Prof. Andrea Ciampani,

1. Mobiljob. Mobilnost radne snage i poduzeća u Europi (dio A). Firenze., 12 .travnja 2010.Osnovne slobode i socijalna prava u europskom procesu integracije Prof. Andrea Ciampani, Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE

2. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE

3. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE “U ovako teškom svijetu u pitanju je – ponavljam jer je ovo bitna točka - osigurati zaštitu moralnih i materijalnih interesa radnika. Ovaj cilj moramo poduprijeti politički i konkretno, budući je u pitanju jedan od stupova društva slobodnih i odgovornih građana, jednom riječju istinske demokracije. Političari, kao i same europske institucije, prečesto su skloni to zaboraviti. Društvenim je akterima […] potrebna autonomija za pregovaranje o pravilima koja su primjerena kako bi svijet rada živio u dostojanstvu i uz mogućnost da se svaki pojedinac i pojedinka realiziraju i razviju svoju osobnost.” Jacques Delors

4. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE Socijalna prava afirmira društveno predstavništvo koje provodi sindikalni pokret. Sindikalna se odluka iz 1949/1950. odražava u odluci iz 1973/1974 (te onoj iz 2006): • Slobodni i nezavisni sindikalizam zasnovan na udruživanju i organizaciji radnika. • Odgovorno sudjelovanje u procesu ujedinjavanja tržišta, u pravcu političkog ujedinjenja. Put participacije od Schumanovog plana do Maastrichta.

5. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE Giulio Pastore, glavni tajnik CISL, ICFTU, TUAC – ERP travanj 1950. • Problem radne snage u Europi središnje je pitanje nacionalnih sindikalnih organizacija: njegovo rješenje podrazumijeva “uspostavljanje određene ekonomske politike unutar svake zemlje i usvajanje određenih gospodarskih odnosa među ovim zemljama”. • U toj perspektivi se sredinom pedesetih godina postavlja pitanje je li moguće “zamisliti neku politiku ujedinjenja Europe […] bez suradnje radničkih sindikata”, ili “zamisliti demokratski sindikalni pokret koji ne bi bio uključen u veliku igru ideala i interesa koji naš kontinent žele učiniti novim, što je moguće homogenijim, identitetom” [1]. [1]Navedeno uA. Ciampani, La CISL tra integrazione europea e mondializzazione. Profilo storico del sindacato nuovo nelle relazioni internazionali: dalla Conferenza di Londra al trattato di Amsterdam, Roma, Edizioni Lavoro, 2000, p. 38.

6. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE 1. Četiri elementa su u igri kad je u pitanju tematika mobilnosti: • Državljanstvo (politički cilj). • Sloboda. • Solidarnost. • Predstavništvo (socijalno uravnoteženje). Njihova interakcija i moguće rješenje konflikta među njima (politička revolucija i industrijska revolucija).

7. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE 2. Četiri faze europske integracije A. 1950 Deklaracija Schuman o zajedničkom tržištu ugljena i čelika. 1951 Europska zajednica ugljena i čelika (CECA) Francuska, Njemačka, Italija,Belgija, Nizozemska, Luksemburg. 1954 Izostanak realizacije Europske obrambene zajednice (CED) B. 1957 Rimski trajktati koji zasnivaju Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) i EURATOM. 1959 Velika Britanija, Austrija, Danska, Norveška, Švedska, Portugali Švizcarska osnivaju Europsku zonu slobodne razmjene (EFTA). 1965 Traktat za objedinjenje tijela EEZ, CECA i EURATOM. 1973 Velika Britanija, Danska i Irska učlanjuju se u EEZ. C. 1981 Grčka postaje deseta članica EEZ. 1986 Španjolska i Portugal postaju članice Europske zajednice. 1990 Ujedinjenje Njemačke. D. 1992 Maastrichtski traktat dvanaest članica Europske unije (EU) i Socijalni protokol. 1995 Austrija, Finska iŠvedska postaju članice Unije. 1997 Amsterdamski traktat. 2000 Traktat u Nici. 2004 Cipar, Estonija, Letonija, Latvija, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija, Češka, Mađarska postaju članice Europske unije.

8. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE A. Organizirana nazočnost sindikata u pokretanju procesa europske integracije i u CECA FSM/ WFTU protivi se europskoj integraciji CISC/ CISC prihvaća europsku integraciju CISL/ICFTU prihvaća europsku integraciju ORE/ERO Europska regionalna organizacija Odbor 21 sindikata u CECA Savjetodavni odbor Visoke uprave CECA

9. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE B. Europske nesigurnosti nakon Rimskih traktata i obnova puta prema europskom sindikalnom identitetu Komesar za socijalna pitanja Ekonomski i socijalni odbor Glavna skupština sindikata nazočnih u Europskim zajednicama u članstvu CISL/IFTU Europski dindikalni tajnik (SSE/ETUS) 1958. Europska konfederacija slobodnih sindikata (CESL/EFTUC) 1969.

10. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE C. Tripartitna konferencija o radu (1970). Wernerov izvještaj (1970) priznaje da se svjetska ekonomska i monetarna ravnoteža može postići jedino ako je povezana “s participacijom različitih ekonomskih i socijalnih skupina”. Zacrtani proces integracije predviđao je uključivanje socijalnih aktera radi postizanja “zadovoljavajućeg razvitka, visoke stope zaposlenosti, stabilnosti , smanjenja regionalnih i socijalnih razlika, zaštite ekoloških uvjeta” u zajedničkom tržištu, i to preko “kombiniranog efekta tržišnih snaga i političkih mjera koje odgovorne vlasti koncipiraju i svjesno primjenjuju”. U tu je svrhu trebalo “tijesno povezati socijalne partnere u izradi i primjeni zajedničke europske politike radi osiguranja boljeg uspjeha zajednički pokrenutih akcija”.

11. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE C. Mobilnost i državljanstvo • Pravilnik1612/68/CE je želio poduprijeti mobilnost radne snage unutar Europske unije, smatrajući da ona mora biti “jedno od sredstava koja radniku jamče mogućnost poboljšanja vlastitih uvjeta života i rada i pospješuju njegovu socijalnu promociju” • Pravilnik CEE 1408/71, za radnike koji obavljaju “profesionalnu aktivnost na teritoriju jedne zemlje članice” a imaju prebivalište “na teritoriju druge zemlje članice” u koju se vraćaju “svakog dana ili barem jednom tjedno” Cilj usklađivanja nacionalnih zakonodavstava u pitanjima primjene sustava socijalne sigurnosti na zaposlene radnike, na autonomne radnike i njihove obitelji, koji se kreću unutar EU

12. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE C. CESL ieuropska organizacija CML Na kongresima 1973. i 1974. godine osnivaju Europsku konfederaciju sindikata(CES/ETUC). ETUC sudjeluje u Europskoj zakladi za poboljšanje životnih i radnih uvjeta i u Europskom centru za profesionalno obrazovanje CEDEFOP). Dugački “tunel” europskog socijalnog dijaloga

13. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE D. ETUC sudjeluje u Socijalnom dijalogu uVal Duchesse (1985). Europski jedinstveni akt, čl. 118 B. Komisija među svoje zadaće uvrštava i “razvijanje dijaloga između socijalnih partnera na europskoj razini, koji bi – ukoliko se to usuglasi među njima – mogli dovesti do konvencioniranih odnosa” (1986). U dogovoru s DGV Europske komisije, CES/ETUC, CEEP, UNICE se 31. listopada 1991. godine sporazumijevaju oko izmjene članka 118 Traktata i podnose prijedlog zemljama članicama Europske zajednice. Sadržaj sporazuma, usvojen u Maastricht u (1992) kao Socijalni protokol, zbog protivljenja Velike Britanije, uvršten je u Amsterdamski traktat (1997).

14. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE Naslov Amsterdamskog traktata, Socijalna politika, školovanje, profesionalno obrazovanje o mladež,članci 137 - 139. U tom smislu je apsolutno relevantan, u jednoj “pustolovini koja srećom još nije dovršena”, […] “Socijalni protokol uključen u Mastrihtski traktat, koji u stanovitoj mjeri dopušta socijalnim partnerima zakonodavnu ulogu”. Jacques Delors

15. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE U europskom povijesnom iskustvu nazire se ostvarenje ‘governance’-a koji se pojavljuje kao “prošireni sustav vladanja”, zacrtava se kao “način vladanja koji se razlikuje od modela hijerarhijske kontrole”, karakterizira ga “veći stupanj povjerenja i suradnje između države i nedržavnih aktera, unutar mješivitih javno-privatnih mreža odlučivanja”. [1] [1]L. Cedroni, La rappresentanza politica. Teoria e modelli, Milano, Franco Angeli, 2004, p. 161.

16. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE U europskom povijesnom iskustvu nazire se ostvarenje ‘governance’-a u kojem se brojni partneri “na trenutak vide na istoj visini, na istoj razini”, u situaciji u kojojse “svaki od njih nastoji sporazumjeti oko nečega u punoj slobodi,” bez pokretanja akcija u cilju osvajanja većinskog položaja; u tom momentu prevladava “pokušaj da se iznađe nešto zajedničko”, što se može ali ne mora konkretizirati, utemeljeno na “specifičnoj meritornosti ideja koje svatko može prihvatiti kao svoje.” [1] [1]kako je rekao Mario Romani 1961. godine u jednom izlaganju, a sada preneseno u A. Ciampani,Il dispiegamento della natura associativa del movimento sindacale per la società contemporanea, u knjizi Mario Romani, il sindacalismo libero e la società democratica,priredio A. Ciampani, Roma, Edizioni Lavoro, 2007, pp. 95-102.

17. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE 3. Kakva pouka proizlazi iz izučavanja europskog povijesnog iskustva: • Može li se razriješiti politikom državljanstva? Ne, osim ako se ne ostvari promjena političkog suvereniteta. • Može li se razriješiti socijalnom politikom? Ne, ako je plodom odluka koje vrijede za sve, (vraćamo se na prethodni slučaj). Da, ako je plodom governance-a, kolektivne javno-privatne inicijative (kako zahtijeva europski ekonomsko-socijalni sustav). • Može li se razriješiti sporazumima između socijalnih partnera? Da, pod uvjetom da se razvije europski sindikalizam na mnogostrukima razinama governance-a

18. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE 4. U svjetlu ovih razmišljanja: • Koje su opasnosti slobodnog kretanja radnika (roba i usluga) kao takvog? Nema nikakve opasnosti; naravno, ono stvara probleme za socio-politički poredak • U čemu leži opasnost detaširanja radnika kao takvog? Nema je; naravno, ono stvara probleme za socio-politički poredak. Tek njegova primjena u oblicima socijalnog dampinga ugrožava socijalnu koheziju i sprječava solidarnost radnika: drugim riječima, sprječava razvijanje državljanstva i udruživanja. Ali upravo tu, povijesno i konceptualno gledano, sindikalni pokret - koji je po svojoj prirodi i metodi djelovanja reformatorski - nalazi svoj razlog postojanja.

19. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE Puna svijest o socio-ekonomskoj realnosti. Sindikat, na svojim različitim razinama, mora upoznati i primiti na znanje ekonomsko-socijalnu realnost te joj primjeriti vlastite akcije i instrumente (premišljajući kulturu rada u participativnoj dimenziji); polazeći od organizacije na radnom mjestu i od asocijativnog predstavništva, razvijajući konfederalnu dimenziju u pojedinim kategorijama, u teritorijalnom (interregionalnom) transnacionalnom (europskom) sindikatu. Mi, europski sindikati.

20. Europska mreža istraživanja i obrazovanja ASEGE Hvala