1 / 21

Operativni sistemi

Operativni sistemi. Čas 2. Struktura direktorijuma. Operativni sistemi nalik Unix-u imaju sličnu strukturu najvažnijih direktorijuma.

amina
Télécharger la présentation

Operativni sistemi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Operativni sistemi Čas 2

  2. Struktura direktorijuma • Operativni sistemi nalik Unix-u imaju sličnu strukturu najvažnijih direktorijuma. • Osnovni, “koreni”, direktorijum predstavlja direktorijum pod kojim se logički nalaze svi ostali direktorijumi u sistemu. On je koren drvoidne strukture direktorijuma. Označava se sa /.

  3. Najvažniji direktorijumi sistema • /bin predstavlja tradicionalnu lokaciju za čuvanje izvršnih fajlova korisničkih naredbi. • /boot sadrži fajlove potrebne za podizanje sistema. Pre svega kernel. • /dev sadrži specijalne fajlove koji predstavljaju razne uređaje.

  4. Najvažniji direktorijumi sistema • /etc i /sbin tradicionalno sadrže sistemske konfiguracione i izvršne fajlove. • /home se obično koristi za korisničke home direktorijume, ali izbor ovog imena nije obavezujuć. • /lib sadrži razne biblioteke bitne za druge izvršne fajlove.

  5. Najvažniji direktorijumi sistema • /lost+found sadrži fajlove koji se odnose na lokacije na disku koje su označene kao korišćene, ali nisu svrstane ni u jedan direktorijum. • /mnt direktorijum za privremeno vezivanje drugih fajlsistema. • /opt služi za smeštanje opcionog softvera. • /root home direktorijum root korisnika.

  6. Najvažniji direktorijumi sistema • /proc direktorijum koji predstavlja trenutne procese na osnovu unosa u tabeli procesa koju održava kernel. • /tmp za privremene fajlove. • /var za razne podatke koji se menjaju tokom vremena kao što su dokumenati koji čekaju na štampu, elektronska pošta, log fajlove raznih servisa i slično.

  7. Najvažniji direktorijumi sistema • /usr • /usr/bin izvršni fajlovi programa koji su deo Linux sistema i razne shell skripte. • /usr/doc sadrži dokumentaciju. • /usr/include sadrži C zaglavlja koja omogućavaju pristup mogućnostima sistema i raznim programskim bibliotekama. • /usr/share sadrži podatke deljene između korisnika ili umreženih sistema. • /usr/src sadrži izvorni kod (kernel i slično).

  8. Osnovne komande • Navigacija • ls (-R –a –l –i) • cd • pwd • Stranice • more • less • Jednostavan izlaz: • echo • cat • tac

  9. Osnovne komande • Fajlovi i direktorijumi • touch • mkdir (-p) • cp (-p –R) • mv • rm (-r –f) • rmdir (-p) • which • slocate

  10. Korisnici i grupe • Korisnički nalozi i autorizacija su najvažnije nadležnosti administratora sistema. • Korisnički nalozi predstavljaju mehanizam pomoću koga sistem raspoznaje korisnike i daje im ili uskraćuje informacije i resurse sistema. • Autorizacija je mehanizam pomoću kog se proverava identitet korisnika.

  11. Korisnici i grupe • Korisnici se identifikuju svojim korisničkim imenom, a identitet potvrđuju korišćenjem lozinke. • Svaki korisnik ima svoj korisnički broj (UID). • Moguće je stvarati grupe korisnika, koji bi trebalo da budu na neki način povezani. • Grupe imaju imena i svoje grupne brojeve (GID). • Svaki korisnik pripada jednoj ili većem broju grupa.

  12. Osnovni fajlovi • /etc/passwd • username:x:UID:GID:user information:home-directory:login-shell • /etc/shadow • username:encoded password:changed:minlife:maxlife:warn:inactive:expires:unused • /etc/group • name::GID:additional-users • /etc/gshadow • group-name:encoded password:group-admins:additional-users

  13. Korisnici • Prilikom dodavanja korisnika neophodni su sledeći koraci: • Određivanje korisničkog imena, korisnočkog broja, primarne grupe, ostalih grupa i shell-a. • Postavljanje lozinke. • Postavljanje inicijalizacionih fajlova. • Kreiranje home direktorijuma i davanje vlasništva nad njime korisniku.

  14. Korisnici – osnovne komande • adduser • userdel (-r) • usermod • chfn • chsh • passwd (-l –u) • finger

  15. Inicijalizacioni fajlovi • Prvi nađeni od fajlova .bash_profile, .bash_login, .profile iz korisnikovog home direktorijuma se izvršava prilikom njegovog logovanja. • .bashrc se izvršava prilikom pokretanja novog shell-a (subshell).

  16. Grupe – osnovne komande • Provera grupe korisnika: • groups • id • Kreiranje i brisanje i modifikacija: • groupadd • groupdel • groupmod (-g –n) • newgrp

  17. Vlasništvo nad fajlovima • Svaki fajl pripada nekom korisniku (vlasnik, user) i nekoj grupu. Vlasnik ne mora pripadati pomenutoj grupi. • Kontrola prava nad fajlovima je prilično flaksibilna. Pošto korisnik može pripadati većem broju grupa, prava nad fajlovima mu se daju njegovim pridruživanjem grupi kojoj fajl pripada.

  18. Vlasništvo nad fajlovima • Vlasnici novog fajla su korisnik koji ga je napravio i njegova primarna grupa. • Promena vlasništva • chown (-R) • chgrp (-R)

  19. Prava pristupa • Vrste pristupa • Čitanje – r • Pisanje – w • Izvršavanje - x • Za direktorijume su značenja ovih prava drugačija: • --- Nije dozvoljena nikakva aktivnost • r–- čitanje liste fajlova, bez drugih detalja • --x moguć je prelaz u direktorijum • r-x ne mogu se kreirati i brisati fajlovi • -wx ne mogu se saznati imena fajlova u direktorijumu • rw- mogu se brisati, kreirati i listati fajlovi • rwx sve je dozvoljeno

  20. Prava pristupa • Klase pristupa fajlu • U – pristup koji je dozvoljen vlasniku • G – pristup koji je dozvoljen grupi • O – pristup koji je dozvoljen ostalima • ls –l • chmod • umask

  21. Prava pristupa • Setuid bit označava izvršavanje procesa sa pravima vlasnika, a ne korisnika koji je program pokrenuo. • Setgid bit označava izvršavanje procesa sa pravima grupe. • Sticky bit u slučaju direktorijuma dozvoljava brisanje i preimenovanje sadržanih fajlova samo vlasniku fajla.

More Related