1 / 30

1. Zračne mase i frontovi

1. Zračne mase i frontovi. Pomorska meteorologija 3.N. Zračne mase i frontovi. Definicija zračne mase Formiranje zračnih masa Definicija i karakteristike regije nastanka zračnih masa Arktička, polarna, tropska i ekvatorijalna zračna masa. Definicija zračne mase.

astra-nolan
Télécharger la présentation

1. Zračne mase i frontovi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. 1. Zračne mase i frontovi Pomorska meteorologija 3.N

  2. Zračne mase i frontovi • Definicija zračne mase • Formiranje zračnih masa • Definicija i karakteristike regije nastanka zračnih masa • Arktička, polarna, tropska i ekvatorijalna zračna masa

  3. Definicija zračne mase • Golema količina zraka koja zauzima znatan prostor nad kopnenom ili vodenom površinom. • Ako je zrak duže vrijeme nad kopnom ili morem, postepeno dobiva osobine podloge nad kojom se nalazi. • Različite podloge različito utječu na zrak nad njima: • jednovrsna podloga  jednovrstan zrak  zračna masa!

  4. Definicija zračne mase • Fizičke osobine zračne mase utječu na:temperaturu, vlažnost, vidljivost, vjetar, naoblaku, maglu, oborine,… • Debljina zračne mase od nekoliko stotina metara do nekoliko km • Često zauzima čitavu troposferu a najčešće seže do tropopauze. • Kreću se iz jednog područja u drugo i utječu na promjene vremena pa se prognoza temelji na poznavanju zračnih masa, njihovom kretanju i transformiranju

  5. Slojevi atmosfere

  6. Formiranje zračnih masa • Pod utjecajem karakteristika područja do kojeg dolaze, zračne mase se mijenjaju i to odozdo prema gore (od tla) – ako ostanu duže vrijeme na jednoličnom području, mijenjaju se! • Nemaju stalne osobine već se transformiraju i teško je odrediti trenutak kada se može reći da je zračna masa konačno formirana. • Konačno formiranje zračne mase – kada dobije osobine područja nad kojim se nalazi.

  7. Definicija i karakteristike regije nastanka zračnih masa Izvorne regije • Regije u kojima nastaju zračne mase • Jednolična površinska temperatura i slabi vjetrovi • Tropska mora, pustinje, polarna područja • Umjerena područja su s vrlo raznolikim terenom i temperaturnim promjenama pa ne mogu biti izvorne regije

  8. Definicija i karakteristike regije nastanka zračnih masa • Temeljem toplinskog stanja: • tople i hladne • Temeljem geografske širine nastajanja: • arktičke • polarne • tropske (suptropske) • ekvatorijalne • Svaka od njih još može biti: • morska ili kontinentska • Prema rajonu: sibirska, sredozemna, monsunska, itd.

  9. Definicija i karakteristike regije nastanka zračnih masa • morske/kontinentske arktičke • morske/kontinentske polarne • morske/kontinentske tropske (suptropske) • morske/kontinentske ekvatorijalne

  10. Topla zračna masa • temperatura donjih slojeva viša od temperature podloge • iz suptropskih rajona ili toplih kontinenata • stabilna, s visokom temperaturom • vlažnost ovisi o području formiranja (more/kopno) • kad se kreće prema višim širinama hladi se odozdo (tlo hladnije) i nema konvektivnog strujanja: • postaje još stabilnija – ravnomjerni vjetrovi, slojeviti oblaci, oborine bez nevera, magle

  11. Hladna zračna masa • temperatura donjih slojeva niža od temperature podloge • iz polarnih regija ili hladnih kontinenata • stabilna, malo vlage, jako niske temperature • na putu prema nižim širinama se grije uz jaka konvektivna strujanja: • postaje nestabilna, vjetar je neravnomjeran, naoblaka vertikalnog razvitka, nevere, dobra vidljivost (eventualna magla je radijacijska)

  12. Zračne mase koje utječu na Evropu

  13. Zračne mase koje utječu na GB

  14. Zračne mase koje utječu na USA

  15. Arktička zračna masa • polarni predjeli – hladnija od polarne

  16. mA morska arktička z.masa • Kanadsko arktičko otočje i Grenland u vrijeme anticiklone, • stiže u EU preko Skandinavije, • vrlo niska temperatura nad kontinentom se još hladi i nastaju oblaci i oborine, • stabilna, prema jugu se grije i postaje nestabilna • veliki temperaturni gradijent, mala apsolutna vlažnost velika relativna vlažnost zbog niske temp., • kumulusi, pljuskovi kiše i snijega, oluje, hlađenjem nastaju oblaci i oborine, • dobra vidljivost ako nema magle, jaki vjetrovi jaka konvektivna strujanja

  17. kA kontinentska arktička z.masa • Ruska i sibirska tundra, • zaleđeni sjeverni ocean u vrijeme anticiklone, NE vjetar ju nosi prema jugu, • kod nas stvara olujnu buru, vrlo hladna, • zimi EU donosi hladno vrijeme, • prema jugu gubi hladnoću, stabilna, suha, • u proljeće i jesen može prouzročiti radijacijsku maglu, • slabe oborine, lagani snijeg, • ako nema magle vidljivost je dobra (bolja od m)

  18. Polarna zračna masa • visoke geografske širine • ljeti se grije kopno pa se kP smanjuje i postaje slična kT

  19. kP kontinentska polarna z.masa • sjever Azije, Eu, Kanade u zimskoj kontinentskoj anticikloni, • slična kA, vrlo niska temperatura u nižim slojevima (moguće inverzije) , • iznad toplijih mora vedro, • mala apsolutna velika relativna vlaga, • danju kumulusi i slojeviti oblaci noću vedro, • nad ledenim morima oblaci, hladna kiša, • gusta magla vidljivost 10-20 km, u unutrašnjosti kontinenta magla, • iznad toplijih mora uzlazna strujanja

  20. mP morska polarna z.masa • ocean sjeverne polutke, • u EU dolazi sa W i SW vjetrom, • zimi povišena prizemna temperatura, • u srednjoj EU labilna, • promjenjivo vrijeme posebno kad su prijelazna godišnja doba, • gomilastioblaci, • zimi pljuskovi , na zapadu EU ljeti svježe i kišovito, • dobra vidljivost 20-50km

  21. polarno-arktička morska z. masa • iz sjevernog Atlantika, • stiže kod nas jakim NW ili NE vjetrovima kada je nad GB anticiklona, • promjenjivo vrijeme, izmjenjuju se kiše i vedrine, • vrlo visoka, jaki vertikalni temperaturni gradijent, • prilično vlažna, • oblaci Cu, Cb, Sc, As, Ci, • dobra vidljivost

  22. polarno-arktička kont. z. masa • iz Rusije i Sibira stiže jakim NE vjetrom kad je tamo anticiklona prema SW, • mala visina, • veliki vertikalni temperaturni gradijent, • umjerena vlaga, • tanka i slaba naoblaka, beznačajne oborine, • izvrsna vidljivost

  23. polarno-tropska morska z.masa • dolazi do nas kad je W ili SW od GB anticiklona, • transformirana polarno-arktička z.masa, • stiže NW ili W vjetrom sa Sc oblacima, • lagane trajne oborine, • osrednja vidljivost (10 km), • učestale magle

  24. polarno-tropska kont. z.masa • dolazi do nas S ili E vjetrom kad je nad SE EU i Balkanom anticiklona, • velik vertikalni temperaturni gradijent, • visoka relativna vlažnost, • kumulusi lijepog vremena, • povremene lokalne oborine, • vidljivost osrednja ili slaba (1-10 km)

  25. Tropska zračna masa • suptropski predjeli • između 35° i 15°, ovisno o dijelu godine

  26. mT morska tropska z.masa • suptropski pojas Atlantskog oceana, kad je Azorski maksimum, nekad Sredozemno more • u EU dolazi s SW i W vjetrom u vrijeme ciklona, • visoka temperatura, stabilnost koja s vremenom jača, • ako pasat ide ka ekvatoru raste konvekcija i oluje, • velika vlažnost, kad ide prema sjeveru se hladi i stvara maglu, • slojastioblaci, rosulja, slaba kiša osim ako se formira nad Sredozemljem, • osrednja vidljivost ili slaba (<10km), ograničena zbog magle posebno kad stigne nad obalom, • slab vertikalni gradijent temperature

  27. kTkont. tropska zračna masa • suptropski kopneni predjeli, • na južnoj polutci se razvijaju manja područja kT, • stiže kod nas sa S i SE kad su anticiklone nad pustinjama i istočnom Sredozemlju, • topla suha s pustinjskom prašinom, • ako ostane dugo na Sredozemlju postaje vlažna i sličnija mT, • altokumulusii oblaci vertikalnog razvitka, • zimi donosi obilnu kišu, • ograničena vidljivost, • često vrlo jaki vjetrovi jer je veći vertikalni temperaturni gradijent

  28. Ekvatorijalna zračna masa • ekvatorski pojas niskog atm. tlaka, • antipasatomdopire i do umjerenih širina (samo u visokoj troposferi), • ljeti u najgornjem sloju suptropske anticiklone, iznad tropskog zraka, • visoka temperatura, noću iznad mora nestabilna, • velika relativna vlažnost, • kad danju prelazi iznad pregrijanog kopna stvaraju se jaka konvektivna strujanja i oluje

  29. Izvori • A.I. Simović, POMORSKA METEOROLOGIJA • http://stari.dalmacijanews.com/Meteokutak • http://www.richhoffmanclass.com • http://www.langleyflyingschool.com/ • http://geographyfieldwork.com/ • http://www.kidsgeo.com/ • http://meteolive.leonardo.it/ • http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Slojevi_atmosfere.png

More Related