210 likes | 632 Vues
15.5.2012. Struktura prezentacije. Lovna politika i zakonodavstvo u Europi opte cinjeniceUsporedba europskih lovackih zakona:a.Osnove - Nemacka, Austrija, vajcarska, Italija, Finska, Ceka, Hrvatska, Slovenijab.Detaljnije po krucijalnim pitanjimaAustrija - Koroki in tajerski deelni lova
E N D
1. 16.5.2012 Lovstvo i lovacki zakoniEuropa SrbijaFAO misija u Beogradu, 6. 10. 3. 2006
2. 16.5.2012 Struktura prezentacije Lovna politika i zakonodavstvo u Europi opte cinjenice
Usporedba europskih lovackih zakona:
a. Osnove - Nemacka, Austrija, vajcarska, Italija, Finska, Ceka, Hrvatska, Slovenija
b. Detaljnije po krucijalnim pitanjima
Austrija - Koroki in tajerski deelni lovacki zakon
Italija Juno Tirolski lovacki zakon
Ceka
Hrvatska
Slovenija
3. 16.5.2012 Struktura prezentacije Izrada lovackog zakona u Sloveniji i nosioci lovstva u Sloveniji
Lovna politika i zakonodavstvo Srbije preporuke za dalji razvoj
4. 16.5.2012 Lovna politika i zakonodavstvo u Europi opte cinjenice Zakonsko uredenje statusa divljaci i lovstva nije deo evropskog pravnog reda odnosno ujedinjenog europskog zakonodavstva
Ovo podrucje nije predmet pregovora drava, koje se pridruuju Europskoj Uniji, odnosno uskladivanja zakonodavstva
Europska Unija na podrocju divljaci i lovstva zastupa princip subsidiarnosti, preputa svojim clanicama da podrucje urede, kao to to najbolje odgovara njihovim istorijskim i tradicionalnim cinjenicama te prirodnim i kulturnim danostima
Zemlje clanice Europske Unije imaju zbog toga razlicite lovacke zakone i sisteme, cak unutar iste zemlje, recimo u Francuskoj, Austriji, vajcarskoj i Italiji
5. 16.5.2012 Lovacki sistemi u Europi:
Polazeci iz prava na lov globalno razlikujemo:
- dominalni lovacki sistem,
- regalni lovacki sistem.
U vezi povrine izvodenja lova razlikujemo:
- revirne sisteme,
- licencne sisteme.
Karakteristika dominalnog sistema lova (iz lat. dominus - gospodin, gazda) - slobodno iveca divljac je bez vlasnika (res nullius), pravo na lov divljaci izlazi iz posedovanja zemljita. Poto je vlasnitvo poseda uvek odredeno i ograniceno, dominalno uredenje lovstva je uvek samo revirno.
6. 16.5.2012
7. 16.5.2012 Usporedba europskih lovackih zakona
Nemacka klasicni zakupni sistem
iva divljac je bez vlasnika (res nullius), mrtva pripada onome, koji je ulovi ili nade uginulu
pravo na lov u Nemackoj je povezano sa vlastnitvom nad zemljom,
vecina je optinskih lovita (Gemeinschaftsjagdreviere) vlasnici zemlje udrue zemlju za osnivanje lovita i tu daju u zakup za novcanu naknadu manja je povrina, veca je naknada ali lovite mora imati min. 250 ha, u visokogorju min. 500 ha
dravna lovita (Staatliche Jagdreviere) 10% teritorija zemlje, 1/3 se isto daje u zakup, ostalo je u upravljanju umarskog personala
vlastita privatna - lovica (Eigenjagden) manji dio zemlje, min. 80 ha, mogucnost davanja u zakup
revirni sistem lova, interes je imati to manja lovita zbog vecih naknada
8. 16.5.2012 Austria - slican zakupni sistem kao Nemacka
divljac je bez vlasnika (res nullius)
9 saveznih pokrajina, svaka svoj lovacki zakon
vecina isti osnov po patentu Franca Josefa iz 1848
privatna lovita sa min. 200 orala = 115 ha
slican je sistem do drugog svetskog rata bio i na podrucju bive Jugoslavije na delovima, koji su u prolosti bili deo Austro-Ugarskog carstva ali sa 200 ha minimalne povrine
vajcarska - 2 sistema na podrocju cele zemlje
pravo na lov pripada kantonu, koji ima svojstva drave
deo zemlje lovi po revirnom sistemu, deo po licencnom (Patentjagd)
lovac kupi od kantona pravo na lov, koji izvodi na celom teritoriju kantona
Italija - 2 sistema na podrocju cele zemlje
dominalni sistem na severu Italije, regalni/licencni na jugu
savezni zakon ali i provincijski Usporedba europskih lovackih zakona
9. 16.5.2012 Finska
divljac je bez vlasnika (res nullius)
pravo na lov u Finskoj je povezano sa vlastnitvom nad zemljom, 65% finske zemlje je privatno vlasnitvo
lovite nema minimalnu povrinu ali se svi vlasnici uglavnom udruuju, jer bez min. 500 hektara ne mogu loviti virdiniskog jelena, odnosno bez min. 1000 ha losove, to je tzv. krupna divljac
vlasnik zemlje ne mora sam loviti ali moe iznajmiti zemlju za lov trecoj osobi ili prodavati licence za lov pojedinih vrsta za koje dobiva kvotu iz lovnog podrucja
Ceka
cija je divljac nije definisano
pravo na lov pripada vlasniku zemljita, koji ga moe izdati u najam
lovite ima minimalnu povrinu 50 hektara za ogradeno (rezervatno) lovite odnosno 500 ha za otvoreno lovite
Usporedba europskih lovackih zakona
10. 16.5.2012 Hrvatska
vec 1994. godine (posle 60 godina) je sa prvim novim zakonom dolo do radikalne promene regalnog u dominalni sistem
na 70% lovita gospodare lovne udruge, ostalo privatna ili pravna lica
pravo na lov imaju vlasnici dobra te druga pravna ili fizicka lica koji steknu pravo na lov u dravnom, zajednickom ili privatnom lovitu pomocu zakupa
min. povrina otvorenog lovita je 1000 ha (iznimka su otoci - 500 ha), a ogradenog lovita takoder 1000 ha
Slovenija
divljac je dravno vlasnitvo, pravo na lov pripada dravi, koja daje pravo lova lovackim udrugama uz koncesiju na min. 20 godina
pored lovita lovackih udruga, ustanavljaju se lovita posebne namene, kojima upravljaju javni zavodi (Zavod za ume, TNP, Protokolarni servis Vlade RS)
min. povrina lovita je 2000 ha lovno produk.(efektivne) povrine
Usporedba europskih lovackih zakona
11. 16.5.2012 Izbor pojedinih lovackih zakona - usporedba
12. 16.5.2012
13. 16.5.2012 Zakon o divljaci i lovstvu Slovenije Proli zakon iz 1976 jedan od najstarijih bez promene
Od 1991 pokuaji da se usvoji novi zakon bez uspeha
2003 uloen u proceduru novi zakon izaao u zvan. listu RS 2004
Osnovni ciljevi izrade novog zakona:
Renovirati stari zakon sa modernim saznanjima
Ostaviti u zakonu neka stara a jo uvek dobra i upotrebljiva reenja
Ne praviti revolucije u totalnoj promeni sistema
Uskladiti neke principe sa zakonodavstvom EU
Uskladiti principe sa drugim novim zakonima u Sloveniji
14. 16.5.2012 Zakonom uredena podrucja: formiranja lovnih podrucja i lovita, planiranje, javna sluba za lovstvo, koncesije, ivotna okolina ivotinja, izvodenje lova, divljac u ogradenim prostorima, tete od in na divljaci, organizacija lovstva, obrazovanje i vaspitanje lovaca, lovnocuvarska sluba, lovna inspekcija i sankcijski deo
Velike polemike o pravima na lov glas vlasnika poseda sve jaci
Brojni prigovori na ustavni sud RS
Zadovoljstvo usvojenim zakonom podeljeno niko nije sasvim zadovoljan dali to znaci, da je u zakonu za svakoga po neto i da je ipak usvojen dobar kompromis? Zakon o divljaci i lovstvu Slovenije
15. 16.5.2012 Zakon o divljaci i lovstvu Slovenije Shema odgovornih nosioca u lovstvu u Sloveniji trostepena podela:
16. 16.5.2012 Zakon o divljaci i lovstvu Slovenije Subjekti, koji direktno/indirektno danas rade u/na podrocju divljaci i lovstva u Sloveniji:
Ministarstvo za polj., um. i prehr. http://www.mkgp.gov.si/
Ministarstvo za okolinu i prost. ured. - http://www.sigov.si/mop/
Zavod za ume Slovenije - http://www.sigov.si/zgs/
Lovacki savez Slovenije - http://www.lovska-zveza.si/
Fakultet za umarstvo - http://www.bf.uni-lj/gozdarstvo/index.htm
Fakultet za biologiju - http://www.bf.uni-lj/bi/
Fakultet za veterinu - http://www.bf.uni-lj/veterina/index.htm
umarski institut Slovenije - http://www.gozdis.si/slo-index.htm
17. 16.5.2012 Lovna politika i zakonodavstvo Srbije preporuke (Ferlin, Jonozovic) Ime dokumenata fokusirati i tzv. osnovni predmet/objekat, na kojeg su politika lovstva i zakon usmereni - divljac i delatnost lovstvo, zbog toga je bolje, da se dokumenti prekvalifikuju u Politika / Strategija unapredenja populacija divljaci i lov(stv)a te Zakon o divljaci i lov(stv)u.
Interes drave i njezinih organa je, da podeli zaduenja i obezbedi konkretne organizacije/slube koji ce zadatke da sprovode, koje treba da prati osiguravanje financijskih sredstava za razvoj i zapoljavanje kadrova, izgradnju ili doradu sistema nazavisnih strucnih organizacija (izrada lovnih osnova, evidencije, podzakonski propisi,...) u obliku javne slube za podrucje lovstva (uprava, agencija,). Vir financija moe da bude budet i punjenje sa strane naknada za koritenje prirodnih resursa usmereno koritenje pomocu posebnog racuna odnosno budetske stavke, namenski samo za lovstvo.
18. 16.5.2012 Za bolje upravljanje/gazdovanje osnovati lovna podrucja (LP) za ceo teritorij Srbije, koja su formirana na populacijskih osnovama kljucnih vrsta divljaci. Potrebno je formirati i telo koje ce odlucivati o bitnim strucnim i upravlj. stvarima u vezi LP.
19. 16.5.2012 Ako su u pitanju veci vlasnici poseda, dogovori su lake ostvarivi, interes manjih vlasnika je stvaranje interesnih grupa i organizacija za njihovo povezivanje i zastupanje.
Naknada za koritenje prirodnog resursa (sam sistem) neka se predpie podzakonskim aktom. Izracuna se na bazi input-output sistema, u kojem input predstavlja prihod od prodaje mesa divljaci, prihod od trofeja i tzv. odstrelnina, a output uloci u poboljanje ivotnih uslova divljaci (radovi na habitatima,) te preventiva i kurativa oko teta od divljaci. Naknada treba da bude u intervalu - ako se gazduje u lovitu sa gubitkom, placa se minimalna naknada (vir novca je i dep lovaca), ako se gazduje sa dobitkom placa se veca naknada ali ne vie od propisanog maksimalnog procenta. Osnova za normativni izracun naknade moe da budu ili planske kvote divljaci za odstrel ili realizirane kvote za odstrel. Obavezno pre primene treba da se uradi simulacija izracuna za pojedina tipicna lovita.
Lovna politika i zakonodavstvo Srbije preporuke ekperata
20. 16.5.2012 Dopuna sistema planiranja izrade lovnih osnova (LO). Odvojiti izradu LO za lovno podrucje (LOP), koju neka izraduje nezavisna sluba (nominirana od drave kao vlasnika), od obaveza korisnika lovita za izradu lovnih osnova za lovite (LOL). LOP neka budu dugorocne (max. 10 godina) i po mogucnosti operativne (godinje), LOL uskladene sa LOP, uskladenost proverava formirano telo u lovnom podrucju. Samo usvajanje LOP (na kraju na Ministarstvu) neka se vri po transparentnom i participativnom principu znaci tu se intenzivno ukljucuje sve sukorisnike prostora (lovci, vlasnici zemljita, druge slube i organizacije, koje gazduju resursima na istom prostoru umarstvo, vodna gazdinstva,lokalna samouprava, nevladine udruge,). Lovna politika i zakonodavstvo Srbije preporuke eksperata
21. 16.5.2012 Doraduje se sistem ocene teta i placanja odteta od divljaci sistem treba da bude jasan, brzo reiv i odtete brzo isplative. Odvojiti sisteme (od)teta zaticene divljaci lovostajem (placa korisnik lovita) i trajno zaticene/uslovno lovne/?? koje placa onaj koji je proglasio zatitu (drava, lokalna zajednica,).
U zakon se unosi organizaciona struktura lovstva u Srbiji (LSS/LSV, lovacke udruge, javna poduzeca,), definira se javna ovlatenja krovne(ih) organizacija. Javno ovlatenje ne moe da bude sklapanje ugovora o davanju lovita u koritenje, to treba da bude odnos drave, vlasnika zemljita i pojednih korisnika lovita (udruge ili preduzeca,). Javno ovlatenje moe da bude izdavanje lovnih izkaznica/dozvola/karata (definisati ta te znace), obrazovanje lovaca i lovocuvara (+ izpiti), ocenivanje trofeja i vodenje statistickih podataka o divljaci i lovstvu.
Lovna politika i zakonodavstvo Srbije preporuke eksperata
22. 16.5.2012 Hvala na panji!