LINGVOSTILISTIKA

1. LINGVOSTILISTIKA Lingvisticka disciplina koja identificira, opisuje i vredenuje intenzifikaciju izrazni osobina teksta na planu fonetike, morfologije i tvorbe rijeci, sintakse, semantike, leksika, grafije i diskurza.

2. Ikonicni karakter izraza Charles Bally, tvorac afektivne lingvistike, navodi sljedeci primjer: Cudim se �to vas vidim ovdje. Gle, vi ste ovdje? Kako! Vi ovdje? Vi! O! Prijelaz od izjavne recenice koja opisuje cudenje do ikone cudenja �O!� Izraz prestaje biti znak za predmet (cudenje) � postaje ikona cudenja � cudenje samo. F.de Saussure: ��izra�ajnost je osjetna prisutnost oznacenoga u oznacitelju, kada znak pobuduje u nama osjecanje analogno osjecanju na kakvo nas potice sam dati objekt�.

3. Definicije pojmova Prema K. Pranjicu: Izra�ajna sredstva: fonetski, morfolo�ki, rjecotvorni, sintakticki, leksicki, semanticki oblici koji postoje u jeziku kao sustavu za za svrhu logicke i emocionalne intenzifikacije izraza. Stilisticki postupak: svjesna i svrhovita intenzifikacija tipicnih strukturnih i semantickih svojstava jezika. Individualni stil: unikatna kombinacija jezicnih jedinica, izra�ajnih sredstava i stilistickih postupaka svojstvenih pojedincu koji se jezicno izra�ava. Norma � gipka postojanost fonemskih, morfolo�kih, leksickih i sintaktickih modela u optjecaju jezicnom djelatno�cu odredenog razdoblja.

4. Stilem Prema R.Katicicu: �Jedno od najva�nijih sredstava za isticanje strukture i toka unutra�njeg zbivanja i knji�evnom djelu jest smanjenje pretkazivosti redoslijeda elemenata u govornom nizu.� �Stilemi su znakovi koji cine uocljivom unutra�nju strukturu knji�evnog djela. Ta funkcionalna veza stilema s unutra�njim svijetom knji�evnog djela daje stilemima mogucnost da kod citetelja pojacaju estetski do�ivljaj. Taj estetski do�ivljaj ne zavisi samo od nepretkazivosti nego mnogo vi�e od njihove funkcionalnosti u strukturi pjesnickog svijeta. �Stilemi ne daju tekstu umjetnicki karakter nego cine uocljivom njegovu unutra�nju strukturu.� �Stil vi�e nije vanjsko svojstvo teksta vec je osebujna unutra�nja struktura djela u njegovu totalitetu.�

5. Lingvostilistika Opozicija: Lingvostilistika � impresionisticka stilistika Lingvostilistika polazi od jezicne cinjenice Uocava logicke i emocionalne intenzifikacije izraza � stileme, ali na kao vanjske elemente teksta vec unutar strukture teksta. Stilem kao intenzifikator izraza na planu fonetike, morfologije i tvorbe rijeci, sintakse, semantike, leksika, grafije, diskurza. Fonostilistika, morfonostilematika, sintaktostilematika, semantostilematika, leksikostilematika, grafostilematika, makrostilematika.

6. Fonostilematika Fonostilematika K.Pranjic � definicija: � Fonostilematika � stilisticka disciplina koja popisuje-opisuje-vrednuje izra�ajna sredstva te stilisticke postupke na planu fonetike i fonologije (glasove, njihove opozicije, distinktivnu semanticku njihovu relevantnost), sve jezicne pojave koje su zvuk shvacen kao psihicki kvalitet ili supstancijalni kvantitet; jedinica stilskog pojacanja na ovom planu jest fonostilem.

7. Primjeri fonostilematski Krevet je zdravih kao bijela lada koja plovi punim jedrima sna. Kad uplovi u Jutro bodro izlaze putnici ostavljajuci za sobom blage tragove odmora. Nasisali su se sna pa se prote�u, �dobro jutro� govore zijevajuci. (R.Marinkovic �Andeo�) A silno svjetlo, ko stotinu zvona Sa zvonika bijelih, u pameti Ludoj sijevne: Svjetlost sa Siona, Divna svjetlost, koja svijeti! Svijetla ptico! Svijetlo drvo! Rijeko! Mjesece! Svjetlo ko majcino mlijeko! (I.G.Kovacic �Jama�) Neko sa svojim bolom ide Ko s otkritom ranom: svi neka vide Drugi ga cvrsto u sebi zgnjeci i ne da mu preci u suze i rijeci (D. Cesaric �Skriveni bol�)

8. Primjeri fonostilematski Pa jefte, gopfodine pukovnice � uvjereno odgovara Herma � dofadno je. Ofobito uvece�Nema fe fta vaditi, pvodajemo fjake� (R.Marinkovic �Kiklop�) I tu i tako trajati i htjeti / da nam tijelo ko svjetionik svijeti (M.Krle�a �I tu i tako trajati i htjeti�) � aliteracija I cvrci, cvrci, cvrcak na cvoru crne smrce / svoj trohej zagu�ljivi / svoj zvucni te�ki jamb

9. Primjeri fonostilematski A. G. Mato� � Jesenje vece Olovne i te�ke snove snivajuoblaci nad tamnim gorskim stranama; Monotone sjene rijekom plivaju,�utom rijekom medu golim granama.Iza mokrih njiva magle skrivajukucice i toranj; sunce u ranamamre i motri kako mrke bivajuvrbe, crneci se crnim vranama. Sve je mracno, hladno; u prvom sutonutek se slute ceste, dok ne utonuu daljine slijepe ljudskih nemira.Samo gordi jablan lisjem suhijem�apce o �ivotu mrakom gluhijem,kao da je samac usred svemira.

10. Fonostilematika u akcentuaciji i artikulaciji glasova Dao mi je puno. - Neutralan izgovor [p] u neafektivnoj realizaciji Dao mi je puno! - [p] s napetom artikulacijom � ekspresija emocije To je divno. - [d] neutralno To je divno! � [d] s napetom artikulacijom On je izv�nredan profesor - On je �zvanredan profesor Ona je to napravila izv�nredno. � Ona je to napravila �zvanredno!

11. SEMINAR Mak Dizdar - Zapis o zemlji Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki:A kto je ta �ta je ta da prosti�Gdje li je taOdakle jeKuda jetaBosnaRektiA zapitani odgovor njemu hitan tad dade:Bosna da prosti� jedna zemlja imadeI posna i bosa da prosti�I hladna i gladnaI k tomu jo�Da prosti�PrkosnaOdSna

12. Literatura K.Pranjic (1968) - Jezik i knji�evno djelo, Zagreb. J. Bo�anic (1992). Komi�ke facende. Stilistika i poetika usmene nefikcionalne price Komi�e. Poglavlje Mikrostrukture stila u facendama (147 - 187).