1 / 7

Cijeljenje tkiva

Cijeljenje tkiva. CIJELJENJE KOŽE (epitelnog i vezivnog tkiva) Faze cijeljenja rane (od nekoliko dana do mjesec dana, ovisno o težini rane) 1/ Oštećenje krvnih žila dovodi do krvarenja: aktiviraju se trombociti i fibrninogen započinju stvaranje

ashely-stanley
Télécharger la présentation

Cijeljenje tkiva

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Cijeljenje tkiva

  2. CIJELJENJE KOŽE (epitelnog i vezivnog tkiva) Faze cijeljenja rane (od nekoliko dana do mjesec dana, ovisno o težini rane) 1/ Oštećenje krvnih žila dovodi do krvarenja: aktiviraju se trombociti i fibrninogen započinju stvaranje ugruška. Stvorene mrežice vlakana i stanica na rubu rane počinju se međusobno približavati. U područje rane useljavaju fibroblasti. 2/ Unutar 24 sata stvara se krasta. U područje rane doseljavaju neutrofili iz krvnih žila i fagocitiraju mikroorganizme, ostatke oštećenih stanica (debris) i druge štetne tvari. Epitelne stanice na rubu rane počinju se dijeliti i premošćuju ranu. Monociti iz krvi useljavaju u područje rane. 3/ Nekoliko dana nakon nastanka rane, u nju useljavaju monociti (sada makrofagi) i fagocitiraju preostalo oštečeno tkivo. Epitelne stanice u potpunosti premoste ranu, a krasta otpada. 4/ Oko 10 dana nakon nastanka rane, epitelno tkivo je potpuno obnovljeno. Poneki monocit (nakrofag) i neutrofil zaostaje u vezivu, ali je njihova funkcija uglavnom završila. U vezivnom tkivu nastavlja se formiranje ožiljka djelovanjem fibroblasta koji izlučuju snopove kolagenih vlakana. Epidermis Trombociti Fibroblasti Dermis

  3. REGENERACIJA OŠTEĆENE HRSKAVICE 1/ Hijalina hrskavica vrlo slabo regenerira. Oštećeno hrskavično tkivo postupno reparira iz perihondrija. Kod manjih povreda, vezivno tkivo perihondrijaproliferira i urasta u oštećeno područje te postupno nastaje hrskavica (apozicijskim rastom). Kod većih oštećenja, dolazi do stvaranja gustog vezivnog ožiljka, koji kasnije može biti zamijenjen kosti (reparacija, a ne regeneracija). Zglobna hrskavica nema perihondrija pa je njezina regeneracija slaba (intersticijski rast). 2/ Elastična hrskavica je nešto otpornija na oštećenja nego hijalina. 3/ Vezivna hrskavica nema perihondrij, stoga nema sposobnost regeneracije. Artroskopsko uklanjanje oštećene vezivne hrskavice (koljenskog meniska).

  4. PRIJELOM KOSTI: 1/ Nastajanje ugruška zbog krvarenja iz oštećenih krvnih žila, razgrađuje se koštani matriks i stanice. 2/ Uklanjanje ugruška i detritusamakrofagima. 3/ Proliferacija periosta i endosta, stvaranje staničnog infiltrata koji okružuje prijelom. 4/ Procesom enhondralnog i dezmalnog okoštavanja nastaje kalus(primarna kost). 5/ Mehanički podražaj (vježbanje) dovodi do resorpcije kalusa i nastanke sekundarne (lamelarne kosti).

  5. DEGENERACIJA I REGENERACIJA ŽIVCA: 1/ Nakon oštećenja u perikarionima neurona nastupa kromatoliza (broj Nisslovih tjelešaca se smanji, a jezgra pomakne prema periferiji citoplazme). Distalni dio neurona (vlakna) degenerira. Ostatke oštećenog tkiva (detritus) fagocitiraju makrofagi. 2/ Schwanove stanice prolife riraju i urastaju u ciljno tkivo (mišić je atrofirao zbog denervacije). Prati ih akson koji urasta brzinom od 0,5-3mm na dan). 3/ Uspješna regeneracija živca (3 mjeseca) uvjetuje i uspješnu regeneraciju mišića)

  6. REGENERACIJA MIŠIĆA 1/ Skeletnog :kao odgovor na povredu, satelitske stanice se transformiraju u mioblaste koji proliferiraju. Mioblasti se spajaju s postojećim ili novim mišićnim vlaknima. Kod većih povreda, na mjestu oštećenja nastaje vezivni ožiljak. 2/ Srčani mišić ne može regenerirati, nego nastaje vezivni ožiljak. 3/ Glatko mišićno tkivo može se prvo povećati, a zatim slijedi dioba. ( trudna maternica).

  7. INFARKT MIOKARDA. 1/ Nekroza srčanih mišićnih stanica (prvih 24 sata) 2/ Nakon 3 dana, nekrotični kardiomiociti su okruženi neutrofilima. 3/ Nakon 3 tjedna, u području infarkta vide se krvne žile, makrofagi i limfociti. 4/ Nakon 3 mjeseca, infarcirano područje zamjenjuje ožiljno tkivo.

More Related