1 / 26

DRŽAVLJANSTVO

DRŽAVLJANSTVO. Općenito o državljanstvu. Što je državljanstvo? Državljanstvo je posebni pravni odnos ili osobita pravna veza koja postoji između pojedinca i države. Potrebno je razlikovati pojam “državljanstvo” od pojma “nacionalnost”. Tu razliku poznaje i naš Ustav (čl. 10. st.1.). Stranci.

edan
Télécharger la présentation

DRŽAVLJANSTVO

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. DRŽAVLJANSTVO

  2. Općenito o državljanstvu • Što je državljanstvo? • Državljanstvo je posebni pravni odnos ili osobita pravna veza koja postoji između pojedinca i države. • Potrebno je razlikovati pojam “državljanstvo” od pojma “nacionalnost”. • Tu razliku poznaje i naš Ustav (čl. 10. st.1.)

  3. Stranci • Osim državljana, na području neke države borave i stranci, tj. Osobe koje nisu državljani te države. • Stranac je svaka osoba stranog državljanstva ili osoba bez državljanstva (apatrid). – pozitivna definicija • Stranac je osoba koja nema domaće državljanstvo. – negativna definicija.

  4. Nisu svi stranci u jednakom položaju. • Razlikujemo strance: • s jednim stranim državljanstvom • s dva ili više stranih državljanstava (bipoliti i polipatridi) • bez ijednog državljanstva (apatridi) • Položaj stranaca reguliraju međunarodni dokumenti (Opća deklaracija o pravima čovjeka, Sporazum iz Maastrichta). • Hrvatski Ustav izjednačuje pravni položaj stranaca i građana RH pred sudovima i drugim državnim i tijelima s javnim ovlastima. • Izbjeglice imaju poseban pravni status.

  5. Uzakonjivanje prava državljanstva • Državljanstvo se kao poseban pravni odnos između države i pojedinca javlja krajem 18. i početkom 19. stoljeća. • Tada reguliranje državljanstva nalazimo u normama građanskog prava (Code Civil). • Često se i u ustavima reguliraju određena pitanja vezana za državljanstvo.

  6. Načela stjecanja državljanstva • 1. Načelo krvne veze (ius sanguinis) • 2. načelo područja (ius soli) • 3. načelo prebivališta (ius domicili)

  7. Sukob državljanstva • Nekad se javlja pitanje čiji je osoba državljanin, tj. da li je ičiji državljanin. • Zato razlikujemo dvije vrste sukoba državljanstva: pozitivan i negativan.

  8. Državljanstvo udane žene • U prvobitnom pravnom razvoju, žena je pratila državljanstvo muža – udajom, a djeca su stjecala državljanstvo oca. • Nakon I.sv. rata – teza o ravnopravnosti žena. • Konvencija o državljanstvu žene u Montevideu 1933. • Konvencija o državljanstvu udane žene 1957. • Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žene 1979.

  9. Uzakonjivanje državljanstva u hrvatskom pravu • U Istri i Dalmaciji je do 1918. vrijedio OGZ. • U Hrvatskoj i Slavoniji je OGZ vrijedio do 1879. • Od 1879. U Hrvatskoj i Slavoniji vrijedi Zak. Čl. 50. zajedničkog hrvatsko-ugarskog Sabora. • Zakon o državljanstvu Kraljevine SHS iz 1928. • Niz jugoslavenskih zakona o državljanstvu

  10. Pozitivnopravno uređenje državljanstva u Republici Hrvatskoj • Ustav propisuje da se hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje zakonom. • Ustav je samo propisao da se hrvatskom državljaninu državljanstvo ne može oduzeti niti ga se može izručiti drugoj državi. • Zakon o hrvatskom državljanstvu iz 1991. ( izmijenjen 1992.) uređuje

  11. Načini stjecanja hrvatskog državljanstva • 1. podrijetlom • 2. rođenjem na teritoriju RH • 3. prirođenjem (naturalizacijom) • 4. prema međunarodnim ugovorima

  12. Stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom • Zakon o hrvatskom državljanstvu prihvaća ovo načelo kao primarno načelo stjecanja hrvatskog državljanstva. • Hrvatsko državljanstvo stječe dijete čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani. • Postoje i druge moguće situacije.

  13. Samo je jedan roditelj hrvatski državljanin. • Ovdje su bitni drugi elementi – mjesto rođenja djeteta, državljanski status roditelja koji nije hrvatski državljanin. • Zakon prije izmjene iz 1992. je propisivao strože uvjete stjecanja hrvatskog državljanstva za dijete čiji je jedan roditelj strani državljanin. • Posebna je situacija kod usvojenja.

  14. Stjecanje hrvatskog državljanstva rođenjem na teritoriju RH • Ovo je načelo (isu soli) prihvaćeno samo kao supsidijarno – i to samo ako je dijete rođeno ili nađeno na teritoriju RH a roditelji su nepoznati ili su poznati, ali nepoznata državljanstva. • Ovo stjecanje državljanstva je s rezolutivnim rokom.

  15. Stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem (naturalizacijom) • Prirođenje je poseban način stjecanja državljanstva – na molbu aplikanta. • Uz taj zahtjev potrebno je da aplikant ispuni prethodno zakonski postavljane uvjete. • Zakon o hrvatskom državljanstvu razlikuje dvije situacije – prirođenje redovnim putem i prirođenje pod povoljnijim uvjetima.

  16. Prirođenje pod povoljnijim uvjetima • Pretpostavke za ovakvo prirođenje su: • 1. punoljetnost i poslovna sposobnost • 2. otpust iz stranog državljanstva ili dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo • 3. ako je do podnošenja zahtjeva osoba neprekidno boravila na teritoriju RH najmanje 5 godina • 4. poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma • 5. da se iz ponašanja aplikanta može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u RH i da prihvaća hrvatsku kulturu.

  17. Prirođenje pod povoljnijim uvjetima • Postoje više kategorija osoba koje mogu pod povoljnijim uvjetima steći hrvatsko državljanstvo prirođenjem (naturalizacijom): • 1. Osoba rođena na teritoriju RH koja ima prijavljen boravak neprekidno 5 godina a iz njenog se ponašanja vidi da poštuje pravni poredak i običaje u RH • 2. Stranac u braku s hrvatskim državljaninom ako mi je odobreno trajno nastanjenje i zadovoljava uvjet lojalnosti RH. • 3. Iseljenici iz RH i njihovi potomci, ako zadovoljavaju uvjet lojalnost RH • 4. stranac čije je primanje u državljanstvo od osobitog interesa za RH. • Što je s djecom u ovakvim slučajevima?

  18. Stjecanje hrvatskog državljanstva prema međunarodnim ugovorima • Zakon ne uređuje uvjete ovakvog stjecanja hrvatskog državljanstva. • Uvjeti se uređuju samim međunarodnim ugovorom.

  19. Načini prestanka hrvatskog državljanstva • Zakon o hrvatskom državljanstvu predviđa 3 načina prestanka hrvatskog državljanstva: • 1. otpustom • 2. odricanjem • 3. po međunarodnim ugovorima

  20. Prestanak hrvatskog državljanstva otpustom • Otpustom prestaje državljanstvo aktom nadležnog organa, a na temelju molbe pojedinca . • Otpust = antipod prirođenju • Otpust se daje hrvatskom državljaninu koji je podnio zahtjev za otpustom i udovoljava određenim pretpostavkama.

  21. Te su pretpostavke: • 1. punoljetnost • 2. regulirana vojna obveza • 3.podnositelj zahtjeva je podmirio dužne poreze, takse i druge javne pristojbe te obveze prema pravnim i fizičkim osobama u RH za koje postoji izvršni nalog • 4. podnositelj zahtjeva je uredio imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju u RH • 5. da ima ili da je dokazao da će biti primljen u strano državljanstvo • Što ako postoji kazneni progon ili osuda na kaznu zatvora? • Što je s maloljetnom djecom? • Što ako zahtjevatelj ne stekne strano državljanstvo? • Kada prestaje hrvatsko državljanstvo?

  22. Prestanak hrvatskog državljanstva odricanjem • Osoba koja ima hrvatsko državljanstvo ovime izjavom volje gubi hrvatsko državljanstvo. • Ključna je izjava volje. • Hrvatskog državljanstva može se odreći punoljetni državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu i strano državljanstvo. • Kada prestaje hrvatsko državljanstvo?

  23. Prestanak hrvatskog državljanstva prema međunarodnim ugovorima • Vrijedi kao i kod stjecanja.

  24. Ponovno stjecanje državljanstva (reintegracija) • Osoba koja je kao maloljetna izgubila hrvatsko državljanstvo slijedeći roditelje može ga ponovno steći ako neprekidno boravi najmanje 1 godinu na teritoriju RH i ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom. • Jednako tako, osoba koja je izgubila državljanstvo otpustom a nije stekla strano državljanstvo – s tim da se tu radi o stavljanju van snage rješenja kojim je osoba izgubila državljanstvo.

  25. Podnošenje zahtjeva za stjecanje ili prestanak hrvatskog državljanstva i odlučivanje o tom zahtjevu. • Zahtjev se podnosi policijskoj upravi/postaji. • Može se podnijeti i preko diplomatskog ili konzularnog predstavništva Rh u inozemstvu. • Rješenje o stjecanju ili prestanku hrvatskog državljanstva donosi ministar unutarnjih poslova. • Objava rješenja?

  26. Vođenje evidencije o hrvatskom državljanstvu i dokazivanje istog • Evidenciju vodi matični ured općine • Za one koji imaju prebivalište u inozemstvu – i nadležno dipl. ili konz. predstavništvo • Dokazivanje statusa hrvatskog državljanina?

More Related