1 / 32

Viši oblici svijesti (kozmička, transcendentalna svijest; ultraconsciousness )

Viši oblici svijesti (kozmička, transcendentalna svijest; ultraconsciousness ). U njih se ulazi iznenada (blijesak) ili očekivano (meditacija, post i dr.): nirvana, samadhi, tiferet, fana...

freeman
Télécharger la présentation

Viši oblici svijesti (kozmička, transcendentalna svijest; ultraconsciousness )

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Viši oblici svijesti(kozmička, transcendentalna svijest; ultraconsciousness) • U njih se ulazi iznenada (blijesak) ili očekivano (meditacija, post i dr.): nirvana, samadhi, tiferet, fana... • Oblici: intermedijarna (prijelazna) stanja (twilight states) između budnosti i sna (hipnagogna i hipnopompna faza: veća sugestibilnost, fantazija, tolerancija i kreativnost (Keküle), manja dogmatičnost

  2. Ulazak u “stanja diskretno izmijenjene svijesti” (S. Petrović) • Skok s jednog stanja na drugo (poput kvantnih skokova s jedne energetske razine na drugu) • Carlos Castaneda (1925.-1998.; don Juan Matis): “ponavljanjem svakodnevnih aktivnosti, većina drži energiju zatočenom i ne može postići VIĐENJE bića i pojava oko sebe” • Zen: “Izbjegni misao i sve će se pojaviti” • Procedure koje izazivaju promjene stanja svijesti: sužavanje fokusa pažnje (hipnoza, senzorna deprivacija i sl.) i pojačano izlaganje osjetilnim podražajima (reflektori, bljeskovi, žmirkanje i sl.)

  3. Hipnoza • Stanje povećane podložnosti tuđim sugestijama (ne postoji usaglašen stav je li hipnoza uopće stanje promijenjene svijesti) • Hipnotizirani neće poslušati sugestije koje se kose s njihovim moralom ili one koje su za njih štetne • Karakteristike hipnoze: povećana sposobnost prizivanja i stvaranja slika, manjak inicijative, sposobnost nekritičkog prihvaćanja sugestija koje se kose sa stvarnošću (“sljepoća” i sl.) • Hipnoza ne mora biti povezana s relaksacijom (active-alert hypnosis) • Ovisno o sugestijama, moguće je sugestijama povisiti prag boli, utjecati na pamćenje (hypermemory, pseudomemory, memory distortions), izazvati vegetativne reakcije (“užareni” novčić, varijacije tjelesne temperature i sl.) i drugo • Hipnoza daje dobre rezultate pri odvikavanju od pušenja, kontroli boli (pri porodu ili u stomatološkoj ordinaciji), smanjuje nervozu i druge psihičke smetnje (fobije), povećanju motivacije i uspjeha sportaša i glazbenika (autogeni trening, autohipnoza; Sergej Rahmanjinov), pojačava imunološki odgovor, ublažava psihosomatske tegobe (npr. želučani vrijed, astma, neke kožne bolesti)

  4. Hipnoza: tehnika • Sigmund Freud: direktna metoda (funkcionira kod manjeg broja ljudi) • Milton Erickson (1960-ih): indirektna metoda (funkcionira kod svih ljudi, pod uvjetom da razumiju instrukcije i imaju temeljnu motivaciju da ih se hipnotizira) • Mjerenje osjetljivosti na hipnozu: Stanford Hypnotic Susceptibility Scale (12 radnji-testova: npr., sugestija je “Vi ne osjećate nikakav miris”, a test je stavljanje vate natopljene amonijakom pod nos); bodovanje 0-12

  5. Hipnoza: neurofiziologija • Teorija disocirane kontrole (dissociated control; Woody & Bowers, 1994): učinci hipnoze su posljedica ublažavanja ili eliminiranja utjecaja čeonog režnja • Rainville et al., 1999 (PET): pasivno hipnotičko stanje aktivira zatiljnu koru, prednji cingulum i donje dijelove čeonog režnja, dok hipnotička sugestija dodatno aktivira dijelove čeonog i tjemenog režnja • Rainville et al., 2002 (PET): hipnotička indukcija aktivira prednji cingulum, talamus, moždano deblo, koru zatiljnog režnja

  6. Hipnoza: činjenice i predrasude

  7. Senzorna deprivacija • Pustinjaci u pećinama, stiliti, samostan (cenobij, manastir; trapisti, kartuzijanci), samica u zatvoru • Bexton et al. (1954) – ispitanici na mekom ležaju, ruke obložene pamučnim rukavima, naočale s “mliječnim” staklima, čuje se samo jednoličan šum: unatoč dobroj nagradi, mnogi ispitanici su, uslijed razdraženosti, straha (paranoja), vremenske dezorijentacije, emotivne labilnosti i halucinacija, već prvoga dana napustili eksperiment • Deprivaciju bolje podnose žene, a najteže duševno nestabilne osobe • EEG u deprivaciji pokazuje alfa, theta, pa čak i delta aktivnost • Kreativni slijepci: Homer, John Milton, James Joyce, Ivo Vojnović, Jorge Luis Borges, Stevie Wonder, Ray Charles • Kreativnost i gluhoća: Ludwig van Beethoven, Francisco José Goya y Lucientes, romanopisac Henry Green (1905.-1974.), engleski kompozitor Michael Tippett (1905.-1998.), škotska bubnjarica Evelyn Glennie (r. 1965.)

  8. Viši oblici svijesti: vizije • Nisu halucijnacije (=percepcije nepostojećeg), koje su rezultat patologije, niti iluzije: česte u zdravih hipersenzibilnih • Scenski karakter (za razliku od halucinacija) • Imaju značenje veće od individualnog • Jednostavne (fotopsije) i složene: ekstrakampine (izvan vidnog polja), heautoskopske (usmjerene prema sebi), endoskopske (organi) i negativne (poricanje da se nešto vidi) • Isus, Konstantin, Muhamed, Ivana Orleanska, Torquato Tasso, Emanuel Swedenborg, William Blake, Joseph Smith (mormoni)

  9. Halucinacije • Tipične za patološka stanja (visoka tjelesna temperatura, psihoze), intoksikaciju (alkohol), senzornu deprivaciju, ekstremnu iscrpljenost, glad i sl. • Dok su kompleksne halucinacije vrlo raznolike i individualne, jednostavne se, po Siegelu, mogu kategorizirati na halucinacije oblika (mrežast, spiralan, ravan i sl.), boje (crna, ljubičasta, plava i dr.) i pokreta (stihijski, okomit, pulsirajući i sl.) • Prema teoriji Perryja (1995), halucinacije se javljaju uslijed manjka kortikalnog acetilkolina, koji posljeduje iskrsavanjem u svijesti irelevantnih osjetilnih informacija koje se, u normalnima okolnostima, obrađuju na podsvjesnim razinama

  10. Viši oblici svijesti: iluzije • Pogrešne percepcije postojećeg • Déjà vu (“već viđeno”): i u psihomotornoj epilepsiji, psihozama i kod električnog podraživanja kore sljepoočnog režnja • Jamais vu (“nikad viđeno”) • Déjà raconté(“već ispričano”)

  11. Viši oblici svijesti: trans • Disocijacija svijesti • Oblici transa: hipnoza, meditacija, kao rezultat konsumacije halucinogenih droga (psihedelika) • Arhajska ekstaza (M. Eliade): izazvana plesom i ritmom (bubnjevi), posljeduje snžnim pobuđivanjem emocija i indukcijom sličnog stanja u skupini • Glosolalija (sv. Pavao): govor duhova (neraspoznatljiv), životinja (imitacija glasanja), preglosolalični jezici (ponavljanja koja olakšavaju trans), hermenoglosija (druga osoba “tumači” ono što prva, u transu, govori: pentekostalne crkve), glosopoeza (manje-više pravilan jezik, izmišljen i ponavljan u transu), ksenoglosija (progovaranje stranim jezikom koji navodno nije naučen)

  12. Viši oblici svijesti • Vrhunski (plato) doživljaj (A. Maslow) = mistički doživljaj (W. James): kratkotrajna, iznenadna, intenzivna izoliranost od okoline, uzrokovana pojačanom percepcijom umjetnosti, religije i sličnih sadržaja (najčešće: seks ili glazba) • Kairos: kratkotrajno, iznenadno stanje velikog otkrića (Arhimed)

  13. Meditacija • Tehnika koja se može naučiti: metoda ovisi o filozofskoj/religijskoj opredijeljenosti meditanta, a rezultat o njenom/njegovom mentalnom zdravlju • Cilj: postizanje jedinstva s Prirodom / Bogom / Apsolutom / Svemirom • Obuhvaća fizičke i mentalne vježbe (voljno upravljanje pažnjom = fokusiranje / defokusiranje; voljno upravljanje vegetativnim funkcijama i dr.) • Teži k utrnuću osjeta (senzorna deprivacija), želja, nagona i misli • Izaziva smanjenje metabolizma i veću koherenciju u EEG-u Potrošnja kisika prije, tijekom i nakon meditacije

  14. Meditacija: koncentracijska • Pokušaj svođenja pažnje (i svijesti) na jedan nepromjenjiv izvor tijekom nedefiniranog perioda vremena (one-pointedness of mind): npr. koncentracija na vazu, mandalu (vidna koncentracija = tratakam), zvuk vodopada, pjesmu (slušna koncentracija), pokret i sl. (oko ½ sata, dvaput dnevno) Mandala

  15. Meditacija kao put k “širenju” svijesti do mističnog iskustva • Preduvjeti: prekidanje svakodnevne rutine (post, ekstremni fizički napor i sl.); deautomatizacija: prekidanje automatske selektivnosti pažnje (svijesti) • Po W. Jamesu, karakteristike mističnog iskustva su: jednost (oneness: uvid u povezanost pojava i stvari koje inače doživljavamo kao odvojene); osjećaj stvarnosti (realness): odnosi u koje osoba dobiva uvid su bliži istini od uobičajenih; neizrecivost (običnim riječima nije moguće drugome prenijeti taj osjećaj); živost i bogatstvo (zbivanja su svježija i jasnija od zbivanja pri uobičajenom stanju svijesti)

  16. Oblici meditacije • Bhakti-hinduizam: maha mantra • Yoga (klasična = Patandžali): teži k stanju oslobođenja (samadhi); koristi se mantra (om ili druga riječ koju odredi guru: djelovanje zasniva na zvuku a ne na značenju); koncentriranje pogleda na mandalu, koncentriranje na disanje; kontrola funkcija koje inače nisu pod utjecajem volje (biofeedback) • Zen: za razliku od yoge, koja “gasi” vanjske podražaje, zen ih čini podjednako (ne)važnim (meditacija: brojenje udisaja i izdisaja od 1 do 10 s ponavljanjem, u kasnijoj fazi koncentracija na PROCES disanja, kasnije koncentracija na zagonetku – koan) • Kabala (teži k tiferetu) • Ranokršćanski pustinjaci (ponavljanje “Kyrie eleison”): korištenje molitve da bi se odagnale misli (isihazam, od ‘ησυχία = mirovanje, tišina) • Sufizam (teži k fani): mantra (zikr) = La ilaha illa’llah,kombinirano s plesom • Alfa-trening (Joseph Kamiya): svatko može sam izazvati i kontrolirati alfa-valove “Whirling dervishes”

  17. Droge • “The drug is first confiscated and condemned but finally co-opted by the culture” (Brecher) • Kofein (tein): kava • Etanol: alkoholna pića • Nikotin: duhan (Nicotiana tabacum) – učinci na kognitivne funkcije žena/ženki i na prevenciju Alzheimerove bolesti • THC: marihuana, hašiš (Cannabis sativa) • Opijatni narkotici: opijum, morfij (morfin), heroin • Barbiturati i benzodiazepini: fenobarbiton, lorazepam i dr. • Stimulatori SŽS-a: kokain, amfetamin i dr. • Psihedelici: LSD, meskalin i dr. • Droge djeluju preko moždanog sustava za nagradu (zadovoljstvo) – brain reward system (mezolimbički dopaminski put: vodi od ventralnog tegmentuma do n. accumbensa i hipokampusa)

  18. Sedativi (depressants) • Alkohol: u manjim dozama izaziva euforiju (depresija inhibicije: in vino veritas) – fiziološki učinak ostvaruje difuzijom kroz membranske lipide, ometanjem transporta elektrona i pojačavanjem djelovanja GABA-e • Barbiturati • Benzodiazepini (diazepam, flurazepam, lorazepam, nitrazepam; Valium, Apaurin, Rohypnol – “date-rape drug”): povećavaju vezivanje GABA-e za receptore

  19. Djelovanje alkohola na ljudsko ponašanje

  20. Stimulatori SŽS-a • Metilksantini (kofein/tein i dr.): kava (Coffea arabica; Kafa u Etiopiji) • Egipatski sufiji koristili su kavu da bi ostali budni tijekom rituala • U Arabiji je u ranom srednjem vijeku pijenje kave bilo zabranjeno (posuđe se razbijalo, priprematelje se batinalo, polja spaljivalo) • Legenda o kapcima indijskog princa i biljci čajevcu (Thea/Camellia sinensis): kin. chá → mong. čai → tur. Çay • Duhan: na Zapadu u XVI. st. (iz Amerike) • Amfetamini (speed): benzedrin, deksedrin, Ritalin i dr. (potiču oslobađanje dopamina u sinaptičku pukotinu i ometaju njegovo razaranje i ponovno preuzimanje) • Ecstasy (MDMA): potiče oslobađanje serotonina u sinaptičku pukotinu i ometa njegovo ponovno preuzimanje • Učinak psihostimulatora: pojačavaju osjetljivost na slabe podražaje (pojačavaju pažnju), “deautomatiziraju” svijest, izazivaju euforiju (koju prati depresija) Speed – tablete

  21. Kokain • Koka (Erythroxylon coca); crack • Učinci: povećanje samopouzdanja, dobrog osjećanja, budnosti • Neurofiziološki mehanizam: sprečava “spašavanje” (reuptake) dopamina iz sinaptičke pukotine

  22. Narkotici • Iz maka (Papaver somniferum): opijum, morfin, heroin • Lijekovi: morfin (analgetik), papaverin (protiv grčeva – umiruje peristaltiku), kodein (protiv kašlja – smanjuje nadražaj, umrtvljuje refleks) • Fiziološki učinak: vežu se za opijatne receptore (na koje se normalno vežu endorfini) • Metadon (sintetski preparat, zadovoljava žeđ za heroinom bez izazivanja heroinskih učinaka: harm reduction): i sam izaziva ovisnost

  23. Psihedelici • Marihuana: navodno pojačava sklonost prema glazbi, pomaže spavanje i opuštanje, povećava apetit (stimulacija kanabinoidnih receptora, na koje se normalno veže anandamid) – fiziološki učinak aktivacijom paralimbičkih regija (orbitalni čeoni korteks, sljepoočni polovi, insula: odgovorni za raspoloženje) • LSD (Lysergischer Säure Diethylamid): 100 milijuntinki grama (0,0001 g) ima značajno djelovanje na um (stimulacija serotoninskih receptora) • PCP (phencyclidine): varijabilno djelovanje – osjećaj snage i uzvišenosti izmjenjuje se s osjećajem straha (često potencira ili demaskira akutne psihoze) • Inhalanti (hlapljive organske tvari poput acetona, benzina i sl.): euforija, halucinacije Lišće indijske konoplje

  24. Učinci različitih vrsta droga na ljudsko ponašanje

  25. Otkriće halucinogena • Albert Hoffman: LSD; iz meksičke gljive izolirao psilocibin • Timothy Leary (Harvard): 1960-ih zagovara droge kao put u preobraženje duha na bolje, što dovodi do masovnog eksperimentiranja • Psihedelično iskustvo: stanje promijenjene svijesti izazvano halucinogenim drogama • “Veliki psihedelici” (po Tartu): LSD, meskalin, psilocibin, harmin (=telepatin) i dr. • “Mali psihedelici” (kraće djelovanje, manji intenzitet, očuvanje volje, mali ili nikakav naknadni učinak): marihuana, muškatni orah, kora banane (uporaba pušenjem) Peyote – kaktus

  26. Psihedelično iskustvo • Poremećaji percepcije (iluzije, halucinacije) • Poremećaji tjelesne sheme • Poremećaji percepcije vremena i prostora • Emotivne promjene (euforija, depresija) • Promjene mišljenja (veća raspoloživost asocijacija, ideje proganjanja i/ili veličine) • Psihomotorna inhibicija ili uzbuđenost • Promjene svijesti (depersonalizacija i dr.) • Promjene seksualnog doživljaja (Leary: “LSD je najveći afrodizijak”) • Promjene umjetničkog doživljaja (otkrivanje i začimanje novih pravaca) • Doživljaj Boga i mistično iskustvo • Ovisi o ličnosti (SET: individualne želje, sklonosti) i sredini (SETTING: gdje, kada, s kim)

  27. Oblici psihedeličnog iskustvapo Stanislavu Grofu • Apstraktno / estetičko (vizije nalik platnima Mondriana ili Kandinskog; geometrijski oblici i ornamenti, deformiteti nalik kubizmu) • Psihodinamsko (ostvarenje želja, dobne regresije) • Perinatalno (trauma rođenja, bolesti, smrti) • Transpersonalno (gubljenje identiteta i preuzimanje tuđeg; out-of-body experience...)

  28. Oblici psihedeličnog iskustvapo Walteru Penku • Psihotično (paranoja, intenzivna nelagoda, konfuzija, depresija...) • Psihodinamsko (izranjanje nesvjesnih elemenata) • Kognitivno (logično, kreativno) • Estetsko (intenzivna izmijenjana percepcija, sinestezija...) • Transcendentalno (izvan vremena i prostora, duboke pozitivne emocije, prosvjetljenje, neizrecivost, jedinstvo s Bogom)

  29. Oblici psihedeličnog iskustvapo Theodoreu Barberu • Pozitivno, ekstatično-transcendentalno (GOOD TRIP) • Negativno, panično-psihotično (BAD TRIP)

  30. Korištenje halucinogena u religijskim ritualima • Neke himne u Rig-Vedi nastale su pod utjecajem biljke soma (Amanita muscaria; muhara) • Uporaba tvari haoma (vjerojatno ekstrakta muhare) u zoroastrizmu • Židovski i ranokršćanski tragovi korištenja muhare: mozaik s gljivama u bazilici u Akvileji • Aktivni princip u muhari: muscimol (GABA-agonist) • Prevencija neugodnih gastrointestinalnih učinaka (mučnine, povraćanja i boli u trbuhu): najprije se gljivama nahrane puževi, a potom, nakon nekoliko dana, pojedu (u sibirskih šamana, sobovi) • Azteci iz kaktusa peyote dobivaju i koriste meskalin: kršćanstvo zabranjuje njegovu upotrebu (Cortés spaljuje spise) • Wasson (mikolog): ideja boga potječe od gljiva • John Allegro: “Isus Krist bio je gljiva”

  31. Korištenje droga u umjetnosti • Alkohol: jazzist Bix Beiderbecke, pisci Charles Baudelaire, Truman Capote, John Cheever, Stephen Crane, Theodore Dreiser, William Faulkner, Ernest Hemingway, Victor Hugo, Malcolm Lowry, Edgar Allan Poe, John Steinbeck, Dylan Thomas, Tennessee Williams, Brendan Behan, Flann O’Brian, John O’Hara, Eugene O’Neill, Raymond Carver, Tin Ujević, slikar Jackson Pollock... • Opijum: engleski slikar John Martin (1789.-1854.), Thomas de Quincey, Samuel Taylor Coleridge, E. A. Poe, Ch. Baudelaire, francuski pjesnik Jean Cocteau (1889.-1963.), Pablo Picasso, Guillaume Apollinaire, mistički pisac Max Jacob... • Hašiš: Ch. Baudelaire, Théophile Gautier, H. De Balzac, Alexandre Dumas, Victor Hugo, Gustave Flaubert, Gérard de Nerval, američki romanopisac Paul Bowles... • Marihuana: Louis Armstrong, Jack Kerouac, Allen Ginsberg, jazzist Milton “Mezz” Mezzrow... • Kokain: Walt Disney, Dustin Hoffman... • Amfetamini:J. Kerouac, Philip K. Dick (Blade Runner)... • Meskalin:Aldous Huxley (“psihedelične droge su kao mikroskop: pružaju uvid u jedan drugi svijet”; meskalin gasi ego/volju, a ostavlja netaknutim intelektualne kapacitete), Jean-Paul Sartre... • LSD: A. Huxley, Kurt Vonnegut, Jimi Hendrix, Ken Kesey (Let iznad kukavičjeg gnijezda)... • Heroin: William Burroughs (1914.-1997.)

  32. Komplikacije uporabe psihedelika • Akutna i kronična psihoza • Flash-back (eho): izmijenjena svijest pojavljuje se spontano, bez droge, i navodi na agresiju • Drop-out: povlačenje iz društva • Oštećenje DNA

More Related