670 likes | 3.27k Vues
ATLETIKA I - S T A R T. ATLETIKA I - S T A R T. Start služi za pokretanje tijela iz prividnog stanja mirovanja u umjereno ili maksimalno trčanje. ATLETIKA I - S T A R T. Startne pozicije: Niski start – zauzima se ukoliko se tijelu želi saopćiti maksimalno ubrzanje
E N D
ATLETIKA I - S T A R T • Start služi za pokretanje tijela iz prividnog stanja mirovanja u umjereno ili maksimalno trčanje
ATLETIKA I - S T A R T • Startne pozicije: • Niski start – zauzima se ukoliko se tijelu želi saopćiti maksimalno ubrzanje • Visoki start – zauzima se ukoliko se želi postići umjereno početno ubrzanje
ATLETIKA I - S T A R T • Niski start – koristi se u sprinterskim disciplinama • Visoki start – koristi u trčanjima na srednje i duge pruge, te sportskom hodanju.
ATLETIKA I - S T A R T - Tehniku niskog starta prvi je primjenio Sherrill 1887. g. na iznenađenje gledatelja i ostalih natjecatelja. - Na ovakav način starta Sherrill se odlučio promatrajući australske kengure, koji prije brzog kretanja jako pretklone tijelo
ATLETIKA I - S T A R T • Već su na II. Olimpijskim igrama 1900. g. svi sudionici finalne utrke u sprintu startali iz pozicije niskog starta. • Tada su natjecatelji za bolji oslonac kopali jamice. • Od 1926. g. počinje se s uporabom startnih blokova.
ATLETIKA I - S T A R T • Od smog početka primjene niskog starta položaj trkača bio je gotovo potpuno jednak položaju koji trkači zuzimaju i danas.
ATLETIKA I - S T A R T • Položaj niskog starta, uz korištenje startnih blokova, • Omogućava: • brže uspostavljanje brzine trčanja, • Osigurava: • tvrdu podlogu za odraz, • potrebnu udaljenost između stopala i • optimalan kut nagiba odraznih površina.
ATLETIKA I - S T A R T • Za početak kretanja prijeko je potrebna vanjska sila usmjerena naprijed i gore. • U momentu odraza reakcija podloge se razlaže na dvije komponente: • Horizontalnu startnu silu • Vertikalnu startnu silu
ATLETIKA I - S T A R T • Izvor horizontalne je opružanje odrazne i zamah zamažne noge. • U niskom startu nastoji se približiti težište tijela prednjoj točki oslonca – rukama – čime se težište tijela spušta i pomjera prema naprijed.
ATLETIKA I - S T A R T • U praksi postoji nekoliko varijanti niskog starta: • “Običan start” – prednja se oslonačna površina startnih blokova postavlja otprilike na udaljenost jednog stopala do startne linije, a stražnja na udaljenost jedne potkoljenice od prednje noge.
ATLETIKA I - S T A R T • “Rastegnuti start” – razlikuje se od “običnog” po tome što se prednja oslonačna površina približava stražnjoj. • “Zbliženi start” – karakterizira pozicija u kojoj se stražnja oslonačna površina približava prednjoj.
ATLETIKA I - S T A R T • Prednja oslonačna površina bi trebala biti 40 – 45 stupnjeva, a stražnja 60 – 85 stupnjeva u odnosu na površinu staze. • Ovisno o rasporedu startnih blokova mijenja se i njihov kut nagiba. • S približavanjem startnoj liniji kut im se smanjuje, a udaljavanjem se povećava. • I razmak i kut startnih blokova ovise o antropološkim obilježjima sprintera.
ATLETIKA I - S T A R T • Na zapovjed – “NA MJESTA” • Natjecatelj dolazi ispred startnih blokova, počučne i osloni se dlanovima o stazu ispred startne crte. • Odraznom nogom se postavlja na prednju, a zamašnom nogom na stražnju oslonačnu površinu startnog bloka, te spušta koljeno zamašne noge na tlo. • Ispružene i u širini ramena raširene ruke postavlja iza startne crte. • Tijelo je opruženo, a težina tjela ravnomjerno raspoređena između ruku, stopala noge na prednjem osloncu i koljena druge noge.
ATLETIKA I - S T A R T • Na zapovjed “POZOR” • Sprinter malo ispruži noge i podigne koljeno noge oslonjene na stražnji blok od podloge. • Zbog toga mu se OCT tijela prenosi naprijed i gore. Tada je težina tijela ravnomjerno raspoređena između ruku i noge na prednjem bloku. • Prednji dio stopala (metatarzus) cijelom se površinom oslanja o površinu startnog bloka. • Tijelo je malo povijeno, a zdjelica podignuta više od razine ramena (stupanj podizanja – individualan).
ATLETIKA I - S T A R T • Kutovi između bedara i potkoljenice imaju približno ove vrijednosti: • Na prednjem osloncu 65 – 100 stupnjeva • Na stražnjem osloncu 100 – 120 supnjev • U ovoj fazi važno je da se težina tijela ne prenosi previše na ruke, jer se zbog toga produžuje vrijeme od startnog signala do odvajanja ruku od podoge.
ATLETIKA I - S T A R T • Položaj kojeg sprinter treba zauzeti nakon zapovjedi “POZOR” ne smije biti ni prekomjerno napet, a ni krut. • Važna je koncentracija na startni signal, jer vrijeme između zapovijedi “POZOR” i signala za početak trčanja nije pravilima određeno. • Startno kretanje nakon pucnja počinje brzim i zamašnim radom ruku.
ATLETIKA I - S T A R T • Nakon odvajanja ruku od tla tijelo gubi ravnotežu. • Da bi održao ravnotežu trkač u vidu prirodne reavrši snažan odraz od oslonačne površine startnog bloka. • Zadnja noga prva završava odražavanje i kreće se koljenom što dalje naprijed (prvi korak), te nakon odraza prednje noge, brzo uspostavlja stopalom kontakt s tlom. • Prvi korak je tipičan korak udarnom tehnikom, a kontakt stopala s tlom ovisi od snage odraza i dužine ekstremiteta.
ATLETIKA I - S T A R T • Polazeći sa starta trkač se trudi krenuti maksimalnom frekvencijom koraka. • Razmaknutost stopala u prvim koracima je veća, a u sljedećim koracima se sužava. • Dužina koraka se ovisno od brzine produžava. • Stopala se stavljaju izrazito na prednji dio s energičnim odgurivanjem o stazu. • Kut povijenosti ruku je otvoren, rad ruku energičan. • Trup se postupno ispravlja.
ATLETIKA I - S T A R T • Svaki natjecatelj koji uzrokuje pogrešan start treba biti opomenut. • Natjecatelja koji je odgovoran za drugi pogrešan start (bez obzira na prvi pogrešan start) mora se diskvalificirati.
ATLETIKA I - S T A R T P I T A NJ A?