdravlja • Istaknuta uloga zajednice i međuresorskog djelovanja

4. 1986, Ottawa, 1. međunarodna konferencijao promicanju zdravlja - ZDRAVLJE ZA SVE DO 2000. • Proces osposobljavanja ljudi da poboljšaju kontrolu nad vlastitim zdravljem. 5 prioriteta: • Izgradnja javno-zdravstvene politike usmjerene zdravlju • Stvaranje okoliša koji doprinosi zdravlju • Jačanje aktivnosti na razini zajednice • Razvijanje osobnih znanja i vještina • Reorijentiranje zdravstvenih službi i usluga

5. 1988, Adelaide 4 prioriteta u javno-zdravstvenoj politici: • Zdravlje žena • Prehrana • Pušenje i alkohol • Zdrav okoliš

6. 1991, Sundsvall • Odnos zdravlja i okoliša 3 modela: • HELPSAM - Health Promotion Strategy Analysis Model • Sundsvall Pyramid of Supportive Environments • SESAME - Supportive Environments Action

7. 1997, Jakarta 5 prioriteta promicanja zdravlja WHO za 21. stoljeće: • Promicanje socijalne odgovornosti za zdravlje • Povećati ulaganja u unapređenje zdravlja • Povezati i proširiti razvoj partnerstva za unapređenje zdravlja • Osnažiti aktivnost zajednice i pojedinaca • Osigurati preduvjete (infrastrukturu) za promicanje zdravlja

8. AKTIVNOSTI U HRVATSKOJ • 1995, započeo sustavni rad u okviru 1. projekta Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH i HZZO-a, potprojekt: Promicanje zdravlja • Terensko istraživanje na 9 lokaliteta, uzorku od 3 681 osobe od 18-65 godina. • Preporuka: • prevencija rizičnih čimbenika (pušenje, prehrana, tjelesna aktivnost, spolno ponašanje) • 1999, edukacija edukatora u organizaciji MZSSRH, HZZO i HZJZ

9. Razvoj i izazovi • 1970-e: zauzdavanje preventabilnih bolesti i rizičnog ponašanja - informiranje i edukacija; • 1980-e: sveobuhvatan intervencijski pristup - akcije Otawske povelje; • 1990-e: pristup kroz mjesta na kojima žive, rade, igraju se i vole - škole, domovi, zajednice, radno mjesto. • Koji će biti fokus za promociju zdravlja u 21. stoljeću?

10. Promocija zdravlja • populacijski pristup, • aktivnosti na odrednicama zdravlja, • sveobuhvatne intersektorske inicijative, • učinkovito učešće javnosti, • intervencije koje promiču promjenu ponašanja, socijalne, okolišne i promjene politike.

11. Osnovni principi promocije zdravlja Uključuje i usmjerena je populaciji, a ne pojedincu • Mnogi zdravstveni problemi sve su više socijalni. • Provodi se na mjestima gdje ljudi žive i rade.

12. Mjesta za aktivnosti: KUĆA ŠKOLA RADNO MJESTO ZDRAVSTVENE JEDINICE ZAJEDNICA ZATVORI...

13. Osnovni principi promocije zdravlja Usmjerena izravno uzrocima «nezdravlja» • fokus na prevenciji, ne na kurativi, dalje na socijalnom i fizičkom okruženju koje može izazvati bolest, • okruženje treba biti izvor zadovoljstva i ugode, sigurnosti i poticaja, • štiti se priroda i prirodni resursi i tako osigurava ljudima osobni, socijalni i ekonomski zdravi i produktivni život.

14. Osnovni principi promocije zdravlja Različitost pristupa • edukacija, informiranje, razvoj zajednice i organizacija, zagovaranje za zdravlje i legislativna podrška, • razvoj osobnih vještina i javne politike koja podržava zdravlje.

15. Osnovni principi promocije zdravlja Učešće javnosti i zajednice • specifične grupe s različitim životnim potrebama, vrijednostima, interesima, kulturom, socijalnim problemima, • grupe na određenom području ili mjestu (škola, radno mjesto), • zdravstveni problem rješava se s ljudima i za ljude i ne može se voditi samo sustavom koji se postavlja iznad njih, • ljudi sudjeluju u identifikaciji potreba, određivanju prioriteta, odlučivanju i planiranju strategije za postizanje cilja.

16. Osnovni principi promocije zdravlja Uloga zdravstvenih profesionalaca • trebaju se preorijentirati na promociju, uz klinički, kurativni rad, • potrebna promjena ponašanja, stavova i organizacije zdravstvene službe, • jačanje kretanje informacija od liječnika prema javnosti, • u fokusu je cijela osoba i populacija, a ne samo organski sustav ili organ, • dijele zajedničku odgovornost za zdravlje.

17. Strategija promicanja zdravlja • jedinstvo i suradnja • razvoj politike • razvoj zajednice • razvoj mreže infrastrukture • komunikacija i edukacija • razvoj znanja - teorije i metodologije

18. Kretanja u društvu od utjecaja na zdravlje u 21.st. • siromaštvo • globalna ekološka prijetnja preživljavanju - opstanak čovječanstva • okolišne i socijalne posljedice povećanja urbanizacije • epidemiološke promjene - stalni rast incidencije zaraznih i kroničnih bolesti, ozljeda i nasilja (HIV/AIDS, KV bolesti, depresija i suicidi) • demografske promjene - produženje životnog vijeka i nesamostalnosti • razvoj - napredak biotehnologije • komunikacija - revolucionarne promjene u informatičkoj tehnologiji • globalizacija prometa, putovanja, vrijednosti i ideja (konzumerizam i privatizacija)

19. UČINIMO DA ZDRAVIJI IZBORBUDE I LAKŠI IZBOR

20. PREVENCIJA : PROMOCIJA NEGATIVNO ZDRAVLJE (bolest) POZITIVNO ZDRAVLJE (blagostanje) : RIZIČNI FAKTORI RESURSI (osobni, društva, zajednice okoliša) :

21. Razlika promocije zdravlja i zdravstvenog odgoja • informacije daje u svrhu unapređenja «zdravstvene pismenosti» o rizičnim čimbenicima i ponašanjima te temeljnim društvenim, ekonomskim i okolišnim čimbenicima, • naglašava motivaciju, vještine i uvjerenost nužne za poduzimanje akcija, • ukazuje na političku izvedivost i organizacijske mogućnosti za akcije usmjerene na okolnosti koje utječu na zdravstvene ishode

22. Razlika promocije zdravlja i prevencije • Promocija zdravlja orijentirana zdravlju, prevencija orijentirana bolesti.

23. Promocija zdravlja u praksi • kreiranje politike • razvoj infrastrukture • inplementacija • kampanje i programi • evaluacija • ishod

24. Zdravstveni indikatori (individualna razina) područje bolest pozitivno zdravlje / blagostanje društvena izolacija diskriminacija društvena podrška sudjelovanje u društvenim aktivnostima socijalno mentalno depresija smisao za zajedništvo optimizam nepokretnost bolest vježbanje, kretanje fizičko

25. Indikatori zdravstvene mogućnosti i sposobnostiTočke promatranja zdravstvene sposobnosti područje faktori rizika resursi - društveno povlačenje - društvenost - socijalni krug socijalno mentalno - rezignacija - preopterećenost - sklonost pušenju - zdravstvena pismenost - kulturna razina - negativan stav prema pušenju - zdr.destruktivno ponašanje - upravljanje kontroliranjem • zdr. produktivno ponašanje • upravljanje orijentirano • zaposlenicima fizičko

26. Indikatori zdravstvenih uvjeta (razina-okoliš)(primjer - radno mjesto) područje faktori rizika resursi socijalno- okolišni kontekst - buka - teški tereti - prilagođeno radno mjesto politika društvo • nepošten sustav • nagrađivanja • mobing • jednake mogućnosti za sve • - radno mjesto bez pušenja • međusobna podrška kolega • radna atmosfera • izolirani poslovi • hijerarhija na više • razina • - kontrola zaposlenika • horizontalna hijerarhija • mogućnost sudjelovanja u • odlučivanju organizacija

27. Zdravlje • …stanje cjelovitog fizičkog, mentalnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti • … intelektualna dimenzija • … duhovna, spiritualna dimenzija • … radna dimenzija • … okolišna dimenzija

28. Pojam zdravlja pogrešno usmjeren samo na zdravstvenu službuŠto sve ljude čini zdravima i ne-zdravima • Zašto je Mislav u bolnici? • Zato jer ga je jako boljela noga. • Zašto ga je boljela noga? • Zato jer je imao posjekotinu koja se zagnojila. • Zašto se posjekao? • Zato jer je igrao nogomet u starim poderanim tenisicama. • Zašto je igrao nogomet u starim tenisicama? • Zato jer mu roditelji nisu mogli kupiti nove. • Zašto mu roditelji nisu mogli kupiti nove tenisice? • Zato jer mu je otac bez posla, a mama bolesna. • Zašto mu je otac bez posla? • Zato jer mu je poduzeće otišlo u stečaj, a on nema obrazovanje s kojim bi mogao naći novi posao. • Zašto…?

29. na zdravlje utječu razni čimbenici koji uključuju društveno, ekonomsko i fizičko okruženje, individualne osobine i ponašanje pojedinca. To su odrednice i temeljni preduvjeti zdravlja. • tradicionalna zdravstvena zaštita samo je jedan od brojnih čimbenika.

30. Maslow piramida

31. Odrednice zdravlja u vezi s društvenim i ekonomskim okruženjem Kultura Obrazovanje Zaposlenje i uvjeti rada Prehrana Stanovanje Prihod i društveni status Osobne životne navike Mreža društvene potpore Jednakost i društvena pravičnost Stres Nasilje i rat Biološki i genski činitelji Spol Zdravstvena služba Fizički okoliš

32. Pristupi zdravlju Tri pristupa LIJEČENJE usmjereno problemima definiranim u kategorijama bolesti kao malignomi, hiperkolesterolemija, hipertenzija itd. odnosno na proces bolesti i činitelje koji su značajni za medicinsku intervenciju PONAŠANJE populacijski pristup usmjeren na individualnu promjenu ponašanja stilova života DRUŠTVENI OKOLIŠ I ZDRAVSTVENI ODGOJ usmjereno na temeljne odrednice zdravlja, tj. na psihosocijalne, socioekonomske i činitelje okoliša koji stvaraju okolnosti za zdravlje ili odsutnost zdravlja

33. Primjer: šećerna bolest Pristup Cilj: Unaprijediti zdravstveni ishod Strategija Povećati dostupnost i pristup liječenju i hitnoj službi za bolesnike Izgradnja zdravstvenih kapaciteta za dijabetičare. Osiguranje obučenog osoblja. Liječenje Ponašanje Unaprijediti individualno znanje, stavove i aktivnosti koje se odnose na bolest. Unaprijediti primjenu pravilne prehrane i davanje lijekova za bolesnike. Povećati tjelesnu aktivnost Populacijska i individualna edukacija i savjetovanje. Medijske kampanje. Potporne grupe. Edukacija u školama o pravilnoj prehrani Unaprijediti mogućnost za uporabu odgovarajućih i jeftinih namirnica. Smanjiti količinu šećera koji se dodaje u prehrambene proizvode. Razvoj partnerstva između sektora zdravstva, poljoprivrede, trgovine i prosvjete za kreiranje i usvajanje prehrambene politike i strategije. Razvoj, usvajanje i primjena politike o tjelesnoj aktivnosti. Osiguranje potpore za male poljoprivrednike za proizvodnju zdrave hrane. Društveni okoliš

34. Načela i koncept promicanja zdravlja Promocija zdravlja je proces koji ljudima omogućava da unaprijede vlastito zdravlje i povećaju kontrolu nad njim (preuzmu odgovornost)

35. U promicanju zdravlja postoji vjerovanje da korijeni bolesti leže u društvenim strukturama i okolnostima i da je individualni izbor gotovo iluzoran. • Ishod promicanja zdravlja usmjeren je na unapređenje zdravlja i kvalitete življenja populacije.

36. Temeljne vrijednosti i načela promicanja zdravlja Poštovanje Uravnoteženost Jednakost Višeslojni pristupi/ mjesta Multisektorski pristup Zajedništvo/ dijeljenje Briga Sudjelovanje Osnaženje

37. Sveobuhvatni model promicanja zdravlja • usmjeren dobrom zdravlju, namijenjen i zdravima i bolesnima, • pristup zahtjeva povezane aktivnosti: komunikacija, obrazovanje, zagovaranje, zdravstvena politika, • obraća se ključnim pitanjima – prehrana, tjelesna aktivnost, pušenje, okoliš, ekonomski i društveni čimbenici.

38. Promicanje zdravlja u populaciji objedinjava: • puni opseg odrednica zdravlja – na što treba djelovati, • sveobuhvatne strategije i aktivnosti – kako poduzeti akciju, • različite razine akcije – s kim treba djelovati.

39. Razine utjecaja promicanja zdravlja (primjer promicanje tjelesne aktivnosti) • pojedinac – medijska kampanja o važnosti tjelesne aktivnosti, • obitelj – uspostava potpornih grupa u zajednici, susjedstvu, srodnim skupinama, • zajednica – izgradnja trim ili pješačkih staza, • pojedini sektor – niže cijene za sportske rekvizite ili rekreaciju pojedinih skupina, • razina društva – utjecaj na političare i donositelje odluka (više sportskih dvorana, niže članarine u klubovima).

40. Primjena inicijativa promicanja zdravlja • najpogodniji postupni pristup (ne prebrze inicijative), • racionalno sagledati što već postoji i primjenjuje se, a ne svaki put započeti novo (programi za škole možda se mogu modificirati za radno mjesto).

41. Pridobivanje partnera i gradnja zajedništva za promociju zdravlja S A V E Z N I Š T V O partnerstvo između dviju ili više stranaka koje su se složile o potrebi postizanja zajedničkog cilja

42. P A R T N E R S T V O dobrovoljni sporazum između dvije ili više stranaka o zajedničkim aktivnostima koje su usmjerene zajedničkom zdravstvenom ishodu

43. INTERSEKTORSKA SURADNJA prepoznata povezanost između dijelova različitih sektora koja je uspostavljena za poduzimanje akcija s ciljem postizanja zdravstvenog ishoda koji je djelotvorniji nego da je bio poduzet samo unutar jednog sektora.

44. Ključni elementi u razvoju savezništva / partnerstva • postići kritičnu masu interesa među partnerima, • vještina i dobro poznavanje lokalnih prilika, • prvo ostvariti zajedništvo s onima koji imaju zajedničke interese, pa onda uključiti partnere čiji bi utjecaj na rad mogao biti destruktivan, • mješavina raznih vještina, obrazovanja, pozicija, energija (oprezno s karizmatičnim vođama).

45. Prepreke za izgradnju uspješnog partnerstva • političko neslaganje i sukob interesa (javnost to može ublažiti radi zajedničkog višeg interesa), • slabljenje dotadašnjeg tradicionalnog načina rada (uvođenje lokalnih građanskih inicijativa), • ograničena tradicija suradnje u javnom sektoru (još se uvijek ne potiče sloboda komunikacije između vladinih sektora, između vladinog i nevladinog sektora).

46. Javna politika usmjerena zdravlju • uključuje proces u kojem se prepoznaje da je većina činitelja koji utječu na zdravlje determinirana činiteljima izvan zdravstvenog sektora (suradnja ministarstva školstva, zdravstva, gospodarstva, socijalne skrbi, okoliša…)

47. Značajke javne politike usmjerene zdravlju • jasna odgovornost za zdravlje i jednakost u svim područjima politike, • odgovornost za utjecaj na zdravlje.

48. Glavni cilj politike usmjerene zdravlju stvaranje okoliša koji omogućava zdravo življenje

49. Takva politika omogućava i olakšava zdraviji izbor za sve građane

50. Slijedeći takvu politiku: • vladini sektori koji su odgovorni za poljoprivredu, trgovinu, obrazovanje, industriju i financije trebaju u formuliranju svojih politika uzeti u obzir zdravlje kao temeljnu ljudsku vrijednost, • svi sektori trebaju biti odgovorni za posljedice po zdravlje koje primjena njihove politike može izazvati, • zdravlju trebaju posvetiti jednaku pozornost kao i ekonomskoj isplativosti.