1 / 37

Kako se pi še pristupni ( nau čni) rad?

Kako se pi še pristupni ( nau čni) rad?. Analiza poslovanja u MSP - 20 1 1 /20 1 2 . Doc. dr Saša Petković. Cilj predavanja. Upoznati se osnovama primjene metodologije NIR-a za pisanje stručnih i naučnih radova Kako se piše pristupni rad?. Literatura :

erica
Télécharger la présentation

Kako se pi še pristupni ( nau čni) rad?

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Kako se piše pristupni (naučni) rad? Analizaposlovanja u MSP- 2011/2012. Doc. dr Saša Petković

  2. Cilj predavanja • Upoznati se osnovama primjene metodologije NIR-a za pisanje stručnih i naučnih radova • Kako se piše pristupni rad? Literatura: Todorović, Z.;Šijaković, I.; Marić, T. (2007). Uputstvo za izradu stručnih i naučnih radova. Banja Luka: Ekonomski fakultet http://www.efbl.org/upload/dokumenti/Uputstvo_za_izradu_strucnih_i_naucnih_radova.pdf

  3. Faze istraživanja • Izbor teme rada i formulisanje problema istraživanja • Definisanje predmeta istraživanja • Izbor literature • Formulisanje cilja i hipoteza • Planiranje istraživanja • Prikupljanje primarnih i sekundarnih podataka • Analiza podataka • Zaključivanje • Pisanje rada

  4. Struktura naučnog rada Struktura rada sadrži najmanje 4 dijela: Uvod Teorijski okvir istraživanja Osnovni rezultati rada Zaključak, literatura i prilozi

  5. Pristupni (naučni/stručni) rad mora da ima: • Naslovnu stranicu sa naslovom rada • Rezime ili Sažetak/Summary • Ključne riječi/Key words • 1. Uvod (Introduction) • 2. Pregled literature /Literature Review (Teorijski okvir istraživanja) • 3. Opisan metod i uzorak istraživanja (Data and Methods) • 4. Rezultati i diskusija (Results and Discussion) • Zaključak (Conclusions) • Literatura (References)

  6. Formulisanje naslova rada • Naslov treba da izrazi suštinu rada. • Čitajući naslov, čitalac stiče predstavu o temi i problemu istraživanja. • Naslov je sažeta tema stručnog i naučnog istraživanja kome autor/i pristupa/ju. • Dvotačka (:) se često koristi u naslovu kada se naglašava područje istraživanja • Treba da bude jasan, informativan, aktuelan, ni previše dugačak, ni previše kratak. • Akojeneophodnodanaslovbudeneštoduži, ondajeboljepodijelitigananaslovipodnaslov. Podnaslovtadaimafunkcijudapreciznijeuputinapredmetistraživanja.

  7. Naslov može biti: Informativni Primjer: Investiciono-razvojna banka Republike Srpske u sistemu finansiranja početnih biznisa Indikativni Primjer:Uloga Investiciono-razvojne banke Republike Srpske u podsticaju razvoja početnih biznisa

  8. Sažetak /Summary i Ključne riječi/Key words Glavne aspekte rada opisati u do 200 riječi po sljedećem redoslijedu: • problem, • svrha/cilj rada, • metodologija rada, i • ključni rezultati rada. • Ispod sažetka napisati ključne riječi (do 5 riječi poređanih po važnosti koje oslikavaju suštinu rada). • Sažetak i ključne riječi se prevode i na engleski jezik ukoliko rad pišete na srpskom jeziku.

  9. Sažetak/Summary i Ključne riječi/Key words STIL PISANJA Prošlo vrijeme. Sažetak bi trebalo da zainteresuje čitaoca ili čitateljku da pročita cijeli rad, ili rezultate istraživanja i disikusiju sa zaključcima. • VRSTE SAŽETKA • Klasični (nestrukturisani) • Strukturisani (cilj , metode, hipoteze…)

  10. NAJČEŠĆE GREŠKE Sažetak/Summary • Previše podataka iz literature • Navođenje referenci • Tabelarno i grafičko prikazivanje rezultata • Korišćenje neuobičajenih skraćenica

  11. UVOD (1. Introduction) • Mišljenjaosadržajuuvodanisusasvimusaglašena. Većina autoraseslažedatrebanastojatidaseuvodnimrazmatranjimaobuhvatesljedećielementi: • • izboridefinisanjeproblemaistraživanja, • • određivanje (predmeta) područjaistraživanja, • • određivanjeosnovnogciljaistraživanja, • • postavljanjeosnovnehipotezeieventualnopomoćnihhipoteza. • Dilema među autorima je da li numerisati uvod ili ne? • Oba pristupa su ispravna.

  12. Početi UVOD jasnim definisanjem polja istraživanja. Poslije kratkog i odmjerenog pregleda literature o činjenicama koje su poznate (sa citatima) ukazati na aspekte problema koji su nepoznati ili o kojima postoje kontradiktorni podaci, iza čega slijedi cilj istraživanja u ovom radu.

  13. UVOD NAJČEŠĆE GREŠKE • Suvišna opširnost • Definisanje opšte poznatih pojmova • Navođenje previšepodataka iz literature • koji su u nekoj vezi sa predmetom rada • Izostavljanje podataka iz literature koji • dovode u pitanje opravdanost istraživanja • Nedostatak veze izmedju navoda iz • literature i cilja istraživanja

  14. Istraživanjejejedinstvenideduktivno-induktivniproces. Deduktivniproceside: -odteorije - prekoproblema - predmeta - ciljeva - hipoteze - varijabilnihindikatoradopodataka. -

  15. Istraživanje počinje formulacijom problema istraživanja Problemtrebaformulisatiuoblikupitanja, asveonoštoslijediuistraživanjutrebabititraženjepravogodgovoranatopitanje. Npr. Zašto je slaba uspješnostposlovanjamalihisrednjihpreduzeća u RepubliciSrpskoj? Istraživački problem ćemo konkretizovati sljedećim pitanjem: Zbog čega je privredna struktura u Republici Srpskoj neadekvatna i sa pretežnim učešćem trgovine bazirane na uvoznim artiklima, i zašto imamo manji broj MSP na hiljadu stanovnika od prosjeka EU?

  16. Predmet istraživanja Kodizbora (predmeta) područjaistraživanjamoramovoditiračunadanekedruštvenepojavemogubitiistraženesjednognaučnogpodručja (disciplinarnaistraživanja) ilisvišenjih (interdisciplinarnaistraživanja). Formulacijomproblemausmjeravamosepremaodređenompodručjuistraživanja.

  17. Predmet istraživanja Primjer izbora (predmeta) područjaistraživanja: Problem istraživanja je izoblastiekonomije, sa užimnaučnimoblastimaizteorijskeekonomije, preduzetničkeekonomijeimarketinga što definiše i područja, tj. predmet istraživanja. Predmetistraživanja će biti: Ispitivanjeuspješnostiposlovanjamalihisrednjihpreduzeća u RepubliciSrpskoj?

  18. Ciljistraživanjaseuvijekmoravezatiuzpostavljeniproblem. • Ciljistraživanjajesteotkrivanjeonogaštosmodefinisalikaonepoznato, kaoproblem. Ciljmožebitipragmatički – daseustanovekoristikojemoguproizaćiizrezultataistraživanja, ilimožebiti naučni – dasepružiopštiuvidunekupojavuiliproces, daseklasifikacijomjasnijeobjasnepojaveuprocesuilidasedovodeuvezusdrugimpojavamaiprocesima, daseotkrijepovezanostiobjasneuzročno-posljedičnezavisnosti, dasepredvidebudućakretanja.

  19. Primjer cilja istraživanja • ......Cilj istraživanja disertacije je analiza poslovanja malih i srednjih preduzeća u Republici Srpskoj i BiH, i analiza uzroka neprimjenjivanja glavnih uticajnih faktora definisanih u disertaciji u upravljanju poslovanjem i razvoju malih i srednjih preduzeća, a koji se primjenjuju u razvijenim zemljama svijeta i koje će pregled literature i rezultati raznih studija i empirijskih istraživanja potvrditi i dokazati. Po definiciji, cilj israživanja je traženje načina ili puta rješavanja definisanog problema. Kao takav, naučni cilj ove doktorske disertacije je traženje odgovara na pitanje: Kako doći do povećanja uspješnosti poslovanjamalih i srednjih preduzeća u Republici Srpskoj?

  20. Primjer cilja istraživanja • ......Pored naučnog cilja, pragmatični cilj će biti doprinos preduzetnicima i menadžerima MSP da sagledaju i pravilno procijene i ocijene uticaj glavnih nezavisnih varijabli (faktora uspjeha) koje mogu kontrolisati (troškovi poslovanja, ulaganje u istraživanje i razvoj, modeliranje preduzeća u pravcu formiranja marketinški orijentisane organizacije, upravljanje ljudskim resursima, finansijski reinženjering), ali i vladinim dužnosnicima na svim nivoima ........... Kao takav, cilj je klasifikacijomidentifikovati smjerove i intenzitete glavnih eksternih faktora rasta i razvoja MSP, kao što su znanje, modeli finansiranja i programi, politike i strategije podsticaja rasta i razvoja MSP, ali i interne faktore upravljanja troškovima MSP i primjeni marketinškog pristupa poslovanja, s ciljem povećanja efikasnosti i efektivnosti poslovanja, te definisati uzročno-posljedičnu povezanost uticajnih faktora i rezultata poslovanja MSP.

  21. Istraživačka/e hipoteza/e Naosnovuproblemaistraživanjadefinišesepredmet (područje) istraživanja, anaosnovuproblemaipredmetapostavljaseglavnahipoteza. Hipotezajeodređenatvrdnja (pretpostavka) kojatrebadaobjasninekupojavu, koju, korištenjemodgovarajućihmetoda, trebaprovjeritiidokazati. Hipotezajemisaoniodgovornapitanjeuproblemu. Poredglavnehipoteze, mogusepostavitiipomoćnehipoteze. U zavisnosti od broja nezavisnih varijabli zavisiće broj pomoćnih hipoteza, koje možemo pojasniti “potpomoćnim” hipotezama, kojima ćemo adresirati “uzroke” problema istraživanja.

  22. ISTRAŽIVAČKE HIPOTEZE I METODE -NAJČEŠĆE GREŠKE - • Previše nepotrebnih detalja • Premalo neophodnih podataka • Prikazivanje rezultata istraživanja

  23. Primjer osnovne israživačke hipoteze H0: Mikro, mala i srednja preduzeća usvajajući i primjenjujući koncept marketinški orijentisane organizacije i primjenjujući strategiju racionalizacije troškova poslovanja, sistematski podržana izvana, sa dostupnim širokim portfoliom različitih tipova i modela finansijske i nefinansijske podrške, imaće bolje pretpostavke poboljšanja vlastitih performansi, mjerenih povećanjem konkurentnosti kroz veću produktivnost, tržišni udio i profitnu stopu.

  24. 1. Istorijsko-teorijski, retrospektivniilieksplikativnidio Uprvomdijeluizlažeseistorijatnastankaodređenogproblema, upućujenadosadašnjaistraživanjainavodepostojećeteorijske spoznajeoproblemu. Definišuseključnipojmoviipovezujekonkretnoistraživanjesprethodnimistraživanjimakakobisenaosnovunjihobjasnilepostavljenehipoteze.

  25. 2. Analitičko-eksperimentalnidio Udrugomdijeluopisujusepostupcikojisuurađeniuempirijskomdijeluistraživanjaodidentifikacijeioperacionalizacijevarijabli (zavisne i nezavisne varijable), uzorkainacrtaistraživanja, opisairazrademetodazaprikupljanjeiobradupodatakakaoinjihoveprimjene. Istraživanjesenemožezaustavitinahipotezama (teorijskom mišljenju), većseistraživanjemoranastavitiempirijskimdijelom.

  26. 2. Analitičko-eksperimentalnidio Uproblemuistraživanjapitamoseonekomobilježjuiliodnosuizmeđuobilježja, hipotezamadajemoodgovoreoobilježjuiliodnosuizmeđuobilježja. Tasuobilježjapromjenljiva, pasezovuvarijable. Onekojesuusredištunašepažnjezovemozavisnevarijable, a varijablekojeopisuju, klasifikujuiliobjašnjavajuzavisnuvarijablunazivamonezavisnevarijаble.

  27. 2. Analitičko-eksperimentalnidio Primjer: ........ cilj istraživanja smo definisali na način da ćemo identifikovati faktore efikasnog i efektivnog poslovanja malih i srednjih preduzeća, i tražiti odgovor na pitanje: Kako doći do povećanja uspješnosti poslovanjamalih i srednjih preduzeća u Republici Srpskoj? Tako definisan cilj istraživanja, u centar istraživačke pažnje, kao zavisnu varijablu, postavlja uspješnost poslovanja malih i srednjih preduzeća, dok su dvije glavne nezavisne varijable racionalno upravljanje troškovima i primjena koncepta marketinški orijentisanog malog i srednjeg preduzeća.

  28. Operacionalizacija varijabli Nezavisnevarijablejavljajuseuciljevimaihipotezama istraživanja. Operacionalizacijomvarijablipretvaramoihuindikatore. Indikatorimorajubiti: valjani, objektivni, pouzdani, jednoznačni,precizni, reprezentativni. Operacionalizacijomvarijablipovezujemoteorijskiiempirijskinivoistraživanja.

  29. 3. Perspektivnidio – rezultatiiobrazloženjerada Utrećemdijeluiznoseserezultatiiobrazlaženjihovaobrada. Interpretacijomsemisaonopovezujuteorijskapolazišta, empirijskipostupciirezultati. Interpretacijomrezultatadovodimo podatkeuvezushipotezom. Poredtoga, rezultateistraživanjatreba dovestiuvezusdrugimsličnimistraživanjimaisteorijskim zamislimaskojimasuoniuvezi.

  30. Prikaz ključnih rezultata istraživanja, koji slijedi • logiku sadržanu u hipotezi, pomoću teksta i ilustracija • (tabela i slika: grafikona, fotografija, shema,etc). • Tekst je sumarni i kritički prikaz nalaza koji prati ilustracije i poziva se na njih. • I tekst i ilustracije moraju sadržati dovoljno podataka da se razumiju nezavisno jedni od drugih. • Treba prikazati i negativne rezultate.

  31. Stil • Upotreba podnaslova • Tabele i slike moraju imati naslov (tabele iznad, slike ispod) i legendu • Tabele i slike se obilježavaju posebno i to redom kojim se pojavljuju u tekstu

  32. REZULTATI NAJČEŠĆE GREŠKE • Ilustracijenisupraćenetekstom • Prikazivanjeistihrezultata u tabeliigrafikonu • Ilustracijenisuadekvatnoobilježene • Prikazivanjepojedinačnih, neobrađenihpodataka • Previše podataka u tabeli

  33. DISKUSIJA • Komentar svojih istraživanja bez ponavljanja • pojedinačnih rezultata • Interpretacija rezultata u svjetlu poznatih činjenica • Povezivanje svih pojedinačnih zaključaka u cjelinu • Razmatranjeteorijskihipraktičnihposljedica novog • saznanja • Na krajuizvući opšti zaključak o značenjurezultata

  34. DISKUSIJA i ZAKLJUČCI Poslije sažimanja rezultata uporedite ih sa nalazima drugih i raspravite posljedice vaših istraživanja; pokažite šta je novo i kako se vaši rezultati uklapaju u širu oblast; izvedite zaključke; predložite nova istraživanja.

  35. DISKUSIJA NAJČEŠĆE GREŠKE • Zaključivanje koje nije zasnovano na rezultatima • Neumjerenost u isticanju značaja rezultata • Ignorisanje ili obezvrijeđivanje suprotnih rezultata • Uvođenje novih rezultata (kojihnema u prethodnomodeljku- rezultati) • Pretjerana opširnost

  36. Zaključak Zaključakjezavršnidiostručnograda. Zaključaksadržiodgovorenapostavljenapitanjauuvodu, u njemusepotvrđujeiliodbacujeglavnahipoteza. Uzaključkusemože istaknutipotrebazadrugimistraživanjimakojajenastalapod uticajem provedenogistraživanja, amožeseupozoritiinamoguće praktičnekoristiodrezultataistraživanja. Zaključaksepišenaposebnojstranici, anjegovadužinatreba dasekrećeodjednedodvijestraniceteksta.

  37. LITERATURA - REFERENCE Detaljisvihcitiranihdokumenatanavodesenakrajurada, u dijelupodnaslovom „Literatura“. Uovulistuseneuključujeniti jedandrugidokumentizuzevdirektnocitiranihiliparafraziranih izvora. Sistemi navođenja literature: - Numeričkisistem, poputsistema Chicago, Turabian, Vancouver, ili - sistemfusnotailireferencinakrajuteksta,

More Related