1 / 21

ATLETIKA I  - S T A R T

ATLETIKA I  - S T A R T. ATLETIKA I  - S T A R T. Start služi za pokretanje tijela iz prividnog stanja mirovanja u umjereno ili maksimalno trčanje. ATLETIKA I  - S T A R T. Startne pozicije: Niski start – zauzima se ukoliko se tijelu želi saopćiti maksimalno ubrzanje

devi
Télécharger la présentation

ATLETIKA I  - S T A R T

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ATLETIKA I - S T A R T

  2. ATLETIKA I - S T A R T • Start služi za pokretanje tijela iz prividnog stanja mirovanja u umjereno ili maksimalno trčanje

  3. ATLETIKA I - S T A R T • Startne pozicije: • Niski start – zauzima se ukoliko se tijelu želi saopćiti maksimalno ubrzanje • Visoki start – zauzima se ukoliko se želi postići umjereno početno ubrzanje

  4. ATLETIKA I - S T A R T • Niski start – koristi se u sprinterskim disciplinama • Visoki start – koristi u trčanjima na srednje i duge pruge, te sportskom hodanju.

  5. ATLETIKA I - S T A R T - Tehniku niskog starta prvi je primjenio Sherrill 1887. g. na iznenađenje gledatelja i ostalih natjecatelja. - Na ovakav način starta Sherrill se odlučio promatrajući australske kengure, koji prije brzog kretanja jako pretklone tijelo

  6. ATLETIKA I - S T A R T • Već su na II. Olimpijskim igrama 1900. g. svi sudionici finalne utrke u sprintu startali iz pozicije niskog starta. • Tada su natjecatelji za bolji oslonac kopali jamice. • Od 1926. g. počinje se s uporabom startnih blokova.

  7. ATLETIKA I - S T A R T • Od smog početka primjene niskog starta položaj trkača bio je gotovo potpuno jednak položaju koji trkači zuzimaju i danas.

  8. ATLETIKA I - S T A R T • Položaj niskog starta, uz korištenje startnih blokova, • Omogućava: • brže uspostavljanje brzine trčanja, • Osigurava: • tvrdu podlogu za odraz, • potrebnu udaljenost između stopala i • optimalan kut nagiba odraznih površina.

  9. ATLETIKA I - S T A R T • Za početak kretanja prijeko je potrebna vanjska sila usmjerena naprijed i gore. • U momentu odraza reakcija podloge se razlaže na dvije komponente: • Horizontalnu startnu silu • Vertikalnu startnu silu

  10. ATLETIKA I - S T A R T • Izvor horizontalne je opružanje odrazne i zamah zamažne noge. • U niskom startu nastoji se približiti težište tijela prednjoj točki oslonca – rukama – čime se težište tijela spušta i pomjera prema naprijed.

  11. ATLETIKA I - S T A R T • U praksi postoji nekoliko varijanti niskog starta: • “Običan start” – prednja se oslonačna površina startnih blokova postavlja otprilike na udaljenost jednog stopala do startne linije, a stražnja na udaljenost jedne potkoljenice od prednje noge.

  12. ATLETIKA I - S T A R T • “Rastegnuti start” – razlikuje se od “običnog” po tome što se prednja oslonačna površina približava stražnjoj. • “Zbliženi start” – karakterizira pozicija u kojoj se stražnja oslonačna površina približava prednjoj.

  13. ATLETIKA I - S T A R T • Prednja oslonačna površina bi trebala biti 40 – 45 stupnjeva, a stražnja 60 – 85 stupnjeva u odnosu na površinu staze. • Ovisno o rasporedu startnih blokova mijenja se i njihov kut nagiba. • S približavanjem startnoj liniji kut im se smanjuje, a udaljavanjem se povećava. • I razmak i kut startnih blokova ovise o antropološkim obilježjima sprintera.

  14. ATLETIKA I - S T A R T • Na zapovjed – “NA MJESTA” • Natjecatelj dolazi ispred startnih blokova, počučne i osloni se dlanovima o stazu ispred startne crte. • Odraznom nogom se postavlja na prednju, a zamašnom nogom na stražnju oslonačnu površinu startnog bloka, te spušta koljeno zamašne noge na tlo. • Ispružene i u širini ramena raširene ruke postavlja iza startne crte. • Tijelo je opruženo, a težina tjela ravnomjerno raspoređena između ruku, stopala noge na prednjem osloncu i koljena druge noge.

  15. ATLETIKA I - S T A R T • Na zapovjed “POZOR” • Sprinter malo ispruži noge i podigne koljeno noge oslonjene na stražnji blok od podloge. • Zbog toga mu se OCT tijela prenosi naprijed i gore. Tada je težina tijela ravnomjerno raspoređena između ruku i noge na prednjem bloku. • Prednji dio stopala (metatarzus) cijelom se površinom oslanja o površinu startnog bloka. • Tijelo je malo povijeno, a zdjelica podignuta više od razine ramena (stupanj podizanja – individualan).

  16. ATLETIKA I - S T A R T • Kutovi između bedara i potkoljenice imaju približno ove vrijednosti: • Na prednjem osloncu 65 – 100 stupnjeva • Na stražnjem osloncu 100 – 120 supnjev • U ovoj fazi važno je da se težina tijela ne prenosi previše na ruke, jer se zbog toga produžuje vrijeme od startnog signala do odvajanja ruku od podoge.

  17. ATLETIKA I - S T A R T • Položaj kojeg sprinter treba zauzeti nakon zapovjedi “POZOR” ne smije biti ni prekomjerno napet, a ni krut. • Važna je koncentracija na startni signal, jer vrijeme između zapovijedi “POZOR” i signala za početak trčanja nije pravilima određeno. • Startno kretanje nakon pucnja počinje brzim i zamašnim radom ruku.

  18. ATLETIKA I - S T A R T • Nakon odvajanja ruku od tla tijelo gubi ravnotežu. • Da bi održao ravnotežu trkač u vidu prirodne reavrši snažan odraz od oslonačne površine startnog bloka. • Zadnja noga prva završava odražavanje i kreće se koljenom što dalje naprijed (prvi korak), te nakon odraza prednje noge, brzo uspostavlja stopalom kontakt s tlom. • Prvi korak je tipičan korak udarnom tehnikom, a kontakt stopala s tlom ovisi od snage odraza i dužine ekstremiteta.

  19. ATLETIKA I - S T A R T • Polazeći sa starta trkač se trudi krenuti maksimalnom frekvencijom koraka. • Razmaknutost stopala u prvim koracima je veća, a u sljedećim koracima se sužava. • Dužina koraka se ovisno od brzine produžava. • Stopala se stavljaju izrazito na prednji dio s energičnim odgurivanjem o stazu. • Kut povijenosti ruku je otvoren, rad ruku energičan. • Trup se postupno ispravlja.

  20. ATLETIKA I - S T A R T • Svaki natjecatelj koji uzrokuje pogrešan start treba biti opomenut. • Natjecatelja koji je odgovoran za drugi pogrešan start (bez obzira na prvi pogrešan start) mora se diskvalificirati.

  21. ATLETIKA I - S T A R T P I T A NJ A?

More Related