Download
1 / 28
330 likes | 718 Vues
DALMACIJA. DALMACIJA je jedan od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj. Prvi put se spominje u 1. stoljeću kao naziv za područje između Krke i Cetine koje je nastanjivalo Ilirsko pleme Dalmati.
E N D
DALMACIJA je jedan od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj. Prvi put se spominje u 1. stoljeću kao naziv za područje između Krke i Cetine koje je nastanjivalo Ilirsko pleme Dalmati. • Suvremeni pojam Dalmacije odnosi se na područje od rijeke Zrmanje (odnosno Tribanj-Krušćice) na sjeveru do Konavala, odnosno rta Oštro na jugu, na moru sadrži otok Pag i sve istočno jadranske otoke jugoistočno od Kvarneričkih vrata
Južno hrvatsko primorje ili Dalmacija izdužen je primorski pojas, oko 400 km dužine i do 70 km širine u središnjem dijelu. U prostranijem sjeverozapadnom dijelu omeđen je planinskim nizovima Velebita, Dinare i Kamešnice, dok je prema jugoistoku prirodna međa manje izrazita i nalazi se u neposrednom zaleđu priobalnog pojasa.
Prostire se na površini od oko 11 960 km2 ili na oko 21% površine Hrvatske, a tu je 2001. živjelo oko 855 000 stanovnika, ili 20% populacije Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je niža od prosjeka za Hrvatsku - 71,5 st./km2 (Hrvatska: 78 st./km2).
RELJEF I KLIMA Prevladava krški reljef, a klima je većinom sredozemna (mediteranska), odnosnosubmediteranska s pripadajućom vegetacijom. Primorski karakter regije ojačan je velikim udjelom otočnog pojasa. U dalmatinskom akvatoriju, bez paške otočne skupine, nalazi se 926 otoka, otočića, hridi i grebena ili 78% njihovog broja u Hrvatskoj. Zapremaju oko 1770 km2 (58% površine svih hrvatskih otoka, odnosno 15% površine Dalmacije).
U zaleđu priobalnog planinskog niza srednje Dalmacije, između rijeke Krke i donjeg toka Neretve, pruža se oko 150 km dug krški pojas Dalmatinske zagore. Sjeverozapadno od Krke na Zagoru se nastavljaju Ravni kotari i krško pobrđe Bukovice.
Južno hrvatsko primorje pokazuje stalni porast stanovništva unatoč naglašenom iseljavanju, posebice na prijelazu 19. u 20. stoljeće, i kasnije sve do danas. Međutim, to je ublažavano razmjerno visokom stopom prirodnog priraštaja, pa je održana ravnoteža rasta. Posljednjih desetljeća stopa rasta je povećana. Uzrok tome je gospodarsko oživljavanje s naglaskom na pomorsko, industrijsko i turističko gospodarstvo.
Današnje regionalno središte je Split, grad smješten u sredini priobalnog dijela Dalmacije. Ostala veća središta su Zadar, Šibenik i Dubrovnik, te niz manjih središta - priobalno Biograd na Moru, Trogir, Omiš, Makarska i Ploče, a u zaleđu Benkovac, Knin, Drniš, Sinj, Imotski, Vrgorac i Metković. Od naseljenih otoka mogu se izdvojiti Brač, Hvar, Pag, Vis i Korčula.
