1 / 9

Ekonomsko – hemijska skola Lukavac

Ekonomsko – hemijska skola Lukavac. PREZENTACIJA Tema : Porez na dodanu vrijednost. Prof. Isakovic Nihad. Ucenik : Imamovic Majda. Porez na dodanu vrijednost - PDV. Pojam PDV-a Oblici PDV-a Metode obracunavanja PDV-a Nacela kod oporezivanja PDV-a Razine poreznih stopa

braeden
Télécharger la présentation

Ekonomsko – hemijska skola Lukavac

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Ekonomsko – hemijska skolaLukavac PREZENTACIJA Tema : Porez na dodanu vrijednost Prof. Isakovic Nihad Ucenik : Imamovic Majda

  2. Porez na dodanu vrijednost - PDV Pojam PDV-a Oblici PDV-a Metode obracunavanja PDV-a Nacela kod oporezivanja PDV-a Razine poreznih stopa Karakteristike PDV-a PDV u Bosni i Hercegovini

  3. Pojam PDV-a PDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je savremeni oblik oporezivanja potrošnje i njegovo širenje je započelo šezdesetih godina 20.stoljeca. Do danas se proširio na oko 60 zemalja širom svijeta. Prva ga je uvela Francuska 1958. godine, a zatim i Finska 1964. godine. Ubrzo se proširio na ostale zemlje Evropske unije. PDV je svefazni porezni na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno - prodajnog ciklusa, ali samo za iznos dodane vrijednosti..

  4. Oblici PDV-a Proizvodni Dohodni Potrosni

  5. Metode obracunavanja PDV-a METODA ZBRAJANJA – Poreska osnovica se utvrdjuje na nacin da se zbroje svi elementi cijene u oporeznoj fazi koja cini PDV METODA ODUZIMANJA – Od vrijednosti prodaje se oduzima vrijednost kupnje i na dobivenu razliku se primjenjuje stopa PDV-a KREDITNA METODA – Vrijednost PDV-a placenog na inpute se oduzima od vrijednosti PDV-a kojeg treba platiti na vrijednost prodaje

  6. Nacela kod oporezivanja PDV-a • Nacelo porijekla robe • Kod ovog nacela oporezuje • se izvoz - • Nacelo odredista robe • Kod ovog nacela oporezuje • se uvoz -

  7. Razine poreznih stopa Nulta razina Standardna razina Niza razina Visa razina

  8. Karakteristike PDV-a Za njega treba reći da je neto svefazni porez. Svefazni jer se obračunava u svakoj fazi prometa dobara i usluga podložnih oporezivanju, a neto, jer se ne obračunava na ukupnu prodajnu vrijednost u svakoj od faza, već samo na dodatu vrijednost, nastalu u konkretnoj fazi. On u velikoj mjeri onemogućava različite oblike prevara, ali je i meta brojnih kritika zbog toga što je to regresivni porez . Sistem poreza na dodatu vrijednost državi omogućava veće javne prihode, naročito u zemljama koje su u klasičnim sistemima imale mnogo problema sa prikupljanjem poreza. Mnogo je manja mogućnost različitih utaja, mada se na razvijenijim tržištima svi ovi efekti pomalo gube zbog mnogo širih mogućnosti za malverzacije.

  9. PDV u Bosni i Hercegovini U Bosni i Hercegovini, porez na dodatu vrijednost (PDV) se počeo primjenjivati 1. Januara 2006. godine i to sa samo jednom jedinstvenom stopom od 17%. Koncept djelovanja se najbolje može vidjeti na primjeru. Ukoliko neko preduzeće vrši nabavku u iznosu od 10.000 KM, dobavljač će mu obračunati PDV od 17% (tj. 1.700 KM). Dakle, preduzeće će platiti 11.700 KM od čega je 1.700 KM tzv. ulazni porez. Kada preduzeće hoće dalje da prodaje isto dobro, recimo po cijeni od 12.000 KM, ono će također obračunati 17% na tu cijenu (2.040 KM). Ukupna cijena koju će platiti kupac je 14.040 KM, a dodatnih 2.040 KM je za preduzeće tzv. izlazni porez. Ukupan iznos PDV-a koji ide državi (u ovom slučaju) je 2.040 KM. Razlika između izlaznog i ulaznog poreza od 340 KM je porezna obaveza preduzeća prema državi, ostatak je obaveza njegovog dobavljača, ali će im to sve biti nadoknađeno jer je konačno opterećenje na krajnjem potrošaču koji će to platiti kroz cijenu.

More Related