Kineziološka orijentacija i selekcija

1. Kineziološka orijentacija i selekcija UVOD prof.dr.sc. Franjo Prot Prof.dr.sc. Goran Sporiš dr.sc. Vlatko Vučetić

2. Ciljevi predmeta Usvajanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja o formalnim modelima i postupcima orijentacije i selekcije, zasnovanima na pretpostavkama o multivarijatnim relacijama varijabli koje su temelj orijentacijskih ili selekcijskih procedura.

3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi • Koncepcija modela orijentacije i selekcije. • Prediktorski i kriterijski sustavi: sustav bazičnih antropoloških karakteristika, mjere postignuća, kriterijske varijable. • Formalni modeli usmjeravanja i izbora: diskriminacija grupa, klasifikacijske procedure, prepoznavanje uzoraka, jednadžba specifikacije, selekcijske procedure.

4. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi • Organizacija usmjeravanja i izbora: kriterijski sustav, sustav za procjenu bazičnih antropoloških karakteristika, situacijski testovi i definicije mjera postignuća, registracija i evidencija sportskih rezultata. • Svojstva programske podrške i informacijskog okruženja za procedure usmjeravanja i izbora.

5. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta Opće i specifične kompetencije: • Primijeniti znanja o formalnim modelima i praktičnim postupcima orijentacije i selekcije, zasnovanima na pretpostavkama o multivarijantnim relacijama varijabli koje su temelj orijentacijskih ili selekcijskih procedura u praksi kao i za svaki pojedini sport ili tjelesnu aktivnost.

6. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi Opće kompetencije: • Znanje studenata o formalnim modelima i postupcima orijentacije i selekcije, zasnovanima na pretpostavkama o multivarijantnim relacijama varijabli koje su temelj orijentacijskih ili selekcijskih procedura.

7. Sadržaj predmeta Predavanja: • Metodološke osnove i razlozi istraživanja problema orijentacije i selekcije u primijenjenoj kineziologiji • Samosvojnost i interdisciplinarnost problema orijentacije i selekcije u kineziološkim istraživanjima • Izobrazba, kvalifikacija i organizacijske forme djelovanja u područjima kineziološke orijentacije i selekcije • Konceptualne razlike između usmjeravanja (orijentacije) i izbora (selekcije) • Formalni modeli usmjeravanja i izbora (diskriminacija, klasifikacija i prepoznavanje uzoraka) • Formalni modeli usmjeravanja i izbora (jednadžba specifikacije i selekcijske procedure, regresijski i kanonički pristup) • Kriterijski sustavi • Sistem za procjenu bazičnih antropoloških karakteristika • Situacijski testovi i definiranje mjera postignuća • Registracija i evaluacija sportskih rezultata

8. Sadržaj predmeta Vježbe: • Pregled periodičnih publikacija (znanstveni i stručni časopisa) u području kineziologije i srodnih znanstvenih disciplina koji se bave problemima kineziološke orijentacije, selekcije i praćenja obilježja sportaša. • Manifesni i latentni indikatori psihosomatskog statusa kao osnova orijentacijskih i selekcijskih procedura, problemi mjerenja i procjenjivanja. • Reprezentativnost uzoraka ispitanika u odnosu na orijentacijske i selekcijske procedure. • Odabir formalnog modela usmjeravanja i izbora i izbor odgovarajuće programske podrške. • Izbor problema za seminarski rad (usmjeravanje ili izbor) za odgovarajući sport.

9. Kineziološka orijentacija i selekcija Metodološke osnove i razlozi istraživanja problema orijentacije i selekcije u primijenjenoj kineziologiji doc.dr.sc. Goran Sporiš prof.dr.sc. Franjo Prot dr.sc. Vlatko Vučetić

10. Razmislimo … Kada razmišljamo ili diskutiramo o izboru ljudi za različite poslove ili zanimanja, pretpostavljamo da se ljudi među sobom razlikuju po svojim sposobnostima! Činjenica je da u jednakim poslovima različiti ljudi pokazuju različit uspjeh! ZAŠTO? - napišite asocijacije (svoja razmišljanja)!

11. Činjenice … Čovjekov uspjeh u nekom zadatku može ovisiti o nekoliko faktora: • o njegovim sposobnostima, • o njegovom prethodnom znanju i iskustvu, • o njegovoj motivaciji, • o uvjetima u kojima on taj zadatak izvodi, • … Psiholozi: Radni učinak = sposobnosti x motivacija x okolni uvjeti = može (sposobnosti i znanja) x hoće (interesi, motivacija) x okolni uvjeti

12. Teorijski… Kada bi bilo koji od tri faktora iznosio “nula”, i radni učinak bi bio “nula”: • Ni najveće sposobnosti neće dovesti do radnog učinka ako nema nikakve motivacije ili ako vanjske prilike ne omogućuju rad. • Ni visoka motivacija i povoljne prilike neće rezultirati učinkom ako individuum nema nikakvih sposobnosti za taj posao. Činjenica: “Ljudi se razlikuju po svojim sposobnostima!” - ali samo ako učinke različitih ljudi u nekoj aktivnosti promatramo u uvjetima kada su ostali faktori izjednačeni!

13. Problemi… Dakle, potrebno je izjednačiti ostale faktore: • okolni uvjeti i prilike, • – relativno lako ostvarivo! 2) stupanj znanja i prethodno iskustvo, - npr. oba ispitanika rade takav zadatak koji je za obojicu nešto u čemu nijedan nema nikakvog iskustva! • 3) motivacija, • puno teže! Razmislimo! “Koji od ova tri problema je najteže riješiti i izjednačiti?”

14. Činjenica… Ljudi se, jednako kao što se razlikuju u svojim tjelesnim karakteristikama (visina, težina, boja kose, boja očiju itd.), razlikuju i u svojim psihičkim karakteristikama i funkcionalnim i motoričkim sposobnostima. Drugi problem! “Razlikuju se i različiti poslovi, zadaci, zvanja i aktivnosti!” - nisu svi ljudi jednako sposobni za svaku vrstu aktivnosti!

15. Nisu svi ljudi jednako sposobni za svaku vrstu aktivnosti! Racionalno razmještanje ljudi na radna mjesta i poslove sastoji se u tome da se postigne što bolja usklađenost: • zahtjeva posla i uvjeta u kojima se posao obavlja, s jedne strane, • čovjekovih karakteristika i njegovih sposobnosti, s druge strane. Dva metodološka postupka – težišta usklađivanja! 1) na poslu! • 2) na čovjeku!

16. Težište usklađivanja – na poslu! Ako tražimo najpogodnije ljude za neki definirani posao, onda govorimo o tzv. profesionalnoj selekciji! Težište usklađivanja – na čovjeku! Ako nastojimo ljudima savjetovati ili dati onu vrstu posla koja najviše odgovara njihovim sposobnostima i ostalim psihičkim i tjelesnim karakteristikama, onda je riječ tzv. profesionalnoj orijentaciji – savjetovanje pri izboru posla!

17. Društvena razlika između ta dva modela… Selekcija … “Iz većeg broja kandidata uzimamo one koji imaju najbolje uvjete za uspjeh u poslu za koji se vrši selekcija, a ostali, koji su po tim uvjetima slabiji, otpadaju iz izbora.” Orijentacija … “Nastoji se za svakoga naći najpogodniji posao.” PITANJA? • ? Koji model je humaniji? • ? Koji model je bolji? • ? Kada primijeniti koji model?

18. Nadopunjavanje modela orijentacije i selekcije…

19. Proces profesionalne selekcije kandidata… Suvremene organizacije sve više vremena, novca i znanja ulažu u organiziranje profesionalnog procesa selekcije. Razlog tome je sve veća svjesnost o važnosti odabira kvalitetnih kandidata te svjesnost o gubicima koji se javljaju uslijed neadekvatnog odabira. Organizacije imaju i sve veću potrebu za fleksibilnošću, efikasnošću i mogućnošću trenutnog preuzimanja i sasvim drugačijih poslova od onih na koje je zaposlenik prvobitno zaposlen.

20. Proces profesionalne selekcije kandidata… • Cilj profesionalne selekcije kandidata je usklađenost karakteristika kandidata i zahtjeva radnog mjesta ali i karakteristika kandidata i karakteristika organizacije (npr. ključne vrijednosti kompanije).

21. Što se postiže? • objektivna procjena sposobnosti, ličnosti i razvojnog potencijala djelatnika, • visoka kvaliteta odabranog kadra, • usklađenost zahtjeva radnog mjesta, vrijednosti organizacije i karakteristika kandidata, • povećanje zadovoljstva djelatnika i smanjenje fluktuacije, • smanjenje gubitaka kao posljedica neadekvatnog odabira: troškovi ponovljenog selekcijskog postupka, troškovi perioda uvođenja u posao (period u kojem djelatnik još ne daje svoj doprinos), troškovi dodatne edukacije, posljedice nezadovoljstva i nemotiviranosti djelatnika što utječe i na druge, slabiji radni učinak, pogreške u radu, izostanci, loši međuljudski odnosi, • organizacijska učinkovitost,

22. Što procjenjujemo? • sposobnosti kandidata i potencijal za daljnji razvoj • prednosti i nedostatke kandidata u odnosu na radno mjesto • potrebna područja razvoja • motivaciju i izvore motivacije te ključne vrijednosti kandidata • profesionalne ciljeve i interese • ovisno o zahtjevima radnog mjesta procjenjuju se i pojedine kompetencije.

24. Profesionalna orijentacija… … je postupak pomoću kojeg se pojedinci usmjeravaju u ona područja rada koja najbolje odgovaraju njihovim intelektualnim sposobnostima, osobinama ličnosti, funkcionalno motoričkim sposobnostima i profesionalnim interesima. Glavni cilj profesionalne orijentacije je pomoći pojedincu u odabiru odgovarajućeg zanimanja i aktivnosti .

25. Zašto je korisna profesionalna orijentacija? U radu provedemo jednu trećinu svog života, radimo 7 do 8 sati na dan, 5 ili 6 dana u tjednu, 35 do 40 godina. Raditi posao koji nas veseli i u kojem smo uspješni od neizmjerne je važnosti za čovjekovu sreću. Stoga je odabir primjerenog zanimanja jedna od najvažnijih životnih odluka. Mudra izreka Kada se zaljubiš – sretan si 1 dan; kada se vjenčaš – sretan si 1 godinu; kada radiš posao koji voliš – sretan si cijeli život!

26. Kada se odlučiti na profesionalnu orijentaciju? • Kada želite saznati koje je zanimanje za vas primjereno! • Kada želite odabrati odgovarajuću srednju školu/fakultet! • Kada želite potvrditi svoj izbor! • Kada želite saznati koje su vam sposobnosti najrazvijenije! • Kada želite promijeniti zanimanje!

27. Što profesionalna orijentacija uključuje? 1) Psihologijsko testiranje različitih intelektualnih sposobnosti • 7 različitih vrsta inteligencije (verbalno, numeričko, apstraktno, spacijalno i mehaničko rasuđivanje, perceptivnu brzinu i točnost te poznavanje gramatike i pravopisa) povezanih s aktivnostima unutar različitih zanimanja. • svako zanimanje traži različite sposobnosti koje određuju pojedinčev domet u uspješnosti obavljanja posla. Interesantno! Što su naše sposobnosti koje su potrebne za neko zanimanje veće, veća je i vjerojatnost da ćemo trebati manji angažman za postizanje uspjeha i doživljavati manje neuspjeha u radu.

28. Što profesionalna orijentacija uključuje? 2) Testiranje osobina ličnosti  – dominante osobine ličnosti (ekstraverzija-introverzija, agresivnost, ambicioznost, emocionalna stabilnost, ugodnost, sklonost dominaciji itd.), - uobičajene obrasce ponašanja i reagiranja te zainteresiranost za učenje i usvajanje novih znanja. Interesantno! Ako ste zatvoreni, povučeni i ne uživate u društvu većeg broja ljudi, bolje će vam odgovarati poslovi koje morate obavljati samostalno i koji ne uključuju mnoštvo kontakata s drugima.

29. Što profesionalna orijentacija uključuje? 3) Testiranje profesionalnih interesa  – interesi se odnose na ono što nam se sviđa, što nam je ugodno i u čemu uživamo. - aktivnosti kojima se bavimo, predmeti koji nam se sviđaju i sve ono što nam je zabavno, uzbudljivo ili izazovno. Interesantno! Interesi nam pomažu da bolje upoznamo same sebe i lakše donesemo odluku o vlastitom zanimanju ili karijeri.

30. Što profesionalna orijentacija uključuje? 4) Razgovor s psihologom – savjetovanje vezano uz odabir i realizaciju zanimanja. • 5) Pisano izvješće o rezultatima testiranja - dobiveni rezultati psihologijske obrade prezentiraju se pojedincu usmeno i pisano u formi izvješća.

31. Razmislimo! Samopouzdanje je jedan od najvažnijih elemenata sreće i uspjeha čovjeka,o njemu ovisi hoćemo li živjeti u skladu sa svojim željama ili ćemo se uvijek podređivati drugima, hoćemo li znatiželjno ispitivati životne izazove ili ćemo ih izbjegavati u strahu od neuspjeha, hoćemo li biti pokretači zbivanja ili pasivni promatrači, hoćemo li uspostaviti kvalitetne odnose s drugim osobama ili ćemo se skrivati iza neke od naših maski, zaboravljajući tko smo!

32. Kineziološka orijentacija i selekcija Samosvojnost i interdisciplinarnost problema orijentacije i selekcije u kineziološkim istraživanjima doc.dr.sc. Goran Sporiš prof.dr.sc. Franjo Prot dr.sc. Vlatko Vučetić

33. Selekcija vrhunskih sportaša Svrha sistema selekcije vrhunskih sportaša je: • usmjeravanje djece i omladine prema onim sportskim disciplinama koje su najsukladnije njihovim sposobnostima, sklonostima i interesima, • izbor onih entiteta koji u određenoj sportskoj disciplini mogu, uz adekvatan trening, sa velikom vjerojatnošću postići značajne rezultate. • Sistem selekcije sastoji se od tri podsistema • Podsistem orijentacije (usmjeravanja) • Podsistema selekcije (izbora) • Podsistem praćenja

34. 1) Podsistem ORIJENTACIJE(Usmjeravanja) Ima za cilj osigurati da se kroz masovni sport djece i omladine, svatko bavi onim sportom za koji je najsposobniji, i za koji ima najviše interesa i sklonosti. • Ovaj podsistem omogućava optimalno zadovoljavanje potreba učenika i studenata. • Osigurava postizanje ciljeva tjelesnog odgoja i sportova na školama i fakultetima. • Preduvjet je za formiranje racionalne masovne baze za vrhunski sport, pa stoga i za racionalne postupke selekcije potencijalnih vrhunskih sportaša.

35. 1) Podsistem ORIJENTACIJE(Usmjeravanja) Svi postupci klasifikacije ili orijentacije (usmjeravanja), za bilo koju vrstu djelatnosti pa tako i u području kineziologije, temelje se na znanstvenim zakonitostima. • Različite djelatnosti, pa shodno tome i kineziološke aktivnosti, zavise od različitog broja, razine i strukture antropoloških obilježja. • Postoje značajne razlike između pojedinaca obzirom na razinu i strukturu antropoloških karakteristika. • Efikasnost prilagodbe utoliko je veća ukoliko je veća sukladnost između činilacao kojima zavisi uspjeh u nekoj konkretnoj tjelesnoj aktivnosti i razini sposobnosti i osobina pojedinca.

36. 1) Podsistem ORIJENTACIJE(Usmjeravanja) • Interesi i sklonosti entiteta prema aktivnosti u velikoj su mjeri uslovljene stupnjem sukladnosti između potreba i mogućnosti. • Činjenice! • Različite sportske discipline zahtijevaju različitu razinu veoma različitog broja osobina i sposobnosti. • Vrhunski sport zahtijeva izuzetnu razinu znatnog broja osobina i sposobnosti. • Za različite sportove te su osobine i sposobnosti različite. • Vjerojatnost da netko postigne istu razinu uspjeha u različitim sportskim disciplinama je različita i izuzetno mala!

37. Načela principa orijentacije • Proces mora biti utemeljen na informacijama o razini i konfiguraciji svih osobina i sposobnosti koje mogu sudjelovati u aktivnostima povezanim sa bilo kojom sportskom disciplinom. • Za svaku pojedinu sportsku disciplinu moraju biti poznate donje i gornje granice svih osobina i sposobnosti unutar kojih se mogu očekivati natprosječni i/ili definirani sportski rezultat. • Moraju biti poznate krivulje razvoja svih osobina i sposobnosti, na temelju kojih se vrši proces orijentacije (usmjeravanja).

38. Načela principa orijentacije • Moraju biti poznate međusobne relacije svih relevantnih osobina i sposobnosti, i to za svaku fazu rasta i razvoja. • Moraju biti poznati vjerojatnosti da neki program učenja i vježbanja može (i kako) izmijeniti i unaprijediti relevantne osobine i sposobnosti. • Proces orijentacije mora započeti što je moguće ranije. Ali ne prije nego što je moguće pouzdano diferencirati najvažnije osobine i sposobnosti na temelju kojih se taj proces može operacionalno definirati.

39. Načela principa orijentacije • Instrumenti za mjerenje (testovi i mjerni postupci) ili procjenu relevantnih osobina i sposobnosti moraju imati zadovoljavajući stupanj pouzdanosti i valjanosti. • Matematički i statistički postupci koji se primjenjuju pri procesu orijentacije moraju biti efikasni i sukladni sa distributivnimi drugim obilježjima varijabli. • Sistem orijentacije mora biti integralni dio cijelog sistema tjelesne i zdravstvene kulture.

40. ASOCIJACIJA - principa orijentacije • ODREDITE • Sport! • Jednadžbu specifikacije (cijeli antropološki prostor)! • Ponderirajte sposobnosti i znanja! • Starosnu dob orijentacije za izabrani sport!

41. Prijedlog tijeka postupka orijentacije • Na temelju analiza reprezentativnih grupa vrhunskih sportaša iz svih sportskih disciplina (modalne ili prosječne vrijednosti), odrede se koeficijenti diskriminativnih jednadžbi za skup varijabli koje opisuju antropološke karakteristike. • Svi učenici osnovnih škola (možda i ranije u vrtićima) sistematski se i kontinuirano mjere skupom mjernih instrumenta za procjenu antropoloških karakteristika. • U periodu, definiranom nivoom njihove fiziološke starosti, koji dopušta dovoljno pouzdane procjene njihovih antropoloških karakteristika, rezultati mjerenja i praćenja se nakon pogodne transformacije, uvrštavaju u diskriminativne jednadžbe.

42. Prijedlog tijeka postupka orijentacije • Na temelju rezultata dobivenih diskriminativnim jednadžbama određuje se vjerojatnost uspjeha učenika u različitim sportskim disciplinama, i učenik orijentira (usmjerava) prema onoj disciplini, u kojoj ima najveće izglede da postigne iznadprosječan rezultat. • Ako nema objektivnih mogućnosti da učenik odabere tu sportsku disciplinu, ili ako za tu disciplinu učenik nema sklonosti i interesa, usmjerava se prema slijedećoj po rangu vjerojatnosti uspjeha sportskoj disciplini..

43. Orijentacija • Predloženi sistem počiva na načelu, da se svaki zdrav čovjek, a pogotovo svako zdravo dijete, treba baviti nekim sportom. • Njegova svrha je osigurati adekvatan izbor sportske discipline. Problemi – ponudite rješenja! - Što je sa učenicima čija će vjerojatnost uspjeha u bilo kojem sportu biti mala? - Što sa učenicima čije zdravstveno stanje ne dozvoljava da budu uključeni u redoviti sistem?

44. Sistem selekcije sastoji se od tri podsistema… II podsistem - IZBOR • Ima za cilj da iz populacije, usmjerene prema pojedinim sportskim disciplinama, i obuhvaćene, kroz određeni period vremena, sistemom treninga i kontrole efekata treninga, izabere pojedince čija konstelacija antropoloških karakteristika odgovara konstelaciji tih karakteristika kod vrhunskih sportaša određene sportske discipline. • Ovaj podsistem omogućava da se intenzivnom treningu, potrebnom za postizanje vrhunskih rezultata, podvrgnu samo oni koji takav trening mogu prihvatiti i kod kojih postoji znatna vjerojatnost da će postići, vrhunski, ili barem osjetno iznad prosječni rezultat.

45. 2) Podsistem SELEKCIJA (IZBOR) Zakonitosti selekcije: • Ako se učinak u nekoj djelatnosti može mjeriti, ili na bilo koji način objektivno ocijeniti, uvijek je moguće utvrditi konačan broj činilaca na temelju kojih se učinak subjekta može predvidjetiuz određenu veličinu pogreške predviđanja! • Nije moguće, uz konačan broj činilaca koji sudjeluju u operaciji predviđanja, izvršiti tu operaciju tako dapredviđanje bude potpuno točno. • Točnost predviđanja je utoliko veća, ukoliko veći broj činilaca sudjeluje u operaciji predviđanja!

46. 2) Podsistem SELEKCIJA (IZBOR) Točnost predviđanja je utoliko veća… • … ukoliko je veća povezanost pojedinačnih činilaca sa mjerama učinka, i ukoliko je manja međusobna povezanost između činilaca na temelju kojih se vrši predviđanje!! • … ukoliko je procjena činilacana temelju kojih se vrši predviđanje točnija. • … ukoliko se predviđanje odnosi na manji broj subjekata sa ekstremno visokim (ili niskim) rezultatom!!

47. 2) Podsistem SELEKCIJA (IZBOR) Zakonitosti selekcije: • Ako se predviđanje vrši na temelju podataka prikupljenim u nekom vremenskom intervalu, točnost predviđanja raste sa dužinom tog vremenskog intervala! • Točnost predviđanja učinka u nekoj djelatnosti je utoliko veća, ukoliko je ta djelatnost jednostavnijatj. ukoliko ovisi o manjem broju činilaca! • Točnost predviđanja je utoliko veća, ukoliko su činioci na temelju kojih se predviđanje vrši stabilniji u vremenu!

48. 2) Podsistem SELEKCIJA (IZBOR) Sistem predviđanja rezultata: • Na temelju podataka o antropološkom statusu i podataka o sportskim rezultatima sportaša različitog nivoa formiraju se jednadžbe specifikacije (predviđanja) za svaku sportsku disciplinu! • Za svakog entiteta izračuna se očekivani sportski rezultat! • Na temelju dobivenog procijenjenog rezultata izaberu se oni entiteti, čiji je očekivani sportski rezultat iznad neke dovoljno visoke kritične granice!

49. 2) Podsistem SELEKCIJA (IZBOR) Sistem predviđanja rezultata: • Izabrani entiteti, ako za to imaju sklonosti i interesa, podvrgnu se treningu koji je formiran na temelju rezultata dobivenih operacijom 1 i usklađenih za svakog pojedinca sa rezultatima operacije 2! • Nakon nekog vremena ponavlja se operacija 2! • Procijenjeni rezultat (operacija 5) se uspoređuje sa rezultatima mjerenja i praćenja realnog napretka rezultata u sportskoj disciplini! • Ponavlja se selekcija i selekcionirani sportaši se šalju u natjecateljske ekipe, škole za vrhunske sportaše itd!!

50. 3) Podsistem PRAĆENJE • Ima za cilj da omogući dinamičku korekciju odluka donesenih u okviru podsistema usmjeravanja i izbora. • Da osigura prikupljanje podataka potrebnih za kontinuirano usavršavanje modela, metoda i algoritama koji se primjenjuju u postupcima usmjeravanja i izbora.