Radovan Vrana Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet u Zagrebu

1. Radovan Vrana Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet u Zagrebu

2. Uvod • Potreba : • Za povećanjem dostupnosti znanstvenih radova u elektroničkom obliku • Da podaci na temelju kojih su ti radovi nastali budu sustavno prikupljani, organizirani i čuvani na dulji vremenski rok • Informacijska i komunikacijska tehnologija svojim karakteristikama i brzim razvojem u ovome trenutku ne jamči dostupnost objavljenih radova na dulji rok • Parcijalno rješavanje trajne pohrane znanstvenih radova u repozitorijima akademskih ustanova, koji se po svojim tehničkim ali i drugim karakteristikama mogu međusobno znatno razlikovati

3. Funkcije znanstvenog komuniciranja • Tri važne funkcije znanstvenog komuniciranja (Christine Borgman, 2007): • Potvrda (eng. legimitization) kvalitete rada znanstvenika, • Diseminacija (eng. dissemination) rezultata znanstvenog rada i • Pristup, očuvanje i skrb (eng. access, preservation and curation) rezultata znanstvenog rada i podataka na temelju kojih su pojedini znanstveni radovi nastali

4. Funkcije znanstvenog komuniciranja • Pristup, očuvanje i skrb: • Razni aspekti koji osiguravaju pristup, poput povezanosti na računalnu mrežu (i Internet), društveni, tehnički i pravni aspekti očuvanja, • Skrb za digitalne dokumente kako bi ostali trajno dostupni, • Očuvanje softvera kojim su ti dokumenti nastali, • Pronalazak ustanova koje će na sebe preuzeti odgovornost za očuvanje i skrb o znanstvenim radovima

5. E-znanost • Umrežena znanost koju pokreću podaci tj. skup alata i tehnologija koje pružaju podršku suradničkoj umreženoj znanosti • Prikupljeni i organizirani podaci omogućavaju njihovo ponovno korištenje • Temelj e-znanosti: podaci kao izlazna vrijednost istraživanja i ulazna vrijednost novih istraživanja i učenja!

6. E-znanost • Povezivanje podataka i objavljenih radova omogućava suradničko istraživanje s uporištem u istim podacima • Potrebno je ustanoviti jasne veze između podataka i radova nastalih na tim podacima • Problemi: • Zastarijevanje uređaja (računala) na kojima su ti podaci pohranjeni, • Promjena i zastarijevanje datotečnih formata u kojima su podaci zapisani što ih čini nečitljivim, • Zastarijevanje softvera • Nemar znanstvenika koji svršetkom istraživanja ne vode brigu o podacima koji su im bili od koristi tijekom nastanka znanstvenog rada= potreba za dugotrajnom pohranom i pristupom pohranjenim podacima i znanstvenim radovima

7. E-znanost • Lakoća kojom digitalna informacija može biti stvorena, kombinirana s iznimno velikim povećanjem računalne snage i mrežnom propusnosti dovela je do ogromnog povećanja količine podataka (Hockx-Yu, 2006) • Količina znanstvenih podataka koje stvaraju znanstveni projekti potpomognutim instrumentima toliko je velika da može biti snimljena i da se njome može upravljati jedino uz pomoć informacijske tehnologije(Borgman, Wallis i Enyedy, 2007) • Podatke se rijetko posebno organizira i pohranjuje • Izvjestan je nastanak distribuiranih repozitorija podataka kojima će biti potrebno upravljati (Hey & Hey, 2006)

8. Mogućnosti pohrane podataka i znanstvenih radova • Institucionalni repozitorij: • Digitalni arhiv rezultata intelektualnog rada koje su stvorili nastavnici, istraživačko osoblje i studenti određene ustanove i koji je dostupan krajnjim korisnicima unutar i izvan ustanove, s tek manjim preprekama u pristupu ili bez ikakvih prepreka (Johnson, 2002) • Sadržaj institucionalnog repozitorija: • Određuje ustanova • Znanstvene je prirode • Kumulativan je i trajan i • Otvoren i interoperabilan • Repozitorij čini softver digitalne knjižnice koji ima i mogućnost objavljivanja (Borgman, 2006)

9. Usporedba institucionalnih repozitorija sa znanstvenim časopisima • Četiri važne funkcije časopisa (Prosser, 2005): • Registracija – autor rada želi osigurati priznanje da je on osoba koja provela određeno istraživanje ili došla do određenog otkrića • Certifikacija / potvrda – kroz recenzijski postupak se utvrđuje jesu li tvrdnje autora razumne • Upoznavanje drugih – istraživanje se komunicira prema autorovim kolegama • Arhiviranje – istraživanje se pohranjuje za budućnost • Slične funkcije u repozitorijima: • Registracija – pohranom rada u repozitoriju, istraživač polaže prava na određeni pronalazak • Upoznavanje drugih – oblikovanjem repozitorija prema OAI standardima, institucija osigurava da će drugi znanstvenici uz pomoć internetskih pretraživača moći pronaći pohranjeni rad. • Arhiviranje – institucija je odgovorna za dugoročno održavanje repozitorija i svih radova u njima koje su nastali radom članova te ustanove, što znači povratak brige o radovima u knjižničarsku zajednicu iz ruku komercijalnih nakladnika

10. Mogućnosti dugotrajne pohrane • Potrebno je postići 5 funkcijskih ciljeva (Wheatley, 2004): • Podatke je u repozitoriju potrebno održavati neoštećenima, ne smije ih se izgubiti ili zlonamjerno mijenjati • Podatke se mora moći pronaći, izdvojiti iz arhiva i ponuditi korisniku • Korisnik mora moći interpretirati i razumjeti podatke • Ciljevi 1, 2 i 3 moraju biti dugoročno ostvarivi

11. Mogućnosti dugotrajne pohrane • Troslojni model podatak – informacija – znanje (Anderson, 2004), potreba za: • Automatskim upravljanjem podacima • Automatizirana pohrana i organizacija podataka i informacija u globalnoj distribuiranoj okolini • Automatiziranim stvaranjem i upravljanjem informacijama • Alati za opis podataka uz pomoć metapodataka koji opisuju zanimljiva svojstva podataka, te pohrana i organizacija informacija koje nastaju • Automatskim upravljanjem znanjem • Stvaranje repozitorija znanja uz pomoć alata temeljenih na logičkim, strukturalnim i proceduralnim pravilima koji mogu identificirati i izraziti odnose unutar i između podataka i informacija

12. Institucionalni repozitoriji i objavljivanje radova • Institucionalni repozitoriji mogu biti zamjena za visokokvalitetne komercijalne elektroničke časopise samo (Joint, 2006): • Ako su visoke kvalitete • Ako su dobro financirani i njima upravlja knjižnica • IR su još uvijek nedostatne zamjene uz dobrovoljno katalogiziranje koje obavljaju sami članovi akademske zajednice • Rješenje u financiranju knjižnica koje bi taj posao sasvim sigurno dobro obavljale

13. Digitalne knjižnice podataka • Automatska podrška opisivanje podataka kako bi podatke bilo moguće lako identificirati, pronaći i kako bi bili dostupni u upotrebljivom obliku • Digitalne knjižnice znanstvenih podataka trebale bi uključiti sljedeće aktivnosti: • Specifikacije standardnog okvira komunikacije (poput XML-a) za komunikaciju i razmjenu metapodataka među članovima neposredne znanstvene zajednice i neposredne zn. zajednice i drugih • Specifikaciju semantičkog (značenje) i sintaktičkog (struktura) aspekta standardne sheme metapodataka za upotrebu među svih članovima neposredne znanstvene zajednice (Borgman, Wallis i Enyedy, 2007)

14. Digitalne knjižnice podataka • Implementaciju alata koji će članovima više zajednica omogućiti nadzor nad nastankom (manualnim, poluautomatskim i automatskim) metapodataka, kao i njihovu analizu te očuvanje podataka • Metapodaci pružaju neovisnost podataka tako da se sami podaci odvoje od arhitekture baze podataka i od analitičkog softvera i da se tako osigura dugovječnost podataka • Digitalne knjižnice moraju znanstvenicima omogućiti lako dokumentiranje i razmjenu podataka, u suprotnom znanstvenici to neće željeti raditi (nema poticaja): • Moraju uključiti mehanizme za stvaranje osobnih digitalnih knjižnica, podršku za označivanje vlasništva i podrijetla, razdoblje embarga na pristup i sigurnost

15. Zaključak • Otvoreni pristup i institucionalni repozitoriji samo su još jedna faza u razvoju znanstvenog komuniciranja • Novi modeli znan. objavljivanja potpomognuti IKT još uvijek u razvoju • Rast zanimanja za IR i ostale vrste digitalnih repozitorija • Problemi: pravni, ekonomski, tehnički + dugoročna briga za sadržaj • Prijedlog da knjižnice u znanstvenim ustanovama preuzmu brigu o institucionalnim repozitorijima kako bi pohranjeni radovi i podaci istraživanja bili pravilno opisani, pohranjeni i kako bi im se pružila mogućnost dugotrajnog postojanja i korištenja