1 / 30

Deveta nedelja FINANSIJSKO TRŽIŠTE - TRŽIŠTE HARTIJA OD VREDNOSTI (HoV)

Deveta nedelja FINANSIJSKO TRŽIŠTE - TRŽIŠTE HARTIJA OD VREDNOSTI (HoV). način podele finansijskog tržišta preuzeto od: Ristić,Ž. (1990) Tržište novca (Beograd, sopst. izd.); Ristić, Ž (1990) Tržište kapitala (Beograd, sopst. izd.). FINANSIJSKO TRŽIŠTE – definicija i segmentacija (1).

danica
Télécharger la présentation

Deveta nedelja FINANSIJSKO TRŽIŠTE - TRŽIŠTE HARTIJA OD VREDNOSTI (HoV)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Deveta nedeljaFINANSIJSKO TRŽIŠTE - TRŽIŠTE HARTIJA OD VREDNOSTI (HoV) način podele finansijskog tržišta preuzeto od: Ristić,Ž. (1990) Tržište novca (Beograd, sopst. izd.); Ristić, Ž (1990) Tržište kapitala (Beograd, sopst. izd.)

  2. FINANSIJSKO TRŽIŠTE – definicija i segmentacija (1) • tržišni mehanizam preko koga se uspostavlja veza između ponude i tražnje (P/T) finansijskih sredstava (kreditno tržište) i finansijskih instrumenata (tržište hartija od vrednosti); • podela tržišta prema ročnosti tržišnog materijala koji se nudi i traži: tržište kapitala i novčano tržište;

  3. FINANSIJSKO TRŽIŠTE – definicija i segmentacija (2) • novčano tržište - mobilizacija kratkoročnih finansijskih sredstava, hartija od vrednosti i deviza i snabdevanje procesa proizvodnje i prometa likvidnim sredstvima; • tržište kapitala – mobilizacija dugoročnih finansijskih sredstava i dugoročnih dužničkih i vlasničkih HoV i usmeravanje u najprofitabilnije projekte;

  4. 1. NOVČANO TRŽIŠTE • likvidna sredstva obezbeđuju se iz primarne emisije i međukreditiranjem banaka i privrede; • rast likvidnih sredstava formira agregatnu tražnju; • rast likvidnih sredstava mora se uskladiti sa rastom proizvodnje i ostalim kategorijama realnog sektora što je pod kontrolom centralne banke; • centralna banka (CB) organizator najvažnijeg segmenta novčanog tržišta – međubankarskog tržišta novca (skraćeno tržište novca);

  5. Segmenti novčanog tržišta • Kreditno tržište – P/T kratkoročih sredstava u formi kratkoročnih kredita; • Tržište kratkoročnih HoV; • Eskontno i lombardno tržište na kome se povlače kratkoročna sredstva CB; • Tržište novca – kupovina i prodaja žiralnog novca i HoV tržišta novca;

  6. Tržište novca (1) • učesnici CB i poslovno bankarstvo; • CB nema prava da učestvuje na ostalim segmentima finansijskog tržišta; • CB instrumentima i mehanizmima kreditno monetarne politike deluje u pravcu realizacije postavljenih ciljeva makroekomske politike; • Na ovom tržišu odvijaju se operacije CB na otvorenom tržištu i formira referentna kamatna stopa;

  7. Tržište novca (2) • na ovom tržištu odvija se politika otvorenog tržišta i formira referentna kamatna stopa; - CB održava optimalnu likvidnost finansijskog sistema zemlje; - poslovno bankarstvo uspešno prevazilazi likvidnosne oscilacije;

  8. Tržište novca (2) • Ponudu na tržištu novca formiraju viškovi žiralnog novca poslovnog bankarstva i HoV tržišta novca; • instrument depozitnih ili kreditnih olašica CB za viškove ili plasman viškova žiralnog novca; • HoV koje formiraju ponudu na tržištu novca - samo one HoV koje su izdate od strane CB i države i koje to nisu, pod uslovom da je CB dala posebnu saglasnost da se one mogu smatrati HoV tržišta novca: mogu biti blagajnički zapisi,repo aranžmani, državni zapisi i obveznice;

  9. Nacionalno i internacionalno tržište novca (1) • U zemljama sa konvertibilnom valutom deo tržišta novca je i devizno tržište; ne pravi se razlika između nacionalnog tržišta novca i internacionalnog tržišta novca; • U zemljama sa nekonvertibilnom valutom, kao što R Srbija, na nacionalnom tržištu novca transakcije se vrše u nacionalnoj valuti, a na internacionalnom tržištu u stranim sredstvima plaćanja i pravi se podela između • institucionalizovanog internacionalnog tržišta; • neinstitucionalizovanog internacionalnog tržište;

  10. Tržište novca – devizno tržište (2) • Kada je intitucionalizovano, posluje pod nazivom devizna berza – devizno tržište; • Neinstitucionalizovano inostrano tržište novca pretpostavlja postojanje međunarodnog platnog prometa; učesnici samo one poslovne banke koje su dobile ovlašćenje CB da devizna sredstva kojima raspolažu drže na računima u inostranstvu;

  11. Devizno tržište – devizna berza (1) • formira P/T stranih sredstava plaćanja u okviru nacionalne privrede i formira devizni kurs nacionalne valute; • kupuju se i prodaju devize i efektivni strani novac za namene koje su propisane Zakonom; • Deviza – potraživanje na strani novac; • Valuta – efektivni novac; • Devizni kurs – cena stranog novca izražena u domaćoj valuti i obratno;

  12. Devizno tržište – devizna berza (2) • Učesnici CB i poslovne banke; • centralna banka kupuje i prodaje devize i na taj način utiče na formiranje kursa nacionalne valute; • Intervencijama CB održava se spoljna likvidnost nacionalne privrede na potrebnom nivou; • efekti intervencije CB protežu se i na količinu novca (nacionalnog) u opticaju- utiču i na tržište novca i visinu kamatnih stopa na ostalim segmentima finansijskog tržišta;

  13. Trgovina na deviznom tržištu R Srbije • Spot trgovina- kupovina i prodaja deviza čiji rok izvršenja je do dva radna dana; • Terminska trgovina - kupovina i prodaja deviza čiji rok izvršenja je na neki dan u budućnosti, a koji počinje da teče prvog dana nakon isteka spot roka; • Svop transakcija je istovremeno ugovaranje spot kupovine/prodaje deviza za dinare (spot transakcija) i terminske prodaje/kupovine tih deviza za dinare (terminska transakcija) između NBS i banke;

  14. Srednji kurs dinara (1) • formira se slobodno na osnovu P/T deviza, a u režimu rukovođeno plivajućeg kursa koga sprovodi NBS; • zvanični srednji kurs dinara utvrđuje NBS na početku svakog radnog dana; na osnovu spot i na kraći rok od spot trgovine evrima; • zvanični srednji kurs dinara prema drugim valutama utvrđuje se na osnovu zvaničnog srednjeg kursa dinara prema evru, primenom principa pravilno ukrštenih kurseva i u skladu sa međuvalutarnim odnosima na inostranim tržištima ;

  15. Menjački poslovi u R Srbiji • poslovi otkupa, odnosno prodaje efektivnog stranog novca i čekova deviza i efektive koji se kupuju i prodaju na deviznom tržištu; • Menjačke poslove mogu da obavljaju banke i pravna lica i preduzetnici koji dobiju ovlašćenja Deviznog inspektorata;

  16. Kursna lista za efektivni strani novac • kursnu listu za efektivni strani novac formira NBS istovremeno sa formiranjem kursne liste za zvanični srednji kurs dinara; • Kupovni i prodajni kursevi NBS za devize, odnosno za efektivni strani novac formiraju se oduzimanjem odnosno dodavanjem marži za devize, odnosno efektivni strani novac, u odnosu na zvanični srednji kurs dinara; • Oduku o visini marže donosi guverner;

  17. TRŽIŠTE KAPITALA - segmenti • Kreditno tržište – daje se, uzima i koristi kapital u formi dugoročnih kredita; • Hipotekarno tržište – koristi se kapital u formi hipotekarnih kredita – stambenih kredita za koje je obavezna zaloga u obliku hipoteke; • Tržište dugoročnih dužničkih HoV i vlasničkih HoV; Prema Zakonu o tržištu kapitala u R Srbiji – tržište kapitala= tržište HoV;

  18. Primarno i sekundarno tržište HoV • Primarno ili emisiono tržište HoV – tržište na kome emitenti HoV prodaju HoV – na kome se prvi put prodaje HoV; • Sekundarno tržište HoV – tržište na kome se HoV trguje drugi i svaki naredni put; produžava vek emitovanim HoV na taj način što se na njemu vrši preprodaja finansijskih instrumenata, a investitorima koji žele omogućava da vrednosni papir u svakom momentu zamene u novac – da ga utrže pre roka dospeća;

  19. Formiranje ponude i tražnje HoV • Ponudu HoV formiraju: • na primarnom tržištu izdavaoci/emitenti HoV koji mogu biti privredna društva ili država; - na sekundarnom tržištu HoV ponudu formiraju investitori - vlasnici kupljenih HoV; • Tražnju HoV formira javnost/investitori koji mogu biti sva pravna i fizička lica koja su voljna da tekuću potrošnju odlože i investiraju u HoV;

  20. Cilj investiranja u HoV 1. štednja - motiv sticanje prinosa na HoV koji može biti u obliku dividende ili kamate; 2. špekulacija (finansijsko klađenje) - motiv isključivo kapitalni dobitak koji predstavlja razliku između tržišne i nominalne cene HoV : Bikovi - špekulacija na rast cena; Medvedi – špekulacija na pad cena; - špekulant vs. hedžer: razlika što istim operacijama prvi preuzima rizik promene cena, a drugi želi da se od ovog rizika zaštiti;

  21. Investiranje na tržištu HoV • Investor samostalno bira HoV i daje nalog ovaštenom licu za trgovinu HoV da je kupi; • Investitor ulaže sredstva kod institucionalnih investititora, razne vrste investicionih fondova, - koji prikupljaju pojedinačne uloge investitora a odgovorno lice fonda za trgovinu HoV – portfolio menadžer - investira u HoV koja je po njegovoj proceni najunosnija;

  22. Finansijski posrednici na tržištu HoV • Posrednici na tržištu kapitala mogu biti finansijske institucije koje imaju status investicionih društava: • brokersko-dilerska društva; • ovlašćene banke za isporučivanje investicionih usluga; • investicioni i penzioni fondovi;

  23. Investicioni fondovi • Otvoreni fond; • Zatvoreni fond; • Privatni fond; Otvoreni investicioni fond prema investicionom cilju mogu biti: • fond rasta vrednosti imovine; • fond prihoda; • balansirani fond; • fond očuvanja vrednosti imovine;

  24. Otvoreni investicioni fond • nema svojstvo pravnog lica; • imovina fonda odvojena od imovine društva za upravljanje fondom; • funkcioniše na principu prikupljanja novčanih sredstava putem izdavanja investicionih jedinica i otkupa investicionih jedinica na zahtev člana fonda; Investiciona jedinica je srazmerni obračunski udeo člana fonda u ukupnoj neto imovini otvorenog investicionog fonda;

  25. Zatvoreni investicioni fond • pravno lice organizovano kao javno društvo; • prikuplja novčana sredstva prodajom akcija putem javne ponude; • osnovni kapital ne može biti manji od 200.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS na dan uplate;

  26. Privatni investicioni fond • pravno lice organizovano kao društvo sa ograničenom odgovornošću; • Minimalni novčani ulog člana privatnog fonda ne može biti manji od 50.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS na dan uplate; • Društvo za upravljanje može neposredno ili preko povezanih lica imati učešće u kapitalu privatnog fonda kojim upravlja;

  27. Dobrovoljni penzioni fond • nema svojstvo pravnog lica; • institucija kolektivnog investiranja u okviru koje se prikuplja i ulaže penzijski doprinos u različite vrste imovine sa ciljem ostvarenja prihoda i smanjenja rizika ulaganja; • novčani deo osnovnog kapitala društva za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondom, prilikom osnivanja, iznosi najmanje 1.000.000 evra u dinarskoj protivvrednosti, po srednjem kursu NBS na dan uplate;

  28. Razlika između penzionih i investicionih fondova • ograničenja za investiranje daleko veća za penzione od bilo koje druge vrste investicionih fondova; • investitori u penzione fondova svoje uloge mogu podići tek nakon što napune određeni broj godina života;

  29. Banka kao investiciono društvo • poslovanje sa HoV netradicionalan bankarski posao; • Poslovanje sa HoV: - u svoje ime i za svoj račun; • kao agent - čist posrednik; • kao pokrovitelj emisije - u svoje ime a za tuđ račun na način da preuzima emisiju HoV tuđeg izdanja u cilju prve prodaje HoV investitorima uz obavezan otkup emitovanih HoV;

  30. Fond za zaštitu investitora • obavlja delatnost u svrhu zaštite investitora u HoV čija su sredstva ili finansijski instrumenti izloženi riziku u slučaju stečaja investicionog društva, banke ili društva za upravljanje koji obavljaju investicione usluge; • Organizovala ga Agencija za osiguranje depozita; • Potraživanja klijenata osigurana su do vrednosti od 20.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po klijentu člana Fonda;

More Related