Download
pravni temelji i institucionalna struktura europske ekonomske integracije n.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Pravni temelji i institucionalna struktura Europske Ekonomske Integracije PowerPoint Presentation
Download Presentation
Pravni temelji i institucionalna struktura Europske Ekonomske Integracije

Pravni temelji i institucionalna struktura Europske Ekonomske Integracije

457 Vues Download Presentation
Télécharger la présentation

Pravni temelji i institucionalna struktura Europske Ekonomske Integracije

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. Pravni temelji i institucionalna struktura Europske Ekonomske Integracije

  2. STRUKTURA PREDAVANJA • pregled tijeka europske integracije i ugovorni temelji • Europska ekonomska i monetarna integracija • institucionalna struktura EU • organizacija EMU • Jedinstveno europsko tržište–SEM • izvori za samostalno istraživanje

  3. RAZVOJ EUROPSKIH ZAJEDNICA • politički izvori EU → kriza njemačkog federalizma 1949 (povratak pokrajine Rhur u okrilje Njemačke) • povećanje njemačke industrijske moći: vodeći proizvođač čelika • Francuska predlaže tzv. SCHUMANOV PLAN → pisan od Jean Monnet-a pod vodstvom tadašnjeg francuskog ministra financija (9 svibanj 1950): • Europa ujedinjena zajedničkim ciljem ekonomskog prosperiteta i očuvanja mira • uklanjanje političkih prepreka ka europskoj solidarnosti • kontrola proizvodnje ugljena i čelika unutar jedne zajednice kao temelj ekonomske integracije i političkog približavanja

  4. Pariškim ugovorom iz 1951→EUROPSKA ZAJEDNICA ZA UGLJEN I ČELIK(Benelux, It, F, D) • svjetska politička situacija (Korejski rat, ulazak Njemačke u NATO, hladnirat) i disparitet ekonomskih kretanja pojedinih država → integracija na ograničenom broju područja (promet i energetika) • tzv. Spaakov Izvještaj iz 1956 – temelj Ugovora o osnivanju EUROPSKE EKONOMSKE ZAJEDNICE → uvodi supranacionalnost kao nadzorni i institucionalni element djelovanja zajedničkog tržišta • rezultat → RIMSKI UGOVORI stupaju na snagu 1 siječnja 1958 • osnivanje dviju zajednica: EEZ i EURATOM

  5. Ugovor o EEZ temelj je zajedničkog tržišta (carinska unija, četiri slobode, tržišno natjecanje, ekonomske politike, zajednička trgovinska politika i dr.) • Ugovor o EEZ → INSTITUCIONALNA STRUKTURA kojom se ostvaruju postavljeni ciljevi: • EUROPSKA KOMISIJA – zakonodavna inicijativa i nadzorno tijelo • EUROPSKI PARLAMENT – savjetodavno tijelo u zakonodavnom procesu, nadzire EK • VIJEĆE – predstavništvo vlada država, sa odlučujućom snagom • EUROPSKI SUD PRAVDE – poštivanje odredba Ugovora

  6. PRVA PROŠIRENJA I PUT KA JEDINSTVENOM EUROPSKOM AKTU • razdoblje do novih proširenja: nepovoljni makroekonomski uvjeti, svjetske financijske poteškoće, redefiniranje institucionalne uloge pojedinih tijela i dr. • 1 siječnja 1973 pridružuju se VB, Danska, Ir • 1981 pridružuje se i Grčka, a 1986 Španjolska i Portugal • razdoblje recesije europskih država→ naglasak na ekonomskoj integraciji • nekoordinirane političke inicijative koje su trebale stvoriti bazu ekonomskog ujedinjenja Europe prestaju 1984 sa uspostavom nove EK pod predsjedanjem Jacques Delorsa (izbor između MP, VP, institucionalne reforme i jedinstvenog tržišta) → cilj nove EK: jedinstveno tržište EZ do kraja 1992 • potreba izmjene Osnivačkih ugovora (glasanje!)

  7. Jedinstveni Europski Akt iz 1986 • opisan kao "pobjeda minimalizma“ • promjene: • uspostava jedinstvenog tržišta do 31 prosinca 1992 • institucionalna reforma – izmjene zakonodavne procedure u korist dovršetka jedinstv. tržišta • jačanje političke uloge Vijeća • proširenje nadležnosti EZ (ekonomska i socijalna pitanja, zdravstvo i zaštita na radu, zaštita okoliša i dr.) • naznake ekonomskog i monetarnog ujedinjenja • organizacija državne suradnje na području zajedničke vanjske politike

  8. MAASTRICHT I UGOVOR O EUROPSKOJ UNIJI • JEA izmijenio europsku politički i zakonodavni proces • dinamična kretanja legislatornog procesa • promjene u "političkoj kulturi“: • pitanje količine propisa kojima se uređuje jedinstveno tržište (europski propisi činili gotovo 80% ekonomske regulative država članica) • socijalna dimenzija jedinstvenog tržišta • ekonomska i monetarna unija –Hannover Summit u lipnju 1988: "…JEA potvrdio je cilj progresivne realizacije ekonomske i monetarne unije država članica."

  9. 10 prosinca 1991 potpisan je Ugovor o Europskoj uniji • dok je JEA dao utvrdio ekonomske trendove zajedničkog kretanja, Maastrichtski ugovor odredio je zajedničko političko djelovanje Čl.1 TEU “Unija će se temeljiti na Europskim Zajednicama, uz politike i druge oblike suradnje utvrđene ovim Ugovorom. Njen zadatak bit će organiziranje, na dosljedan i solidaran način, odnosa između država članica i njihovih građana.” • EU: promiče ekonomski i socijalni napredak, utvrđuje svoju poziciju na međunarodnoj sceni, utvrđuje status europskog građanina, gradi vlastiti pravni poredak tzv. acquis communautaire i dr.

  10. STUPOVI EUROPSKE UNIJE • ishod dogovora država članica postignutog na međuvladim konferencijama, koje su završile usvajanjem Ugovora iz Maastrichta →trojaka struktura EU • prvi stup: EZ i EURATOM • drugi stup: zajednička vanjska i sigurnosna politika • treći stup: suradnja država u unutarnjim poslovima i pravosudna suradnja • slika Unije nakon izmjena uvedenih Ugovorom iz Amsterdama (1999), kojim su iz trećeg stupa u prvi stup prebačena nadležnost nad pravosudnom suradnjom u građanskopravnim pitanjima i pitanja imigracije, viza i azila • razlika među stupovima je stupanj ograničavanja ovlasti samostalnog odlučivanja država

  11. prvi stup je nadnacionalni stup:u političkom procesu donošenja odluka država može ostati preglasana, a da odluka ipak bude donesena i da obvezuje i državu koja se protivila njenom donošenju • druge dvije značajke nadnacionalnosti u odnosu prava nastalog na europskoj razini s internim pravnim porecima država članica: • norme europske razine automatski postaju sastavnim dijelom internih pravnih poredaka • superordinirane su nacionalnim normama • obilježja nadnacionalnosti u druga su dva stupa prisutna u manjoj mjeri • suradnja država uspostavljena je na klasičnim metodama međudržavne suradnje, a to podrazumijeva ponajprije nemogućnost da se državu obveže protiv njene volje

  12. Europska Monetarna Unija

  13. DEFINICIJA: “…jedinstveni monetarni sustav nekoliko samostalnih država, sa zajedničkom valutom kao zakonskim sredstvom plaćanja u državama unije, koju izdaje zajednička središnja banka...” • monetarne unije samo su jedan od mogućih oblika organiziranja monetarnih područja→ tehnički i politički monetarni sporazumi, međunarodne monetarne institucije, i dr. • monetarna povijest bilježi: • 1707. Engleska i Škotska monetarna unija • Skandinavska valutna unija 1873 – 1920. • Latinska monetarna unija 1865 – 1927. (!!!)

  14. usporedne MU: • Afrička monetarna unija: zapadno i srednjeafričko područje • naslijeđe francuskog kolonijalizma ; vezana izvorno uz francuski franak, a danas uz euro • Istočnokaripska monetarna unija: gospodarska snaga članica • pravno izvorište u međunarodnim sporazumima koji izričito navode mogućnost “izlaska” i “strategiju”

  15. Europske integracije – ekonomska svrha političkog “idealizma” • razlozi integriranja bili su dvojaki, te se snažno razlikuju pri samom početku integriranja od onih koji danas povezuju Uniju

  16. PRIMARNI RAZLOZIUNUTARNJI • jedinstveno europsko tržište • uklanjanje prepreka slobodnom kretanju kapitala • liberalizacija financijskih transakcija • potpora političkoj integraciji • SEKUNDARNI RAZLOZIVANJSKI • stabilno valutno područje • konkurentnost u globalnim razmjerima • “valutni trokut”

  17. ZAJEDNIČKA VALUTA JEDINSTVENA MONETRANA POLITIKA USKLAĐENOST EKONOMSKIH POLITIKA JEDINSTVENO EUROPSKO TRŽIŠTE POVEĆANA KONKURENTNOST EUROPE NA SVJETSKOM TRŽIŠTU – EU KAO “OZBILJAN” EKONOMSKI PARTNER

  18. Počeci europskog ekonomskog integriranja • osnivački Rimski ugovori ne navode izrijekom monetarnu integraciju već potrebu ekonomske suradnje država članica • Haški summit 1970 → potreba dovršetka jedinstvenog tržišta i njegovog jačanja primjerenim financijskim uređenjem • radna skupina za izradu studije o izvedivosti europskog monetarnog integriranja povjerena PierreWerner-u • završni izvještaj tzv. Werner Report (8.10.1970.) u vrijeme financijske nestabilnosti globalnih razmjera

  19. iako izvještaj politički nosi niz nespretnih zaključaka (umanjen značaj dijela prenesenog suvereniteta) ekonomski je uspješno strukturirao: • usklađivanje ekonomskih i fiskalnih politika država članica, usklađivanje tečajeva država članica • integracija financijskih tržišta - uglavnom bankovnih sustava • neopozivo fiksiranje tečajeva valuta država članica

  20. Politički poticaj europskoj ekonomskoj integraciji • osnivanje komisije pod predsjedanjem Jacques Delors-a sa zadaćom da: “analizira i predloži konkretne korake monetarnog ujedinjenja” • travanj 1989. Delors Report: potvrđena izvedba monetarne integracije kroz tri faze, uz konkretnu razradu infrastrukture • definicija buduće monetarne unije: “valutno područje u kojem se politike suglasno utvrđuju radi postizanja zajedničkih makroekonomskih ciljeva”

  21. I faza prema EMU • EK odredila 1 srpanj 1990 kao početak: • liberalizacija kapitalnih transakcija • međubankovna suradnja • veća “ekonomska disciplina” • ECU - “košarica” ili “koktel” valuta članica EMS • obračunska jedinica u kojoj se denominiraju financijske transakcije između poslovnih subjekata i na financijskom tržištu • svakodnevno utvrđivanje vrijednosti prema paritetu sa USD (monetarni tunel, monetary snake)

  22. tijekom I faze EMU: • Odbor Guvernera SB veće ovlasti • izmjene propisa: II i III faza EMU zahtijevale su prilagodbu Osnivačkih ugovora kako bi se uspostavila potrebna institucionalna organizacija MU • međuvladina konferencija o EMU i potrebnim izmjenama rezultirala tzv. Maastrichtskim ugovorom • Ugovor o Europskoj uniji potpisan 7. veljače 1992 • uključuje i Protokol o Statutu ESSB i ESB

  23. II faza prema EMU • osnivanje EMI 1. siječanj 1994 – ukida se Odbor Guvernera SB • zadaci instituta: • jača suradnja SB i veća usklađenost MP • pripreme za ESSB, jedinstvenu MP i uvođenje jedinstvene valute • Vijeće EU u prosincu 1995 – jedinstvena valuta označit će početak III faze; siječanj 1999 • u međuvremenu EMI usklađuje tečajne razlike između budućih članica Eurozone - - - ERM II

  24. EXCHANGE RATE MECHANISM uveden još 1979 • ERM fiksira granice fluktuacije unutar kojih se tečaj smije kretati (tzv. Parity grid od 2.25%) ...V.Britanija pridružuje se 1990, no već 1992 napušta ERM, uslijed financijske krize koja joj onemogućuje održavanje željenog tečaja i vođenje primjerene ekonomske politike... • pojava “valutnih špekulacija” izaziva promjenu u granicama pariteta – povećanje na 15% • 1999 prelazak u ERM II: fluktuacija tečaja od 15% paritet prema EUR

  25. prosinac 1996 - predstavljen je dizajn budućih novčanica • STABILITY & GROWTH PACT lipanj 1997 : pobliže uređuje odredbe Maastrichtskog ugovora koje se odnose na EMU; većinom proračunska disciplina • 2. svibnja 1998 Vijeće EU - odlučuje o sastavu prvih članica Eurozone (BENELUX, AUT, D, IT, FR, IRL, ES, PT, F) • sastav Upravnog odbora ESB – imenovanje izvršno 1 lipnja 1998; ujedno datum uspostave ESB (ukida se EMI)

  26. III faza prema EMU • 1 siječanj 1999 – neopozivo fiksiranje tečajeva nacionalnih valuta prema EUR (11 članica Eurozone) • početak jedinstvene MP • širenje Eurozone: • 1 siječanj 2001 – pridružuje se Grčka • 1 siječanj 2007 – pridružuje se Slovenija • 1 siječanj 2008 – Malta i Cipar

  27. ESB i Europski sustav središnjih banakastvaranje Eurozone i monetarna integracija država članica jedan je od najznačajnihjih događaja u modernoj monetarnoj povijesti

  28. Europska Središnja Banka • supranacionalna institucija; međunarodnopravni subjektivitet • konzervativna središnja banka s klasičnim ciljevima monetarne politike - oblikovana prema njemačkom modelu (klasični ciljevi djelovanja, politička autonomnost u vođenju novčane politike) • čl. 105.: “Primarni cilj ESCB jest održanje stabilnosti cijena.” → ostali ciljevi ekonomske politike ostvaruju se uz uvjetočuvanja i podupiranja primarnog cilja

  29. isključiva privilegija emisije novca→ euro kao zakonsko sredstvo plaćanja (liberatorna i solutornamoć) • temeljne zadaće: monetarna politika, operacije na deviznom tržištu, upravljanje deviznim rezervama članica (pool), platni sustav • sekundarne zadaće: emisija novca, nadzor financijskog sustava euro zone i supervizija, vođenje statistike, međunarodna institucionalna suradnja TEMELJNA OBILJEŽJA ESB • NEZAVISNOST→ čl. 107. Ugovora o EU ističe kako je politička i institucionalna nezavisnost ECB preduvjet učinkovitog anti-inflatornog djelovanja

  30. TRANSPARENTNOST - objavasvih dokumenata i informacija važnih za javnost i tržište • ODGOVORNOST→ legitimitet izvire iz odgovornostidemokratski izabranom predstavničkom tijelu, odnosno građanima koji na njega prenose svoju volju izbornim putem • na europskoj razini ne postoji hijerarhija vrijednosti koja bi ESB podvrgavala jedinstvenom nacionalnom suverenitetu demokratskim putem KOJOJ INSTITUCIJI ODGOVARA ESB?

  31. Europski Sustav Središnjih Banaka • ESCB obuhvaća ECB i središnje banke EU članica • iako nema pravni subjektivitet na njega se prenosi monetarna suverenost država članica  izvršavaju je ECB i nacionalnih CB • ESCB kao institucionalni okvir organske povezanosti ECB i nacionalnih CB • osigurava: • centraliziranost odluka • izvršavanje zadataka u skladu sa podjelom ovlasti unutar sustava

  32. Položaj članica Eurozone • svaka nacionalna SB zadržava svoj pravni subjektivitet • čl. 12. Statuta  izvršavaju one zadatke koji su im delegirani unutar Eurosustava u skladu sa načelom decentralizacije, temeljem smjernica i uputa ECB • kao “dioničari” ECB nacionalne CB kapitaliziraju ECB i prenose na nju svoje međunarodne rezerve  sudjelovanje u financijskim aktivnostima • nacionalne SB zadržavaju izvršavaju i dalje zadatke izvan onih u Eurosustavu – ako nisu u suprotnosti

  33. Single European Market • temelji dani u Osnivačkim ugovorima • SEM označio prekretnicu – početak akademskog zanimanja za integracijski proces i nove metode integracije • nove ideje o uređenju tržišta i regulaciji tržišnog natjecanja • deregulacija američkog tržišta 80tih godina i poticaj Vijeća EU ukazali na slab napredak pitanja jedinstvenog tržišta • prosinac 1982preporuka Vijeća o ukidanju administrativnih i carinskih prepreka tržišnom ujedinjenju, liberalizaciji javne nabave u državama članicama, harmonizaciji poreza

  34. 1985 tzv. White papero Dovršetku unutarnjeg tržišta, J.Delors-a ukazao kako oživjeti ideju SEM-a – Delors obvezao EK na ostvarenje jedinstvenog tržišta do siječnja 1993. • White paper  300 mjera (smanjene na 282) za uspješnu provedbu ideje o jedinstvenom tržištu • dovršetak jedinstvenog tržišta trebalo je omogućiti primjenom novih metoda integracije: POZITIVNA metoda integracije - prekretnica; nacionalni se propisi ne ukidaju već zamjenjuju zajedničkim europskim propisima  stvaranje europskog zakonodavstva • SEM je projekt u trajnom razvoju mijenja se sa svakom novom Direktivom i propisom; bitna primjena Direktivi i drugih propisa u zakonodavstvima država članica

  35. IZVORI LITERATURE ZA SAMOSTALNO ISTRAŽIVANJE EUROPSKIH INTEGRACIJA- European Research Papers Archive: http://olymp.wu-wien.ac.at/erpa/- European Integration Online Papers:http://eiop.or.at/eiop/- Jean Monnet Papers:www.jeanmonnetprogram.org/papers/index.html- EUI Online Papers:www.iue.it/PUB/

  36. ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI! Mr.sc. Marta Božina Asistent Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu E-mail: mbozina@efzg.hr