480 likes | 1.11k Vues
11 stoljeća hrvatske glagoljske knjige. Značenje glagoljice. papa Pavao VI. crkveno-liturgijsko, ekumensko značenje povijesno pravno i političko umjetnost glazbeno (glag. pjev.) književno (Marulić, Zoranić). tiskarstvo, paleografija integrativno za Hrv. edukativno turističko
E N D
Značenje glagoljice • papa Pavao VI. • crkveno-liturgijsko, ekumensko značenje • povijesno • pravno i političko • umjetnost • glazbeno (glag. pjev.) • književno (Marulić, Zoranić) • tiskarstvo, paleografija • integrativno za Hrv. • edukativno • turističko • međunarodno • reprezentativno • znanstveno (Slovo) • Z. Črnja, E. Hercigonja
Krčki natpis (10. ili 11. st.) Se zidaMajopat, Radonja, Rugota, Dobroslav
Valunska ploča (10. ili 11. st.) Baka Tjeha, sin Bratohna, unuk Juna
Bečki listići • 11. st., 2 lista pergamene • Bečka nacionalna knjižnica • Kločev glagoljaš, 11. st. (Innsbruck, Trento)
Budimpeštanski odlomci • 11. st., 1782. glagoljska građa prenesena u Budim, Jelačić vratio 1850., Khuen Hedervary opet otuđio 1885., vraćeno 1956.-60. (ne sve).
Crtice o Bašć. ploči • Epizoda s britanskim princom Filipom • Bašćanska ploča u HAZU • font, druga B. pl. • Zvonim., Hrvat • “The Book of Kells” • naopako
Darovnica slavnoga Dragoslava • 1. siječnja 1100. • Dobrinj, Vrbnik • prijepis iz 16. st. • “Va ime Hristovo amen...” • na “hrvaškom jeziku” • književna, pravna vrijednost
Glagoljica u (Turskoj) Hrvatskoj • 12. st., Manastirište, kod Prijedora (Kozara) • Radinu... • suvremenik Bašćanske ploče
Istarski razvod • 1275. (prvi sloj) do 1395., prijepis iz 1546. na 53 str. • žlahtni ljudi • hrvacko ime (23 puta), dežele pisar • odigrao važnu ulogu priključenju Istre Hrvatskoj (B. Milanović, B. Fučić)
Vinodolski zakon • 1288., 17 str., 75 čl. • poslije Ruske Pravde najstariji pravni kodeks među slav. narodima • likuf (gozba), moralna zaštita žene • bar 9 eur. prijevoda (19 st.: ruski, poljski, francuski)
Misal kneza Novaka • 1368. • knez Novak Disislavić • Krbava • vrijednost - imanje osrednjeg plemića • u Bečkoj nacionalnoj knjižnici • predložak za prvotisak • zapis Jurja iz Roča
Regule sv. Benedikta • 60 listova, Arhiv HAZU, iz 13. (ili 14.) st. • vjerojatno najstariji prijevod na živi jezik • benediktinci su Regule morali znati napamet (120 str.)
Vrbnički statut • 1388. (najstariji tekst iz 1362.) • Senjski statut 1388., Veprinački 1507., Kastavski iz 1590., Mošćenički iz 1673. • Zadnja tri objavljena najprije u Rusiji u 19. st. (!), a kasnije u Zg.
Brevijar Vida Omišljanina • 1396., rađen za Roč u Istri • Nacionalna knjižnica u Beču (bivša Dvorska) • 600. obljetnica 1996. • Branko Fučić • pergamena: 3 stada od 40 ovaca • hrv. ćirilica, latinica
Juraj iz Slavonije • 14.-15. st. • Brežice, Sorbonne, Tours • Chateau de virginite • Istria eadem patria Charwati • Alphabetum Charwaticum • Paval dijak z Krbave
Reimski evanđelistar • 1395. st. • Prag, Carigrad, Rheims • Texte du Sacre (Krundibena knjiga), • L. Tandarić, s. A. Pantelić, B. Fučić • Louis XIV. • Que sais je?
Hrvojev misal • 1404., misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića • Topkapi Sarayi, Carigrad, 94 ilum., 380 inicijala • dospio iz Korvinove knjižnice iz Budima (pod Turcima) • Hvalov misal, hrv. ćir., Bologna
Njujorški misal • 1400-1410, područje Zadra, ili Like i Krbave • Thomas Phillips • desserts of manuscripts • Henrik Birnbaum • Otto Sagner Verlag, 1977. • Andrew Corin, UCLA
I. vrbnički misal • 1456. • Inicijal slova B • župni ured u Vrbniku • izložen u Dublinu 2000./01.
II. vrbnički misal • 1462. • 1 list u Princetonu, SAD • Vrbnik - glagoljaški gradić • Blaž Baromić, lomljene ligature • Vrbnik (i Dobrinj) spomenuti 1. siječnja 1100.g.
Humski brevijar • 1442., Istra • Metropolitana u Zagrebu • Humski grafiti i Ročki abecedarij • Humski grafiti, 12. st. (kovača Martina…) • “Zaman jezik flafoli ako srce ne moli” (Barban)
Glagoljica u BiH Radoslavljev zbornik (1443.), Banja Luka (1471.)
1483. • Prvotisak, inkunabula • 28 godina nakon Gutenberga • 11 primjeraka: Vatikan, Moskva, Washington, Beč, Zagreb
Malo povijesti tiskarstva J. Gutenberg, 1455.g. 40000 naslova inkun., 260 gradova (Senj) 10 milijuna tiskanih inkunabula 1483. - prva hrvatska tiskana knjiga 1495. - Lekcionar Bernardina Splićanina
Baromićev Senjski misal • 1494., Senj • 214 listova • Budimpešta, Petrograd, Cres (147), Odessa (frag.) • 7 glag. knjiga
II. novljanski brevijar • 1495., inicijal R, 500 listova pergamene (tj. 1000 str.), oko 10 kg. • bitka na Krbavskom polju 1493. • zapis popa Martinca, “Turci nalegoše na jazik hrvatski...”
Riječka tiskara Šimuna Kožičića • 1530.-1531., Rijeka, • Šimun Kožičić Benja, biskup krbavsko -modruški, rođen u Zadru • napušta crkvenoslavenski hrv. redakcije, prelazi na hrvatski • 5 knjiga, knižice od hrvacke zemle
Početnica 1527. • Venecija (primjerci: Beč, New York, Oxford, Petrograd), • glagoljska azbuka, od az do jest-je • sricanje, bubati • Molitva Nedilna (Gospodnja), Zdravo Marie. Luksuzna i u europskim razmjerima
Glagoljaška pustinja Blaca, Brač • 15. st. • dokumenti
Protestantska tiskara, Urach • 1561.-1565. • 30ak knjiga u 25600 primjeraka • Stipan Konzul Istranin, Antun Dalmatin • Crobatische Buchstaben
Karamanov misal • 1741., Rim, Matej Karaman • rusifikacija (zapravo rutenizacija) hrvatske glagoljice • pad glagoljice • Rafael Levaković (Misal 1631.), brevijar 1688. • Juranić, Paštrić, Gocinić
Parčićev misal • 1893., napušta se ukrajinizacija • nedostatak misala i brevijara • sam izradio slova (gdje su?) • Tal.-hrv. rječnik, brzoglas • Vajsov misal 1927. • II. Vatikanski koncil
Bašćanska ploča datira otprilike iz 1100. godine, a potječe iz crkve svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku. To su jurandvorski ulomci, jedan nađen u 19. stoljeću i još dva ulomka nađena 1957. godine. BAŠĆANSKA PLOČA
Datira se u 1100. godine, a predstavlja značajan izvor za povijest hrvatskog naroda, jezika i razvitak hrvatske glagoljice. Ona pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na otoku; uz jezično i književno, ta ploča ima i povijesno značenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku - kralj Zvonimir. • Bašćansku ploču pronašao je župnik Petar Dorčić ugrađenu u pod crkve 1851. godine te upozorio Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji ju je predstavio znanosti. 1865. djelomično ju je pročitao krčki kanonik Ivan Crnčić, a potpuno je to učinio 1875. Franjo Rački. Budući da je ploča na nekim mjestima oštećena, postoje i različita čitanja istoga teksta. Najpoznatiji su istraživači Bašćanske ploče Branko Fučić i Edurard Hercigonja. Stjepan Ivšić nazvao ju je "dragi kamen hrvatskog jezika". • Danas je izložena u gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu od 1934, a u crkvi svete Lucije nalazi se njena kopija.
Natpis na Bašćanskoj ploči • Originalni prijepis 13 redaka Bašćanske ploče na latinici, prema Branku Fučiću: A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S](VE)TAGO DUHA AZЪOPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽEDA ZЪVЪNIM[I]RЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ]DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I S[VEDO]-MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)-CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]Ъ POSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪ V(Ъ) O-TOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) E-VA(N)J(E)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVE-TЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪ-DAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEV-ETIJu VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLAD-AJuĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI M-IKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO
Prijepis na suvremeni hrvatski jezik: Ja,u ime oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski u dane svoje svetoj Luciji. Svjedoče mi župan Desimir u Krbavi, Martin u Lici, Piribineg u Vinodolu i Jakov na otoku. Da tko poreče, nega ga prokune Bog i dvanaest apostola i 4 evanđelista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj tko ovdje živi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu sa svoje devetero braće u dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane Nikola u Otočcu sa svetom Lucijom zajedno.
Hrvatski grb na crkvici sv. Lucije, ne kasnije od 1494.,vjerojatno mnogo stariji (ostatak nepoznate crkve) Crkvica sv. Lucije u Jurandvoru
KRALJ ZVONIMIR Dmitar Zvonimir hrvatski kralj, vladao je od 1076. do 1089. godine. Naslijedio je Krešimira IV. Kralj Zvonimir stolovao je u Kninu, a kako za njegova vladanja nije bilo većih ratovanja, ojačao je razvitak gospodarstva i kulture