1 / 29

Deseta nedelja HARTIJE OD VREDNOSTI TRŽIŠTA KAPITALA

Deseta nedelja HARTIJE OD VREDNOSTI TRŽIŠTA KAPITALA. Hartija od vrednosti - definicija. pismena isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da ispuni obavezu upisanu na toj ispravi;

grover
Télécharger la présentation

Deseta nedelja HARTIJE OD VREDNOSTI TRŽIŠTA KAPITALA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Deseta nedeljaHARTIJE OD VREDNOSTI TRŽIŠTA KAPITALA

  2. Hartija od vrednosti - definicija • pismena isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da ispuni obavezu upisanu na toj ispravi; • samo onaj papir koji ispunjava sledeće uslove: - da se na papiru inkorporiše pravo po osnovu dužničko-poverilačkih odnosa (to pravo se ne može ostvariti ili preneti na drugog bez same isprave); • da ovaj papir poseduje sposobnost za promet (negocijabilnost);

  3. Vrste hartija od vrednostisa stanovišta prenosa • HoV na ime; • HoV po naredbi: ček i menica; • HoV na donosioca; • HoV na ime i po naredbi NE TRGUJE SE na tržištu kapitala;

  4. Hartije od vrednosti na donosioca 1. stvarno-pravne - sadrže stvarno pravo na pokretnim stvarima (založnica i skladišnica); • obligaciono pravne - sadrže neku tražbinu ili činidbu koje su izražene u izvesnoj svoti novca (obveznice, zapisi, certifikati); • HoV sa pravom učešća (akcijae); NA TRŽIŠTU KAPITALA NE TRGUJE SE STVARNO – PRAVNIM HoV, ODNOSNO HoV KOJE SE IZDAJU POVODOM PROMETA ROBA I USLUGA;

  5. TRŽIŠNI MATERIJAL KOJIM SE TRGUJE NA TRŽIŠTU KAPITALA • akcije i druge vlasničke HoV; • dugoročne obveznice i druge dužničke dugoročne HoV; • kratkoročne obveznice i druge kratkororčne dužničke HoV; • trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi; • sertifikati o depozitu; • jedinice institucija kolektivnog investiranja (fondova);

  6. HARTIJE OD VREDNOSTI – ELEKTRONSKI ZAPISI • HoV kojima se trguje na tržištu kapitala su dematerijalizovani; • Dematerijalizovani finansijski instrumenti registruju se kao elektronski zapisi, odnosno elektronski upisuju na račune njihovih vlasnika; • poslove elektronskog upisa elektronskih zapisa obavlja Centralni registar;

  7. ELEMENTI ELEKTRONSKOG ZAPISA • Dematerijalizovana HoV mora imati sledeće elemente upisane u Centralni registar: • oznaku vrste finansijskog instrumenta, • identifikacione podatke o izdavaocu, • ukupan broj izdatih finansijskih instrumenata, • ukupni nominalni iznos izdatih finansijskih instrumenata, ako finansijski instrument glasi na nominalni iznos, • datum upisa finansijskog instrumenta u Centralni registar;

  8. CENTRALNI REGISTAR HoV • državna institucija koja obavlja poslove jedinstvene evidencije o zakonitim imaocima HoV i o pravima iz HoV i poslove kliringa i saldiranja HoV; • novčani račun Centralnog registra otvara i vodi NBS - preko njega se izvršavaju novčane obaveze članova Centralnog registra po osnovu trgovanja HoV; • članovi Centralnog registra su sva investiciona društva koja o svojim transakcijama imaju obavezu da obaveštavaju Centralni registar;

  9. KOMISIJA ZA HARTIJE OD VREDNOSTI • Nadzire i kontrioliše funkcionisanje tržišta kapitala reguliše; • pravno lice, nezavisna i samostalna organizacija R Srbiječija nadležnost je između ostalog da: • odobrava uključivanje HoV u trgovanje i reguliše, vrši nadzor i prati poslove emitenata HoV;

  10. daje i oduzima dozvole za obavljanje delatnosti investicionih društava i organizatora tržišta HoV - berzi; • daje dozvolu i reguliše, vrši nadzor i pratiposlove Fonda za zaštitu investitora, organizatora Fonda i članova Fonda; • 4. daje saglasnost na imenovanje članova uprave organizatora tržišta, investicionih društava i Centralnog registra; • 5. organizuje nastavu i polaganje ispita i izdaje dozvolu za obavljanje poslova brokera, portfolio menadžera i investicionog savetnika;

  11. AKCIJA • vlasnička hartija od vrednosti; • prinos/povraćaj na akciju je dividenda: • imaju pravo da emituju akcionarska društva; • akcionarom se smatra fizičko ili pravno lice koje je zakoniti imalac akcije upisano u Centralni registar; • Vrste: • obične akcije; • priorietetne akcije;

  12. OBIČNA AKCIJA Prava akcionara iz običnih akcija su: • pravo glasa; • pravo na dividendu u skladu sa rezultatima poslovanja; • pravo preče kupovine; • pravo na učešće u raspodeli ostatka stečajne mase, a nakon što se prethodno izmire obaveze prema svim ostalim poveriocima akcionarskog društva;

  13. KLASE OBIČNIH AKCIJA • Podela na klase (klasa A, klasa B) u zavisnosti od prava na određeni broj glasova; • pravi se razlika između akcija: • bez prava glasa; • sa jednim pravom glasa; • sa pravom na više glasova;

  14. PREFERENCIJALNA AKCIJA • ne nosi pravo glasa; • nosi pravo na fiksnu dividendu; • u slučaju stečaja AD vlasnici imaju pravo da naplate svoja potraživanja posle investitora u instrumente duga, ali pre vlasnika običnih akcija, zbog čega se i nazivaju prioritetnim akcijama; • Mogu biti kumulativne i participativne;

  15. KUMULATIVNE I PARTICIPATIVNEPREFERENCIJALNE AKCIJE • Kumulativna prioritetna akcija daje svakom imaocu pravo na dividendu pre isplate vlasnicima običnih deonica, a dividenda se takođe može kumulirati i nakon nekoliko godina isplatiti; • Participativna prioritetna akcija daje pravo imaocu, osim prioritetne naplate dividende i pravo učešća u raspodeli dobiti;

  16. KONVERTIBILNOST PREFERENCIJALNIH AKCIJA • ostvaruje se putem diskrecionog prava akcionara da u određenim vremenskim rokovima i utvrđenom odnosu mogu bez poteškoća konvertovati svoje preferencijalne akcije u obične akcije, te na taj način postati redovni akcionari;

  17. JAVNA I PRIVATNA PRODAJA AKCIJA • Javna ponuda oglašava se u sredstvima javnog informisanja ili elektronskim putem i namenjena je najširoj javnosti; • privatna emisija namenjena je zaposlenima u preduzeću ili zatvorenom krugu investitora i oglašava se u sredstvima internog informisanja; Akcionarska društva koja vrše emisiju akcija preko javne ponude nazivaju se javnim društvima;

  18. PROSPEKT JAVNOG DRUŠTVA • dokument koji sadrži sve informacije koje omogućavaju investitorima da izvrše objektivnu procenu imovine i obaveza, finansijskog stanja, poslovnih dobitaka i gubitaka, potencijalnih poslovnih rezultata izdavaoca i garanta ukoliko postoji, kao i prava iz tih hartija od vrednosti; • moraju biti dosledan, pregledan i razumljiv sa tačnim i potpunim informacijama; • može da se objavi nakon što ga odobri Komisija za HoV;

  19. Vrednost akcije • Nominalna vrednost akcija - vrednost koju utvrđuje emitent u momentu emisije i koja je odštampana na akciji; • Knjigovodstvena vrednost akcije - računovodstvena kategorija koja se izračunava deljenjem ukupne knjigovodstvene vrednosti akcijskog kapitala sa ukupnim brojem akcija; • Tržišna vrednost akcije - cena po kojoj se trguje akcijama na tržištu;

  20. Kapitalni dobici/gubici • ostvaruju se na sekundarnom tržištu kada akcionar prodaje – unovčava – utržuje akciju; - kapitalni dobitak – pozitivna razlika između tržišne cene i nominalne vrednosti akcije; - kapitalni gubitak – negativna razlika između tržišne cene i nominalne vrednosti akcije;

  21. Obveznica • dužnička HoV kojom se njen izdavalac obavezuje da će investitoru isplatiti nominalnu vrednost – glavnicu sa pripadajućom fiksnom kamatnom stopom; (sa promenljivom kamatnom stopom nisu predmet analize); • Mogu da ih emituju korporacije i država; • Vrste obveznica: kuponske i diskontne; • Izdate sa varantom – pravom zamene za akcije;

  22. Kuponske i diskontne obveznice • kuponske – nose pored nominalne vrednosti i kuponsku kamatnu stopu na “kuponu”; kupon- deo obveznice koji se nekada fizički odvajao od obveznice i nosio na periodičnu naplatu kamate kod izdavaoca;- češće ih emituju korporacije; • diskontne – u njihovoj nominalnoj vrednosti iskazanoj na obveznici uračunat je i prinos od kamate; - prodaju se uz diskont po ceni koja je manja od nominalne vrednosti sve do roka dopeća; češće ih emituje država;

  23. Državne obveznice • sa rokom dospeća do 1 godine (treausury bills) – diskontne obveznice; • srednjoročne državne obveznice (treasury notes) sa rokom dospeća od 1 do 10 godina; • kuponske dugoročne obveznice (terasury bonds)sa rokom dospeća 10 i više godina;

  24. Obveznice lokalnih vlasti • municipalne – servisiraju se iz budžeta lokalne vlasti; • prihodne obveznice (revenue bonds) - servisiraju se iz prihoda od investicije za čije finansiranje je raspisana emisija obveznica;

  25. Kamata – prinos na obveznicu • u momentu emisije obeznice kamatna stopa na obveznice utvrđuje se u visini aktuelne tržišne kamatne stope; • tokom roka trajanja obveznice: • kada tržišne kamatne stope rastu cena obveznica pada; • kada tržišna kamatna stopa pada cena obveznice raste; • državne obveznice su najmanje rizične i zato nose najmanju kamatnu stopu;

  26. Call klauzula na kuponskim obveznicama • Call klauzula - pravo izdavaoca obveznice da je otkupi pre roka dospeća – opoziva obveznica; • npr. ako su o. izdate sa kuponskom kamatom od 10%, a u međuvremenu tržišne kamatne stope opadnu na 5%, izdavalac opozive obveznice mogao bi da iskoristi svoje pravo i otkupi postojeće obveznice emisijom obveznica po nižoj kamatnoj stopi; • Cena za opoziv obično u visini nominalne vrednosti obveznice uvećane za jednogodišnju kamatu;

  27. Put klauzula na kuponskoj obveznici • Obveznica sa pravom investitora da je proda izdavaocu pre roka dospeća; • izdaje se u slučajevima kada izdavalac hoće da ubedi investitora: • da će u slučaju pada njegovog boniteta na tržištu biti spreman da otkupi obveznice po nominalnoj vrednosti ili vrednosti većoj od nominalne; • da će u slučaju rasta tržišnih kamatnih stopa biti spreman da spreči da pad cena obveznica ugrozi investitora

  28. Ostale dužničke HoV • Blagajnički zapisi - kratkoročne dužničke HoV sa rokom dospeća od 1 meseca do 12 meseci koje emituju banke radi obezbeđenja dopunskih izvora sredstava; kamata se obično plaća po dospeću zapisa; • Komercijalni zapisi - kratkoročne dužničke HoV sa relativno kratkim rokovima dospeća ( 15 do 30 ili 45 dana) koje emituju privredna društva; na emisiju komerc. zapisa banka može izdati bankarsku garanciju; • Depozitni certifikat (CDs)- bankarska potvrda o depozitu obično na rok 3, 6, 9 ili 12 meseci;

  29. Trgovanje HoV • na regulisanom tržištu - multilateralni sistem koji organizuje, odnosno kojim upravlja organizator tržišta (berza); trgovina u skladu sa njegovim obavezujućim pravilima preko listinga ili van listinga; • multilateralnoj trgovačkoj platformi - multilateralni sistem koje može da organizuje, odnosno njime upravlja investiciono društvo; • OTC tržištu - sekundarno tržište za trgovanje koje podarzumeva pregovaranje između prodavaca i kupaca;

More Related