1 / 53

Rizična ponašanje i zaštita spolnog zdravlja adolescenata

Rizična ponašanje i zaštita spolnog zdravlja adolescenata. Hrvatski zavod za javno zdravstvo Marina Kuzman Zagreb, 2011. Ako govorimo o zaštiti reproduktivnog i spolnog zdravlja, populacija o kojoj najviše moramo brinuti su adolescenti.

amelia
Télécharger la présentation

Rizična ponašanje i zaštita spolnog zdravlja adolescenata

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Rizična ponašanje i zaštita spolnog zdravlja adolescenata Hrvatski zavod za javno zdravstvo Marina Kuzman Zagreb, 2011.

  2. Ako govorimo o zaštiti reproduktivnog i spolnog zdravlja, populacija o kojoj najviše moramo brinuti su adolescenti.....

  3. Prevencija spolno prenosvih infekcija u donošenju zdravstvenih strategija treba imati prioritet Značenje spolno prenosivih infekcija je višeznačno Ogromno opterećenje za morbiditet i mortalitet ne samo u zemljama s ograničenim ekonomskim resursima, već i u razvijenim zemljama Europe i Sjeverne Amerike. Jedan od vodećih uzroka akutnih bolesti, kroničnog oštećenja zdravlja i smrtnosti, s mogućim teškim medicinskim i psihološkim posljedicama za milijune žena, muškaraca i dojenčadi. Svake godine više od 400 milijuna odraslih oboli od spolno prenosivih bolesti, oko 60% oboljelih je mlađe od 25 godina • (WHO, Global Programme on AIDS, 1999,Delne KL, Riedner G. Sexually transmitted infections among adolescents. WHO Geneve 2005 )

  4. Nedvojbene su sve poznate činjenice o seksualnom ponašanju adolescenata … jedno od najvažnijih i najosjetljivijih područja ljudskog razvoja ….neposredne i dugoročne neželjene posljedice rizičnog seksualnog ponašanja ….rani seksualni odnosi višestruko su rizični ….motivi za stupanje u rane seksualne odnose najčešće su izvan konteksta seksualnosti

  5. Predrasude Mediji su puni tema o seksualnosti, no prave informacije su često nedostatne a osobni razgovor o seksu je u nekim sredinama i danas društveni tabu Seksualno prenosive infekcije i danas nose stigmu i podsvjesni osjećaj krivnje Seksualna sloboda muškaraca je u pravilu veća no u žena Od muškaraca se očekuje da budu seksualno asertivniji i aktivniji, no od djevojaka se očekuje da vode računa o sigurnosnim mjerama za sprječavanje trudnoće i/ili spolno prenosivih infekcija

  6. Što je budućnost? “Drvo života” hrvatskog stanovništva preoblikovano je od piramide do košnice Mlađih i mladih generacija sve je manje, Hrvatska je definitivno u depopulacijskom razdoblju – prirodni pad od 1,8 Izv

  7. ...i još malo o budućnosti Udio novorođenčadi koje su rodile majke starije od 35 godina povećava se u većini europskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj

  8. Komplikacije i posljedice Rizično seksualno ponašanje u adolescenciji može imati neposredne ali i dugoročne posljedice – osim izravnih medicinskih kao Neželjena (maloljetnička) trudnoća Spolno prenosive bolesti Cervikalna displazija / karcinom vrata maternice Neplodnost …rani rizični seksualni odnosi nisu izolirani događaj u životu mladih i opetovano se dokazuje da su povezani s drugim kompleksnim aspektima rizičnog ponašanja

  9. Koliko traje to rizično razdoblje Prosječna dob stupanja u seksualne odnose je prema dostupnim podatcima 16-17 godina No odlaganje stupanja u brak i odluke o djeci produžava razdoblje predbračne seksualne aktivnosti i potencijalnih rizika 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 Poruka o potrebi očuvanja reproduktivnog zdravlja mora dobiti drugačije značenje

  10. Rani spolni odnosi adolescenata Izvor:HBSC2002;2006;2010. Usprkos percepciji sve veće seksualiziranosti mladih, dostupni podatci ne ukazuju na drastičan porast seksualnih odnosa već na određenu stagnaciju udjela onih koji vrlo rano započinju sa spolnim životom

  11. Uporaba zaštite Uporaba kontracepcije pri posljednjem spolnom odnosu u dobi 16 godina ili ranije 2006/2010. godine (HBSC) Dječaci % Djevojčice% • Kondom 76/81 77/79 • Ništa 15/1811/17 • Prekinuti snošaj 8/5 12/19 • Plodni dani 8/17 6/11 • Oralni kontraceptivi 8/8 8/8 Kondom se rabi kao kontracepcijsko sredstvo, zaštita protiv STI je za mlade manje važna

  12. Spolni odnosi u studenata, prva godina studija, 2003-2008 68% studenata i 57% studentica spolno je aktivno (p<0,001) Srednja dob stupanja u seksualne odnose je 16,9 za studente i 17,2 za studentice I studenti i studentice koji ne žive s roditeljima češće su seksualno aktivni (p<0,001 i p=0,009) Od seksualno aktivnih studentica, 52% onih koje žive s roditeljima i 49% onih koje ne žive s roditeljima (p=0,069) je bilo na ginekološkom pregledu HZJZ

  13. Uporaba zaštite pri posljednjem spolnom odnosu(studenti, prva godina studija, 2009. godina) ESPAD u studenata, Zagreb i Rijeka, 2009.

  14. Redovitost uporabe zaštite je dvojbena..... ESPAD u studenata, Zagreb i Rijeka, 2009. ....Nakon prvog spolnog odnosa uporaba kondoma “uvijek” je rijetka, a “rijetka” odnosno “gotovo redovita” postaje pravilo Uporaba hormonske kontracepcije je u studentskoj populaciji dvostruko viša nego u općoj (18,6%:9%)

  15. Odakle mladi dobivaju informacije

  16. Odakle mladi dobivaju informacije Neformalni izvori: prijatelji, mediji, obitelj, časopisi, Internet…. Formalni izvori: škola, zdravstvene službe, knjige…. RAR RAR2002.

  17. Od koga adolescenti traže pomoć ESPAD u studenata, Zagreb i Rijeka, 2009. Najveća je odgovornost na liječnicima i roditeljima, postoje razlike među Sveučilištima

  18. Što adolescentima nedostaje Riječki studenti žele više savjetovališta – vjerojatno upravo zato jer ih imaju i prepoznaju njihovu važnost

  19. Spolni odnosi u prvom i drugom razredu srednje škole bez kondomazbog alkohola i/ili marihuane NE DA Dječaci 78% 22% Djevojčice 86% 14% ESPAD2011

  20. Rizična ponašanja i navike Djeca koja su zbog alkohola/marihuane imala odnos bez kondoma… Dječaci Djevojčice Češće su redoviti pušači p<0,001 p<0,001 Češće su eksperimentirali s cigaretama u životu p<0,001 p<0,001 Više su se puta opili u zadnjih mjesec dana p<0,001 p<0,001 Češće su uzeli marihuanu p<0,001 p<0,001

  21. Rizična ponašanja i navike Djeca koja su zbog alkohola/marihuane imala odnos bez kondoma… U mlađoj su dobi…. Dječaci Djevojčice Zapalili prvu cigaretu p=0,008 p=0,556 Počeli svakodnevno pušiti p<0,000 p=0,024 Pili pivo p=0,449 p=0,201 Pili vino p=0,501 p=0,021 Opili se p=0,068 p<0,000 Uzeli marihuanu p<0,000 p<0,154

  22. Bijeg od kuće, samoozljeđivanje, pokušaj samoubojstva Djeca koja su imala zbog marihuane/alkohola odnos bez kondoma češće su… Djevojčice Dječaci Bježali od kuće duže od jednog dana p<0,001 p<0,001 Češće se pokušali ozlijediti p<0,001 p<0,001 Češće pokušali samoubojstvo p<0,001p<0,001

  23. Postoji li isprepletenost rizičnih ponašanja adolescenata Postojanje kontinuiranih značajki povezanih s rizičnim spolnim ponašanjima mladih potvrđuju da je rizično ponašanje uvijek prisutno u jednog dijela adolescenata, da su neke okolnosti trajno jednako važne i da se preventiva treba usmjeravati na edukaciju, savjetovanje i zaštitu

  24. Percepcija Kako li mladi vide sebe....a kako li ih vide odrasli....kako li ih vidimo mi....?

  25. Mogućnosti preventive u adolescenciji Ostvarujući preporuke SZO o specifičnim zdravstvenim službama za djecu i adolescente, a osobito unaprjeđujući osnivanjem posebnih savjetovališta, pristup SPI uključuje nekoliko ravnopravnih sastavnica Edukacija Cijepljenje Probir European strategy for child and adolescent health and developmentWHO2005.

  26. Uza sve naše napore, adolescenti ostaju u području rizičnog ponašanja “Klasična” edukacija nema učinkovit trajan upliv na ponašanje, zaštita se koristi neredovito, izloženost rizicima je višestruka i isprepletena L’Engle KL, Jackson C, Brown J. Early adolescents’ cognitive susceptibility to initiating sexual intercourse. Perspectives on Sexual and Reproductive Health 2006;38:88-103. Fergusson DM, Lynskey MT. Alcohol misuse and adolescent sexual behaviors and risk taking. Pediatrics., 98(1) 1996) 91-96. Deardorff J, Gonzales NA, Christopher FS, Roosa MW, Millsap RE. Early puberty and adolescent pregnancy: the influence of alcohol use. Pediatrics 2005;116(6):1451-6. Kinsman SB, Romer D, Furstenberg FF, Schwarz DF. Early sexual initiation: the role of peer norms. Pediatrics., 102(5) (1998) 1185-1192 Zašto je tako važna primarna prevencija

  27. Novi/stari pogledi na preventivu Pojmovi primarna, sekundarna i tercijarna prevencija nadopunjuju se pojmovima univerzalne, selektivne i indicirane prevencije Univerzalna – opća populacija i opća izloženost riziku Selektivna – rizične skupine, rizik procijenjen na razini grupe Indicirana – individualni rizik

  28. Zdravstveni odgoj – nikad ispričana priča NOK Međupredmetna tema Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša Tjelesna i zdravstvena kultura Zdravstveni odgoj kao modulski predmet Zdravlje i zdravstveni odgoj konačno ozbiljno u razmatranju u oblikovanju kurikula (primjena????) Edukacija

  29. Zašto je važna infekcija humanim papiloma virusom Svake godine 500.000 žena u svijetu razvije rak vrata maternice, a 250.000 žena od njega umre. U Hrvatskoj godišnje oko 370 žena oboli od raka vrata maternice, a umre ih više od 100. Rak vrata maternice je jedini oblik raka koji ima predstadije koji se mogu otkriti i liječiti prije nego se rak razvije Danas niti jedna žena ne bi smjela umrijeti zbog raka vrata maternice.

  30. NOBELOVA nagrada za 2008HPV virus i rak vrata maternice HPV je izravno povezan sa razvojem raka vrata maternice Prof. Harald Zur Hausen: Nobelova nagrada za medicinu 2008. godina

  31. Tko je ugrožen od HPV-a? CDC procjenjuje da će se najmanje 50% seksualno aktivnih ljudi tijekom svog života zaraziti HPV-om Sve spolno aktivne osobe su izložene riziku, čak i bez obzira na promiskuitet i/ili broj partnera Prema istraživanjima su za razvoj raka vrata maternice najodgovorniji tipovi 16 i 18 (ukupno 70%), a za razvoj kondiloma tipovi 6 i 11 (90%)

  32. Preporuke Europskog Centra za prevenciju i kontrolu bolesti, siječanj 2008 Na zahtjev Europske komisije ECDC (European Centre for Disease Prevention and Control) Vodič za uvođenje HPV cjepiva članicama EU

  33. Preporuke SZO o uvrštavanju HPV cjepiva u nacionalne programe, travanj 2009

  34. Zemlje u kojima postoje nacionalne odluke o financiranju cijepljenja Legend: Public Sector Funding Recommendation; No Funding Decision No public funding Last reviewed March 22, 2010

  35. European Countries with Recommendations by National Public Health Authorities for HPV vaccination National funding Belgium Denmark France Germany Greece Ireland Italy Latvia Lichtenstein Luxemburg • Macedonia • Netherlands • Norway • Portugal • Romania • Slovak Republic • Slovenia • Spain • Sweden • Switzerland • United Kingdom Croatia Hungary Poland Lithuania Russia local community funding 1http://www.sum.dk/sum/site.aspx?p=23&t=visartikel&Articleid=4540; 2http://www.hcsp.fr/hcspi/docspdf/avisrapports/hcspa20071214_Papillomavirus.pdf

  36. Cijepljenje protiv HPV infekcije u Hrvatskoj Cijepljenje protiv HPV infekcije uključeno kao preporučeno cijepljenje u Program cijepljenja Republike Hrvatske koji donosi Ministar zdravstva i socijalne skrbi “B program”, cjepivo je neobvezno ali preporučeno, troškove ne snosi HZZO Lokalne inicijative se nastavljaju usprkos recesiji

  37. Cijepljenje protiv infekcije humanim papilomavirusom u Hrvatskoj danas Četverovalentno cjepivo (6, 11, 16 i 18) registrirano za sprječavanje karcinoma cerviksa, stidnice i rodnice te prekanceroznih promjena i genitalnih bradavica (9-26 godina). Registrirano i za prevenciju genitalnih bradavica u muškaraca te za prevenciju analnog karcinoma i s tim povezanim prekanceroznih lezija. Istraživanja o djelovanju i protiv tipova 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, and 59. Dvovalentno cjepivo (16, 18) registrirano za sprječavanje karcinoma vrata maternice (10-25 godina) Studije o cross-protection djelovanju protiv tipova 31, 33, 45.

  38. Cijepljenje protiv infekcije humanim papilomavirusom u Hrvatskoj danas • Iako cjepivo od registracije nije bilo predviđeno u programu obveznog cijepljenja, provođenje je predviđano u sustavu zavoda javnog zdravstva, u prvom redu u službama školske i adolescentne medicine (i/ili epidemiologije) • Dostupno i raspoloživo je bilo i u Klinici za dječje bolesti, ginekološkim ordinacijama, obiteljskoj medicini

  39. Cijepljenje protiv infekcije humanim papilomavirusom u Hrvatskoj danas S ciljem podrške populaciji, osobito roditeljima adolescentica, lokalno su se razvijali programi podrške lokalne zajednice u nekim gradovima i županijama Hrvatske U tom slučaju organizirana je edukacija (predavanje roditeljima, tiskani materijali) Najčešće odabrana kohorta djevojčica 12-13 godina (VII razred osnovne škole) Odaziv 11-80% (u Zagrebu u trećem “krugu”, znači treću godinu zaredom odaziv oko 10%) Do sada primijenjeno oko 18.000 četverovalentnog cjepiva

  40. Čimbenici koji mogu biti presudni za odaziv na cijepljenje Opći Nepostojanje jasnih stavova i preporuka zdravstvene uprave (Vlade ili relevantnih ministarstava) • Special Edition of the HPV Global Community of Practice Newsletter, 28 May 2009)

  41. Čimbenici koji mogu biti presudni za odaziv na cijepljenje Bolest protiv koje se cijepi • Nedovoljna informiranost o infekciji HPV-om, o mogućim posljedicama i utjecaju na kvalitetu života • Izražena stigma povezana sa spolno prenosivim infekcijama • Negiranje potrebe za takvim cijepljenjem Special Edition of the HPV Global Community of Practice Newsletter, 28 May 2009) Allison L. Friedman, MSExploring the Knowledge, Attitudes, Beliefs, and Communication Preferences of the General Public Regarding HPVCDC, Atlanta, Georgia

  42. Čimbenici koji mogu biti presudni za odaziv na cijepljenje Cjepivo • Rana dob u kojoj se preporuča cijepljenje • Moguća nepoželjna štetna djelovanja cjepiva • Ograničena poznata duljina trajanja zaštite • Zabrinutost zbog cjepiva kao takvog • Visoka cijena • Constantine N, Jerman P.Acceptance of Human Papillomavirus Vaccination among Californian Parents of Daughters: A Representative Statewide Analysis.J of AdolHealth;40(2):108-15 • Special Edition of the HPV Global Community of Practice Newsletter, 28 May 2009)

  43. Čimbenici koji mogu biti presudni za odaziv na cijepljenje Osobni • Moralne dvojbe zbog mogućeg poticanja slobodnijeg i neodgovornijeg seksualnog ponašanja • Važna percepcija ozbiljnosti karcinoma kao bolesti i što manje prepreka za cijepljenje Kollar, LM; Kahn, J. Education about human papillomavirus and human papillomavirus vaccines in adolescents.Current Opinion in Obstetrics and Gynecology 2008;20((5):479-483 Special Edition of the HPV Global Community of Practice Newsletter, 28 May 2009)

  44. Čimbenici koji mogu biti presudni za odaziv na cijepljenje Osobni • Zloćudna bolest u obitelji ili same osobe • Preboljela spolno prenosiva infekcija • Stav prema preventivi osobito odazivanje na Papa test • Aktualna dob kćeri • Stav(ovi) partnera Chao C, Slezak JF, Coleman KJ, Jacobsen SJ,Papanicolaou Screening Behavior in Mothers and Human Papillomavirus Vaccine Uptake in Adolescent Girls.Am J Public Health, Jun 2009; 99: 1137 – 1142 MarlowaLAV, Waller J, Wardl J.Parental attitudes to pre-pubertal HPV vaccination . Vaccine 2007;25(11):,1945-1952

  45. Čimbenici koji mogu biti presudni za odaziv na cijepljenje Profesionalni stavovi Većina liječnika bi cjepivo preporučila Najutjecajniji čimbenici su znanstvena literatura te kongresi i simpoziji Žene liječnice su bolje obaviještene Ginekolozi su bolje obaviješteni od liječnika obiteljske medicine Najslabije su informirani bili liječnici stariji od 55 godina Zimet GD, Liddon N, Rosenthalc SL. Lazcano-Ponce E, Allen B. Psychosocial aspects of vaccine acceptability; Vaccine 2006;24(3):201-9. Kaiser Xavier R, Heininger U, Stronski Huwiler S . Acceptance of the HPV vaccination programme among Swiss phisicians. In: Abstract book:15th EUSUHM congress: Youth Health Care in Europe, Leiden 2009:158.

  46. Preporuke proizašle iz istraživanja • Informiranje i edukaciju treba provesti pažljivo i senzibilizirano za potencijalne otpore • Iako su roditelji koji su primili i dodatne informativne materijale imali veće znanje, to nije značajno utjecalo na odlučivanje; značajniji su bili osobni stavovi i životno iskustvo • Naglašavana je važnost što atraktivnijeg pristupa edukaciji o HPV-u uporabom suvremenih tehnologija • Učinkovitija je bila organizacija cijepljenja kroz školski sustav Dempsy AF, Zimet GD, Davis RL, Koutskyd L.Factors That Are Associated With Parental Acceptance of Human Papillomavirus Vaccines: A Randomized Intervention Study of Written Information About HPV PEDIATRICS Vol. 117 No. 5 May 2006, pp. 1486-1493 (doi:10.1542/peds.2005-1381) lison L. Friedman, MSExploring the Knowledge, Attitudes, Beliefs, and Communication Preferences of the General Public Regarding HPVCDC, Atlanta, Georgia Kollar, LM; Kahn, J. Education about human papillomavirus and human papillomavirus vaccines in adolescents.Current Opinion in Obstetrics and Gynecology 2008;20((5):479-483

  47. Unatoč tome postoji nepovjerenje i oklijevanje…. • Očevima i majkama potencijalnih žrtava farmaceutske pohlepe i političarske korumpiranosti • "Ljudi, šaljem vam ovaj mail potaknut informacijom o besplatnom cijepljenju učenica sedmih razreda osnovnih škola u Gradu Zagrebu. Cjepivo Gardasil je ne samo skupo , već i jako opasno s obzirom na velik broj prijavljenih zdravstvenih poteškoća nakon cijepljenja. ….. • Jer ako spasimo samo jednu djevojčicu od smrti ili teške bolesti (da, u SAD-u se cjepivo izravno okrivljuje za veći broj smrti) PUNO smo učinili……Branimir" Kako djelotvorno prenijeti zdravstvenu poruku

  48. Pismenost Za društveno funkcioniranje potrebna je: • Kvantitativna pismenost • Znanstvena pismenost • Tehnološka pismenost • Kulturološka pismenost • Medijska pismenost • Informatička (kompjutorska pismenost) (The Canadian Education Research System) • Zdravstvena pismenost

  49. Zdravstvena pismenost Zdravstvena pismenost je stupanj sposobnosti svakog pojedinca da traži, dobije i razumije temeljne informacije o zdravlju i zdravstvu i da ne temelju toga može donijeti potrebe odluke.(Centre for Health Strategies) • Čitanje informacija o sastavu, djelovanju sredstava i drugih pisanih medicinskih informacija • Razumijevanje pisanih i usmenih informacija primljenih od zdravstvenih radnika • Postupanje prema naputcima i preporučenim postupcima Ključno je razumijevanje i povjerenje

More Related