1 / 10

STARA SALONA iz kamena povijest, iz povijesti svijest

STARA SALONA iz kamena povijest, iz povijesti svijest. POVIJEST GRADA. Utemeljili su ga Grci u 4. st. Pr. Krista, a bio je važna luka ilirskog plemena Dalmata U 1. st. Pr. Krista zauzeli su ga Rimljani, a Cezar ga je promaknuo na čast kolonije

cree
Télécharger la présentation

STARA SALONA iz kamena povijest, iz povijesti svijest

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. STARA SALONA iz kamena povijest, iz povijesti svijest

  2. POVIJEST GRADA • Utemeljili su ga Grci u 4. st. Pr. Krista, a bio je važna luka ilirskog plemena Dalmata • U 1. st. Pr. Krista zauzeli su ga Rimljani, a Cezar ga je promaknuo na čast kolonije • Kad je Ilirik uređen kao pokrajina Salona postaje njegov kulturni, gospodarski,vojni i politički centar • Od 3. st. Do 614. g. kad su je srušili Avari, u Saloni je bila važna kršćanska općina.

  3. VELIKA BAZILIKA Podignuta u 5.st., s dimenzijama 58 x 28 m, bila je jedna od najvećih crkava u Dalmaciji u to doba.

  4. KRSTIONICA Prema tadašnjim običajima, sagrađena je kao zasebna građevina uz veliku baziliku, kao osmerokutna zgrada ukrašena stupovima i nišama s krstionicom u obliku križa.

  5. MANASTIRINE JEDNO OD NAJVEĆIH STAROKRŠĆANSKIH GROBLJA POD NEBOM, NA OTVORENOM

  6. GROBNICA SV. DUJMA Za Dioklecijanova progona kršćana 304. g.,10. travnja, u gradskom amfiteatru,apo nalogu namjesnika provincije Dalmacije, Marka Aurelija Julija,mačem je pogubljen salonitanski biskup – Dujam. Grob mučenika Dujma postade središte bogoslužja kamo su hodili kršćani na molitve. Osobita je čast bila biti pokopan u njegovoj blizini, pa su se oko njegova groba redali grobovi kao oko središta.

  7. BAZILIKA NA MANASTIRINAMA

  8. BAZILIKA MUČENIKA Nad ulazom je bio uklesan natpis: “Bože naš, milostiv budi rimskoj državi.” U predvorju su se okupljali oni koji su činili pokoru za neki javni grijeh kojim su se ogriješili o drugoga. Budući da je bazilika podignuta nad grobljem, te da su tu nađeni ulomci s imenima skoro svih solinskih mučenika, s pravom bazilika na Manastirinama nosi naziv bazilika mučenika.

  9. SARKOFAZI Do sada je na Manastirinama nađeno tisuću raznih grobova. 160 sarkofaga je zbog pljačke razbijeno, a mnoge su nakon pada Salone ljudi uzimali za životne potrebe. Lokalitet nije u potpunosti istražen, a neki ljepši primjerci se čuvaju u Arheološkom muzeju. Natpisa , što cijelih, što u ulomcima, nađeno je oko 370, a najljepši su prikazi Dobrog pastira i prijelaza preko Crvenog mora. Na sarkofage se urezivao dan smrti radi štovanja uspomene na pokojnike.

  10. DON FRANE BULIĆ • Ovaj ugledni hrvatski arheolog i povjesničar i veliki istraživač salonitanske baštine dao si je napraviti na Manastirinama grob u obliku sarkofaga, s ulomcima starih epitafa • Bez njega bismo manje znali o staroj Saloni.

More Related