Eksterno preduzetni štvo – Entrepreneurship (MSP) I dio

1. Eksterno preduzetništvo – Entrepreneurship (MSP)I dio Globalizacija i preduzetništvo Doc. drSašaPetković sasa.petkovic@efbl.org

2. Ciljpredavanja • Upoznati studente sa ciljem predmeta i ishodima učenja • Predstavitiosnovneuzroke i koncepteglobalizacije. • Upoznatistudente sa osnovnim karakteristikama eksternog preduzetništva i specifičnim karakteristikama MSP, sa posebnim osvrtom na preduzetnička preduzeća • Predstaviti mega trendove i analizirati prilike za MSP • Analizirati metode dolaska do poslovnih ideja • Literatura: • Milardović. A. (2008). Globalizacija. Hrvatski studiji. Kolegij: Suvremene političke ideje i ideologije, slajdovi sa predavanja. • Petković, S. iBerberović, Š.(2013). Ekonomika i upravljanje malim i srednjim preduzećima.Principi i politike.BanjaLuka: Ekonomskifakultet. • Vukmirović, N. (2012). Preduzetništvouekonomskojteorijiipraksi. Inovativnisistemikreiranjaiefikasnijegkorišćenjaresursa.BanjaLuka: Ekonomskifakultet • Vukmirović, N. (2006). Savremenopreduzetništvo. BanjaLuka: Ekonоmskifакultеt

3. Ciljpredmeta …. jedastudentisavladajuteorijuekonomskeglobalizacijekaonovogambijentazarazvojpreduzetništva. Zatim, dashvatemetodeupravljanjameđunarodnimpreduzetničkimpoduhvatima, transferomtehnologije, znanjaipreduzetničkihvještinanaglobalnomtržištu. Krajnjiciljjeosposobljavanjezainovativanodnosno, nadprosječannačinrazmišljanjaikreiranjenovihpreduzetničkihpoduhvata: pokretanjanovihmalihpreduzeća, globalnogklasteringa,korporativnog (unutrašnjeg) preduzetništva, autsorsingaidrugihsrodnihprocesasavremenogpreduzetništva.

4. Ishodiučenja (stečenaznanja): StudentjeosposobljendapratimegatrendoveunapređenjaposlovanjavelikihpreduzećairazvojaMSPuuslovimaglobalizacije. Studentdobijajasnupredodžbuosadržaju, značajuifunkcionalnostiobrazovanjaizpreduzentištvauciljupovezivanjaobrazovanja, privredeidržavnihinstitucija. Studentseosposobljavazauključivanjeumeđunarodneistraživačkeprojekte, samozapošljavanjeidaljeusavršavanjeuprofesionalnomkonsaltinguzа osnivаnjemаlihipreduzetničkurevitаlizаcijuvelikihprеduzеćа.

5. Literatura • Vukmirović, N. (2012). Preduzetništvouekonomskojteorijiipraksi. Inovativnisistemikreiranjaiefikasnijegkorišćenjaresursa.BanjaLuka: Ekonomskifakultet • Petković, S. iBerberović, Š.(2013). Ekonomika i upravljanje malim i srednjim preduzećima.Principi i politike.BanjaLuka: Ekonomskifakultet. • Vukmirović, N. (2006). Savremenopreduzetništvo. BanjaLuka: Ekonomskifakultet • Slijepčević, Đ. idr. (2008). Novaekonomijauuslovimaglobalizacijeiinformatičkogdruštva. BanjaLuka: Ekonomskifakultet • Scholte, J.A.(2005). Globalization: A Critical Introduction. Second Edition. New York: Palgrave Macmillan. • Barringer, B.R.; Ireland, R.D. (2006). Entrepreneurship. University of Central Florida: A &M. • Etemad,H.; Vright, W.R. (2003).Globalization and Entrepreneurship, Northampton, USA: E.E.

6. Struktura ocjene • EvaluacijaradastudenataćesevršitipremavažećojOdlucionačinupraćenjaivalorizovanjaznanjastudenatauakademskoj 2013/2014. godini, shodnočlanu 4. Odlukehttp://www.efbl.org/upload/dokumenti/Odluka-o-nacinu-pracenja-i-valorizovanja-znanja-studenata-u-2012-13.pdf. • Upredispitneobavezeseubrajapismenipristupniradsaukupno 48% struktureocjene (od 0-48 poena). Obaveznoprisustvonastaviodminimum 80% prisustvapredavanjimaivježbamanosi 2% (2 poena). Nazavršnomispitukojinosimaksimalnihod 0-50% ocjene, odgovornapostavljenapitanjaćesevrednovatiod 0-40% auspješnaprezentacijapristupnogistraživačkogradasadodatnih 0-10% struktureocjene.

7. Istraživački projekat – pristupnirad Svakistudentćekodnastavnikakodkojegpolažeispitpredložitinazivtemeradaelektronskimputem. Kadatemabudeodobrena, studentpristupaizradirada, akonačnuverzijuradašaljeelektronskimputemnajkasnije10danaprijeispitnogrokanakojemćestudentpolagatiispit. Pristupniradmoradazadovoljiminimumkriterijanaučno-istraživačkograda, propisanihUputstvomzaizradustručnihinaučnihradovahttp://www.efbl.org/lat/ofakultetu/dokumenti. Preduslovzaizlazaknazavršniusmeniispitjeodobrenpristupniradodstraneodgovornihnastavnika.

8. Istraživački projekat – pristupnirad Pristupniradmoraimatijasnodefinisane: • problemipredmetistraživanja, • ciljistraživanja, • definisanehipoteze, • zavisneinezavisnevarijable, • opisanuprimijenjenumetodologijuistraživanja, • očekivanerezultateistraživanja, • pregledliterature, • akoseradiioempirijskomistraživanjuopisanmetod, uzorakirezultateistraživanjasadiskusijom, • koncizanzaključakukojemsepostavljenehipotezepotvrđujuiliodbacuju, kaoitehničkiobrađentekstpremaUputstvu.

9. Istraživački projekat – pristupnirad Radtrebadasadržiizmeđu 8,500 i 10,000 riječiilido 60,000 karaktera računajućipraznine, Times New Roman, justified, font 12, spacing 1,5) uključujućisažetak, uvod, tabele, slike, spisakliteratureianekssapodacimaizempirijskogistraživanja, akotakvoistraživanjebudesastavnidiorada. Pročitajte detaljnije u http://www.efbl.org/cir/studiji/predmet/108/globalizacija-i-preduzetnistvo/

10. Kako definišemo globalizaciju?

11. Štaje globalizacija? Poteškoće u određivanju pojma "globalizacija". Priznata i važeća definicija tog pojma ne postoji ni u naučnoj ni u javnoj debati. Neki pokušaji određivanja globalizacije: "... proces prevladavanja istorijski nastalih granica. Ona je, dakle, sinonim za eroziju (ne za nestajanje) suvereniteta nacionalnih država i predstavlja 'odvajanje' tržišne ekonomije od moralnih pravila i institucionalizovanih veza društva ...“ [Elmar Altvater] "... porast međusobne zavisnosti i integracije različitih ekonomskih sistema na cijeloj zemaljskoj kugli ...“ [Meghnad Desai] "... socijalni proces tokom kojeg opada uticaj geografskog položaja (granica) na socijalni i kulturni angažman, a ljudi postaju svjesni slabljenja tog uticaja (...). Globalizacija ne implicira homogenizaciju (...). Ona više implicira veću povezanost i deteritorijalizaciju  ...” [Malcolm Waters] "... intenziviranje društvenih veza širom svijeta, i to tako da veoma udaljena mjesta bivaju povezana u toj mjeri da događaji u jednom mjestu mogu biti uzrokom ili posljedicom događaja u nekom drugom, koje je stotinama kilometara udaljeno, i obrnuto ...“ [Anthony Giddens] "... pokretanje snaga svjetskog tržišta i ekonomsko slabljenje država  ...“ [Schumann / Martin]

12. Dimenzije globalizacije • Svijet postaje “globalno selo” • Nova vrsta komunikacije (društvene mreže, chat, e-mail, www) • Stvaranje “društva” na daljinu • Zagrijavanje Zemljine atmosfere • Ozonske rupe • Uništavanje tropskih šuma • Stalni porast nivoa mora Društvo • ”Amerikanizacija” kulture • Osvješćivanje lokalnih i • regionalnih kultura GLOBALIZACIJA Životna okolina Kultura Politika Ekonomija • Ogroman porast trgovine • Globalizacija finansijskog tržišta • Transnacionalna proizvodnja • Transnacionalne kompanije • Kraj nacionalnih ekonomija

13. Globalizacija se može posmatrati kao: • Tehnološka pojava • Ekonomska pojava • Politička pojava

14. Globalizacija kao tehnološka pojava: • širenje tehnologija van granica jedne zemlje; • razvoj industrijske proizvodnje usljed sve većih potreba; • međunarodna saradnja naučnih radnika.

15. Globalizacija kao ekonomska pojava: • širenje multinacionalnih kompanija (Coca-Cola, McDonalds...); • Svijet kao globalno tržište

16. Globalizacija kao politička pojava: • poredak koji se gradi u interesu bogatih i moćnih – TNK; • ideologija XXI veka; • predvodnici globalizacije – najrazvijenije zemlje svijeta: SAD, Japan, Francuska, Nemačka, Kanada.... • NATO

17. Politička dimenzija globalizacije • Globalizacija i takmičenje za pridobijanje sjedišta vodećih kompanija ograničavaju prostor za djelovanje nacionalnih politika, jer se mnogi problemi sada mogu rješavati samo na internacionalnom nivou, tj. globalno • Moraju se pronaći nove političke forme i arene. • Politika koja je i dalje organizovana teritorijalno, u sklopu nacionalnih država, povlači se pred porastom internacionalno, tj. globalno organizovane ekonomije • Slom socijalističkih sistema i prelazak na kapitalizam u velikoj se mjeri dogodio upravo zbog toga  • Globalni problemi ne mogu se riješiti na nivou nacionalnih država – posljedica toga je erozija nacionalne države

18. Uzroci globalizacije(najčešće spominjani) Tehnologija (Internet) GLOBALIZACIJA Brzina i troškovi transporta Kraj Hladnog rata Globalni problemi (klima, migracija..) – globalna svijest Liberalizacija

19. Posljedice globalizacije “Erozija nacionalne države” “Društveni otpad” GLOBALIZACIJA “Jaz između bogatih i siromašnih” “Milioneri koje nije moguće kontrolisati” “Uništavanje životne okoline” "Dinamika globalizacije je određena ekonomskim snagama, ali se njene najopsežnije posljedice osjete u području politike.“ [Klaus Müller]

20. Pregled globalnih aktivnosti (1) Prema: J. A. Scholte “Globalization: a Critical Introduction” • Komunikacije • vazdušni prevoz • telekomunikacije • elektronski masovni mediji • globalne publikacije • Tržišta • globalni proizvodi • globalne prodajne strategije • Proizvodnja • globalni proizvodni lanci • globalni izvori sirovina • Novac • globalne valute • bankovne kartice povezane na globalne ATM mreže • digitalni keš u elektronskim novčanicima • globalne kreditne kartice

21. Pregled globalnih aktivnosti (2) Prema: J. A. Scholte “Globalization: a Critical Introduction” • Finansije • globalne mjenjačnice • globalno bankarstvo (e depoziti i zajmovi) • globalne obveznice ('euro-obveznice') i trgovanje obveznicama • globalne akcije i poslovanje akcijama • globalna tržišta derivatima • globalni biznis osiguranjima • Organizacije • globalne agencije/organizacije • globalne kompanije • globalni korporativni strateški savezi • globalna udruženja civilnog društva

22. Pregled globalnih aktivnosti (3) Prema: J. A. Scholte “Globalization: a Critical Introduction” • Socijalna ekologija • globalna atmosfera (klimatske promjene, ozonske rupe, radioaktivni otpad, kisele kiše) • globalna biosfera (smanjenje biološke raznolikosti, iskrčenost šuma) • globalna hidrosfera (povećanje nivoa mora, zagađenje luka, smanjenje količine pitke vode..) • globalna geosfera (širenje pustinja, smanjenje plodne, obradive zemlje) • Svijest/ savjest • koncepcije svijeta kao jedinog mjesta (za život) • globalni simboli • globalni događaji • globalna solidarnost

23. Preduzetništvo

24. Preduzetništvo • Preduzetništvo je osnovdruštenognapretkaiblagostanjasvakogpojedincaikaoposebanfaktorstvaralaštva, pored zemlje, rada, kapitalaitehnologije, onopredstavljaumijećenjihovogkombinovanjasaciljemkreiranjanovihproizvoda, uslugaidrugihekonomskihidruštvenihdjelatnosti. • O povezanosti preduzetništva i društvenog napretka, tojest ekonomskog rasta, pokazivale su brojne studije (Van Stel i ostali, 2005; Acs, 1992; AudretschiThurik, 2000; Wennekers i Thurik, 1999).

25. Preduzetnik – vlasnik vs menadžer • Preduzetnici se razlikuju od „običnih“ vlasnika biznisa i menadžera po tome što imaju viziju, u budućnosti sistematski gledaju na inovacije kao oruđe promjene i vrlo često radikalno mijenjaju obrasce ponašanja. • Inovativnost i spremnost na novine ili na novi način kombinovanja postojećih resursa, svrstavaju preduzetnike u takozvane lidere promjena.

26. Pojampreduzetnikaipreduzetništva Preduzetnik Preduzetništvo Richard Cantillon (1697-1734.), francuskiekonomistirskogporijekla, u svojoj“Opštojraspravi o priroditrgovine” uvodi u ekonomskuteorijupojam preduzetnika (entrepreneur) kaoosobekojakupujepopoznatimcijenama, a prodajeponepoznatimcijenama,dakleonimaštoće se tekformirati. • Po mišljenjuPeteraDruckera (1991), bit preduzetništvasadržana je u kreacijinoveorganizacijesposobnezaprofitnoposlovanjei s mogućnostisamoodržanja. • Preduzetništvo podrazumijeva "raditineštonadrugačijinačin, raditineštoboljeodonogaštovećpostoji”.

27. Pojampreduzetnikaipreduzetništva Preduzetnik Različitostdefinicija • Termin „preduzetnik“ jeoriginalnafrancuskariječ – entreprendre – štoznačipreduzeti. • Preduzetnikjeosobakojapomjeraekonomskeresurseizzoneniskeuzonuvišeproduktivnostiidobiti(Say, 1855). • JozefŠumpeterjepisaodajefunkcijapreduzetnikadareformišeilirevolucionarizujeobrasceproizvodnje(Schumpeter, 1934). • Onitoradeeksploatacijominovacija, ilivišegeneralno, mogućnostimaneisprobanetehnologijezaproizvodnjunovihproizvodailiproizvodnjustarih, alinanovinačin, otvarajućimogućnostinovihizlazazaproizvode, reorganizujućiindustriju, preduzetnikkreiravrijednostkrozinovaciju –kreativna destrukcija.

28. Preduzetništvo - pojam Terminpreduzetništvoje „iskovan“ ranih 1900–tihkaoaktivnostikojesprovodepreduzetnici.

29. Vrstepreduzetništva • Postojinekolikopodjelapreduzetništva a najčešća podjela je na eksterno preduzetništvo (entrepreneurship), tojest preduzetništvo u MSP i korporativno preduzetništvo (intrapreneurship).

30. Preduzetništvoimalaisrednjapreduzeća Jelisvakivlasnikmalogilisrednjegpreduzećapreduzetnikidalijesvakoprivatnopreduzećepreduzetničko? NijesvakoMSPistovremenoipreduzetničko, nitijesvakivlasnikpreduzećapreduzetnik. Preduzetničko malo preduzeće je ono koje uz zadovoljavanje uočenih i stvorenih potreba iprilika, stvaranjem novih vrijednosti u očima kupaca, doživljava dramatične promjene u vlastitom rastu i razvoju, i po pravilu ispoljava eksponencijalni rast i razvoj, mjeren povećanjem investicija, otvaranjemnovih radnih mjesta i rastomprofita.

31. Odnospreduzetništvaimenadžmentamalihpreduzeća Menadžer Preduzetnik • samostalnipreduzetnikuvijekje imenadžer • menadžernijeuvijekipreduzetnik “Preduzetnimenadžer je inovativnirukovodilacčiji je posaodonošenjeposlovnihodluka u uslovimaneizvjesnostiirizika, tekontrolanjihovogizvršenja” (Vukmirović, 2012, p. 50).

32. Odnospreduzetništvaimenadžmentamalihpreduzeća Menadžer Preduzetnik • Suštinskarazlikaizmeđupreduzetnikaimenadžerajeste to što se menažeriponašajuprematradicionalnom, rutinskomkonceptu, dok se preduzetnicioslanjajunakreativnost. • Kodpreduzetnika je prisutnaintuicija, hrabrost, sklonostriziku, oslanjanjenatuđeznanje, kopiranjetuđihotkrića i dr. Kodmenadžera je obrnuto. (Vukmirović, 2012, p. 53).

33. Eksterno preduzetništvo i preduzetnička orijentacija Noveideje i inovacijesučestokreirane u novim i malimbiznisimakojisurapidnorasli i čestokreirali i noveindustrije. U većinislučajeva, takvekompanijesunastaviledaprimjenjujukonceptpreduzetništvaida se idaljemijenjajui bore za liderskupozicijunaglobalnomtržištu. “Mnogenajpoznatije i najuspješniješvedskekompanijekaoštosu IKEA, SKF, Tetra Pak, Aga i Elektroluxsuosnovane i razvijeneizindividualnihinovacija” (Shepherd i Wiklund, 2005, p.1).

34. Preduzetnička orijentacija • Preduzetnička orijentacija je usmjerena na pronalaženje i proaktivno iskorišćavanje tržišnih mogućnosti kroz inovacije (Miller, 1983; Monsen, 2005). Među najznačajnijim preduzetničkim orijentacijama koje se u literaturi navode su (Miller, 1983): • inovativnost, • preuzimanje rizika, i • proaktivnost.

35. Preduzetnička orijentacija • Inovativnostje predispozicija koja podrazumijeva kreativnost i eksperiment s uvođenjem novih proizvoda, usluga, ali i tehnološki orijentisanog vođstva u novim procesima. Preduzimanje rizika podrazumijeva akciju kroz ulaganje finansijskih sredstava, najčešće u neizvjesnom okruženju. Proaktivnost prestavlja priliku kojom se uvode novi proizvodi, ali i usluge na potpuno novi način i u vremenskom okviru prije konkurencije.

36. Peter F. Drucker „Inovacija predstavlja specifično oruđe preduzetnika, sredstvo pomoću kojeg oni koriste promjenu kao mogućnost za izvršenje različitih proizvodnih ili uslužnih aktivnosti“ (Drucker, 1991, p. 35).

37. Inovacija ne mora a priori značiti funadmentalno naučno otkriće i nešto sasvim novo. Inovacija može biti na različit način korišćenje postojećih tehnologija, procesa ili proizvoda i usluga.

38. Preduzetništvo i inovacije (Drucker, 1991) • Preduzetnici po pravilu donose inovacije. • Inovacija predstavlja radnju koja kreira resurse (npr. nafta, pencilinska plijesan, boksit, kupovina na otplatu, kontejner, udžbenik, itd.). • Inovacija je prije ekonomski i socijalni, nego tehnički termin. • Sistematska inovacija se sastoji od svrsishodnog i organizovanog traganja za promjenama

39. Vratimo se na preduzetničku orijentaciju • Preduzetnička orijentacija posebno dolazi do izražaja u okruženju brzih promjena, ali i skraćenih rokova za plasman proizvoda, kao i rastom tražnje za novim proizvodima. • Pojedina istraživanja (Hultiostali, 2003) pokazala su da preduzeća koja su usvojila koncept preduzetničke orijentacije, postižu daleko bolje rezultate u odnosu na oponente.

40. Organizaciona kultura - preduzetnička orijentacija • Organizaciona kultura predstavlja organizacionu sposobnost za stvaranje prednosti nad konkurentima. • Izgradnjom organizacione kulture, podstiče se i razvoj preduzetničke kulture, čime se stvara još veće podsticajno područje za razvoj novih preduzetničkih ideja. • Na idućem shematskom prikazu, dobićemo najbolji uvid u odnos između preduzetničke orijentacije, organizacione i preduzetničke kulture.

41. Preduzetničkaorijentacija • Inovativnost • preduzimanjerizika • proaktivnost Inovativniiposebniproizvodiiusluge Preduzetničkakultura Osnaženizaposleni Motivisaniizadovoljnizaposleni Organizacionakultura Visoko-kvalitetniproizvodiiusluge Oduševljenizadovoljankupac Efikasneperformansemalihisrednjihpreduzeća Slika 1. Uloga i značaj preduzetničke kulture (Izvor: Adapritarano iz rada Al-SwidiiMahmood, 2011, p. 40)

42. (Preporuka 2003/361/EC, Aneks, član 1 - Preduzeće): “Preduzećem se smatra svaki subjekt uključen u ekonomsku aktivnost, bez obzira na pravnu formu. Ovo uključuje, posebno, osobe koje se same zapošljavaju i porodične biznise koji se bave zanatom ili drugim aktivnostima, i partnerstva i udruženja koje su redovno uključena u ekonomske aktivnosti.”

43. MSP? Termin mikro, mala i srednja preduzeća (MSP) će obuhvatati sve poslovne subjekte koje Međunarodni standard finansijskog izvještavanja (MSFI) za male i srednje entitete tretira kao male i srednje entitete. „Standard 1.2 Mali i srednji su entiteti koji: (a) nemaju javnu odgovornost, i (b) objavljuju finansijske izvještaje opšte namjene za eksterne korisnike. Primjeri eksternih korisnika obuhvataju vlasnike koji nisu uključeni u upravljanje poslovanjem, postojeće i potencijalne povjerioce, kao i agencije za kreditni rejting.

44. Tabela 1.2. Definicija malih i srednjih preduzeća u EU (Izvor: European Commission. The New SME Definition. User guide and model declaration, 2012, p. 14)

45. MSP u EU • Za sagledavanjepoložajamalih i srednjihpreduzećakodnas, potrebno je znatisakakvomćese konkurencijomsusretatinaevropskomtržištu. • Evropska ekonomija ima oko 20,7 miliona preduzeća, od kojih najveći dio (99,8%) čine mikro, mala i srednja preduzeća, tj. preduzeća koja imaju manje od 250 zaposlenih radnika. U okviru MSP čak 92,2 % su mikro preduzeća, tj. preduzeća koja imaju manje od 10 zaposlenih radnika.

46. (Izvor: European Comission, 2012, Annual report on small and medium-sized enterprises in the EU, 2011/12, p. 15).

47. Kako su zakoni u Republici Srpskoj tretirali MSP do 2013. godine?

50. Mala i srednja preduzeća u Republici Srpskoj (Izvori: Godišnjiizvještaj za oblast malihisrednjihpreduzećaizanatsko-preduzetničkudjelatnost u RepubliciSrpskoj za 2011. godinu, 2012, p. 15, Agenciji za posredničke, informatičkeifinansijskeusluge, APIF, 2012)