OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Prof.dr.sc. Ljubo Jurčić Ekonomski fakultet Zagreb 18. travnja 2011.

2. CIVILIZACIJE • Tehnologije • Energija OBNOVLJIVI IZVORI • Organizacija • Ideologija • Kultura

3. Tehnološke revolucije OBNOVLJIVI IZVORI Energetska revolucija Informatička revolucija prirodni plin Automobilska revolucija nafta Električna revolucija ugljen Industrijska revolucija drvo

4. SVIJET I ENERGETIKA • Izazovi • veliki rast potreba za energijom  OBNOVLJIVI IZVORI • sigurnost opskrbe energijom  SKLADIŠTENJE ENERGIJE • utjecaj na klimatske promjene  ZAŠTITA OKOLIŠA • Prilika za industriju • za dva puta veću svjetsku potrošnju energije koja se očekuje 2030. potrebno je investirati oko 10.000 mlrd. € • samo u korištenje energije vjetra očekuju se do 2020. investicije od 80 mlrd. €/godišnje

5. Dugoročno predviđanje korištenja izvora energije u svijetu Izvor: Dr. Jochen Ackermann - Project House Functional Films & Surfaces, 2009.

6. OBNOVLJIVI IZVORI U ENERGETSKOM SUSTAVAU Elektrane na konvencionalne Izvore energije Energija vjetra Energija Sunca Energija vodenih masa Agregati obnovljivih izvora energije Distribucija i potrošnja energije Pohrana energije

7. TEHNIČKI IZAZOVI U OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE Elektrane na konvencionalne IE • Predviđanje • Učinkovitost pretvorbe • Integracija u energetski sustav • Pohrana energije • Racionalno korištenje energije Agregati OIE OIE Potrošnja Pohrana

8. POTRAŽNJA ZA OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE • Dobrovoljna - zaštita okoliša • Zakonska • Konvencije - Međunarodne … Kyoto ciljevi - Europske …… “20-20-20”

9. KYOTO CILJEVI

10. ENERGETSKI CILJ EU • Tri glavna cilja: • održivost (okoliš) • konkurentnost (troškovi) • sigurnost opskrbe (tehnika) • uz primjenu politike “20-20-20” do 2020.

11. EU Energy Efficiency Plan 2011 – stavovi Europske Komisije • Energetska učinkovitost je u središtu Strategije EU-Europa 2020 • Energetska učinkovitost se vidi kao najveći europski izvor energije. • Ušteda energije je jedan od najjeftinijih načina za poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom, kao i za smanjenje emisije stakleničkih plinova i ostalih zagađivača. • Učinci pune provedbe mjera imaju potencijal za generiranje financijske uštede do € 1000 po kućanstvu god.; • poboljšanje europske industrijske konkurentnosti, • stvaranje do 2 milijuna radnih mjesta.

12. Ciljevi energetske politike – EU “Energy 2020” http://ec.europa.eu/energy/

13. EK - Klimatski i energetski paket2008 20-20-20 do 2020 • 20% obnovljivih izvora • 20% smanjenje emisija CO2 • 20% smanjenje potrošnje energije

14. EU “20-20-20 by 2020” goals Reduce greenhousegas levels by 20% Increase share of renewables to 20% Reduce energyconsumption by 20% 100% Current trend to 2020 Current trend to 2020 -20% -10% Current trend to 2020 20% Source: European Commission Background Information for the European Council, 4 February 2011

15. EU Direktiva 2009/28/EC

16. INSTALIRANA SNAGA EU 2008. i 2009. MW 2008. ....23,9 GW od toga 36% vjetar 2009. …26,0 GW od toga 39% vjetar 2009. ... bilo je zaposleno 150.000 ljudi 2020. bit će zaposleno 320.000 ljudi Fotonapon Vjetar Plin Nafta Ugljen Voda Biomasa Ostalo* Nuklearni * geotermalni, treset i otpad Izvor: EWEA, 2010.

17. CIJENE ELEKTRIČNE ENERGIJE Plin Ugljen Nuklearne elektrane Male HE Geotermalna Vjetar na kopnu Vjetar na moru Biomasa Sunčeve termoelektrane Fotonaponske elektrane Energija mora Euro centi kWh Izvor: Solar Century, Bank Sarasin Schätzungen, 2009

18. HRVATSKA I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE • Obveza izgradnje obnovljivih izvora energije - Penali ako ih ne izgradi • Ne postoji obveza razvoja i proizvodnje opreme • Cilj: učestvovati u razvoju i proizvodnji opreme za OIE

19. EKONOMSKI EFEKTI OIE • Pozitivni efekti na okoliš • Pozitivni efekti na gospodarstvo - razvoj i inovacije - proizvodnju - zaposlenost - promjenu gospodarske strukture - novu dodanu vrijednost - BDP - smanjenje uvoza - povećanje izvoza

20. POTENCIJALI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE • PRIRODNI - sunce - vjetar - voda - biomasa - neiskorišteno zemljište • DRUŠTVENI - Sveučilišta - Fakulteti - Instituti - Poduzeća - Fondovi RH - Fondovi EU, WB

21. POTENCIJAL BIOMASE U RH Hrvatska ima dobre potencijale za proizvodnju biomase. Sada proizvodi: • Biomasa sa šumskih površina – 2,000.000 t/god. • Biomasa s poljoprivrednih površina (30%) – 1,300.000 t/god. • Ostaci prehrambene industrije – 150.000 t/god

22. ŠUMSKA BIOMASA • ogrjevno drvo, • ostaci i otpad iz šumarstva (granje, lišće), • ostaci i otpad iz drvne industrije (piljevina, kora), • drvo iz vjetroizvala, ledeloma, oboljelih stabala, • drvni materijal sa šumskih putova i opožarenih površina,

23. POLJOPRIVREDNA BIOMASA • poljoprivredne kulture (uljana repica, suncokret, soja, šećerna repa, pšenica, kukuruz), • ostaci i otpad iz bilinogojstva (slama, kukuruzovina, ostaci pri rezidbi voćarskih kultura i vinove loze), • otpad iz stočarstva i stajski gnoj, • ostaci i otpad iz proizvodnje i prerade poljoprivrednih sirovina u prehrambenoj industriji.

24. ŠTO JE POTREBNO? • Politička odluka - STRATEGIJA • Usklađena tehnološka i obrazovna politika • Jasna industrijska (strukturna) politika • Organizacijska (infra)struktura • Uprava za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost (koordinator) • Regulator • Stabilni izvori financiranja • Tarife, subvencije

25. KLASTER OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE DRŽAVNA STRATEGIJA • Obrazovanje • Znanost i inovacije • Razvoj tehnologije • Razvoj proizvoda • Proizvodnja • Konkurentnost proizvoda

26. CILJ PREPOZNATLJIVOST HRVATSKE NA SVJETSKOM TRŽIŠTU KAO SUDIONIKA U RAZVOJU TEHNOLOGIJA PROIZVODA I OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

27. Na sveučilištu postoji kontinuitet komplementarnih aktivnosti za korištenje OIE. Agronomija, arhitektura, elektrotehnika, građevina, kemijsko inženjerstvo, strojarstvo i šumarstvo predstavljaju nužne sastojke za OIE, ali to nije dovoljno …

28. . ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI ljurcic@efzg.hr