GLAGOLJICA

1. GLAGOLJICA

2. Glagoljica je drugo hrvatsko pismo koje se u 9 st. • javlja u povijesnim izvorima na pergameni i kamenu • protjerani Metodovi učenici dolaze do naših krajeva (Istra, Kvarner i otoci) i donose nam staroslavenski jezik i glagoljičko pismo

3. Braća Ćiril i Metod KONSTANTIN FILOZOF ( Ćiril) sastavio je glagoljicu prije odlaska u Moravsku • Puno je simpatija, osobito među laicima, imala JERONIMSKA TEORIJA koja tvrdi da je autor glagoljice sv. Jeronim, što bi značilo da je to pismo znatno starije od Konstantina.

4. Glagoljica je dobila ime po glagolu glagoljati – govoriti. U evanđeljima se često navodilo : u ono vrijeme glagolja Isus

5. Glagoljanje • uporaba glagoljice • uporaba hrvatskog odnosno ilirskog jezika

6. Zašto glagoljica? • Uz pomoć najstarijeg slavenskog pisma među slavenskim doseljenicima širilo se kršćanstvo. • Za uspješnost misije Ćirila i Metoda bilo je potrebno bogoslužne knjige prevesti na staroslavenski.

7. Gdjese javlja? • Glagoljica se javlja se u Hrvatskoj počevši od 12. st., najčešća je u primorskim krajevima (Istra, Hrvatsko primorje, Dalmacija, zadarski i kvarnerski otoci, prije svega Krk, Cres i Lošinj), ali nalazi se i u unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, čak do Međimurja i slovenskih krajeva. • Sve do 1992. mislilo se da je glagoljica bila prisutna samo u tim krajevima, a onda se došlo do glagoljskih natpisa u crkvama uz rijeku Orljavu, o kojima se do tada nije ništa znalo. Konkretno, radilo se o natpisima na crkvama u Brodskom Drenovcu i Lovčiću, ali i u još nekima, čime se došlo do spoznaje da je i Slavonija bila područje gdje je postojala glagoljica

8. Tipovi glagoljice:obla i uglata

9. Tri pisma • latinica (misionari iz Akvileje nose knjige na latinskom jeziku) • glagoljica (staroslavenske liturgijske knjige na glagoljici) • ćirilica(nastala iz grčkog uncijalnog pisma, svečanog pisma s velikim uspravnim slovima, dodavanjem slavenskih slova)

10. Tri jezika • staroslavenski – jezik na koji su sv. Ćiril i Metod preveli Sveto pismo i liturgijske tekstove, a temeljio se na makedonskoj osnovici • crkvenoslavenski, starocrkvenoslavenski – nazivi upozoravaju na najčešću funkciju toga jezika, ali upotrebljavao se i kao prvi slavenski književni jezik • hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika – staroslavenski književni jezik s hrvatskim jezičnim elementima

11. Oče naš • latinski Pater noster, qui es in caelis! Sanctificétur nomen tuum! Advéniat regnum tuum! • hrvatska redakcija staroslavenskog Otče naš, iže jesi na nebesih! Sveti se ime tvoje! Pridi cesarstvo tvoje! • stari hrvatski Otče naš koji jesi na nebesih! Sveti se ime tvoje! Priđi kraljevstvo tvoje!

12. Zapisi u kamenu • Plominski natpis • Valunska ploča • Krčki natpis • Bašćanska ploča

13. Plominski natpis je uzidan na vanjskom zidu crkve sv. Jurja u Plominu koja datira iz 11. stoljeća. Prikazan je ilirsko-rimski bog Silvan – bog flore i faune. Nekadašnji Plominjani pretpostavili su da je to prikaz svetog Jurja te su i crkvu nazvali njegovim imenom. Natpis je kratak: Ovo je pisao S. Plominski natpis

14. Valunska ploča Jedan od najstarijih glagoljskih spomenika, datira iz 11. st., pronađena je u Valunu na otoku Cresu. Predstavlja nadgrobni spomenik lokalne obitelji. Nepravilna je oblika i sadrži natpis Tjeha, sin, unuk Juna pisan dvama pismima (oblom glagoljicom i latinicom) i dvama jezicima (hrvatskim i latinskim). Dvojezičnost svjedoči o tome da je na otoku usporedno živjelo staro romansko stanovništvo i novo slavensko stanovništvo. Na ploči se mogu zamijetiti elementi najstarijih, trokutastih glagoljskih slova.

15. Krčki natpis Natpis: Ovo zida opat Maj i Radonja, Rugota, Dobroslav, nalazi se na zidu stubišta kanoničke kuće u Krku. Tekst je značajan i zbog toga što nam govori da svećenici nose hrvatska imena.

16. BAŠĆANSKA PLOČASIMBOL POČETKA HRVATSKEKNJIŽEVNOSTI

19. OPĆI PODATCI • napisana oko 1100. g. u Jurandvoru, selu kraj Baške na otoku Krku • nalazila se u benediktinskoj crkvi Svete Lucije kao lijevi plutej, pregrada ili paravan koji je dijelio prostor za svećenstvo (prezbiterij) od prostora za narod (crkvena lađa) • načinjena je od bijelog vapnenca • Župnik Dorčić upozorio je Ivana Kukuljevića Sakcinskoga na ploču u 19. st. • na gornjem rubu ima borduru s ornamentom loze

20. JEZIK I PISMO • JEZIK je starohrvatski s elementima staroslavenskog jezika (hrvatska redakcija staroslavenskog) • PISMO je glagoljica prijelaznoga tipa (iz oble u uglatu)

21. ZNAČENJE • najvažniji hrvatski glagoljični epigrafski spomenik • po prvi se puta na hrvatskome jeziku spominje ime hrvatskoga naroda i hrvatskoga kralja (Zvonimira) • dokazuje da je kvarnersko područje bilo u granicama Zvonimirove Hrvatske

22. od 1934. g. čuva se u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu

23. SADRŽAJ – zadatak • Tekst Bašćanske ploče možemo podijeliti u dva dijela. Svojim riječima opiši njihov sadržaj.