1 / 22

Novi mediji, društvene mreže i obrazovni sustav

Novi mediji, društvene mreže i obrazovni sustav. O konvergenciji, kolaboraciji, virtualizaciji i digitalnim sadržajima. Nenad Prelog HDPIO, MVPEI, FPZ, UN-GAID. Ključni pojmovi danas:. društvene mreže (utjecaj) kolaborativni mediji (interakcija) konvergencija virtualizacija

harlan
Télécharger la présentation

Novi mediji, društvene mreže i obrazovni sustav

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Novi mediji, društvene mreže i obrazovni sustav O konvergenciji, kolaboraciji, virtualizaciji i digitalnim sadržajima Nenad Prelog HDPIO, MVPEI, FPZ, UN-GAID

  2. Ključni pojmovi danas: • društvene mreže (utjecaj) • kolaborativni mediji (interakcija) • konvergencija • virtualizacija • digitalni sadržaji

  3. Novi mediji su mediji suradnje! • Društvene mreže: • Facebook, MySpace, Linkedin, Bebo • Trosjed, Tulumarka, Dernek, • Društveno označavanje(social bookmarking)  obilježavanje i evaluacija informacija • del.icio.us, Digg, co.mments, furl, newsVine, Reddit • Agregatori i RSS (Google News, ReBlog, Boboton)

  4. Nastaju procesom konvergencije • Sinergijski efekti kombiniranja različitih medija, platformi, načina prezentacije i sadržaja itd. • Temeljna ideja  više različitih usluga, proizvoda ili sadržaja zajedno donose nova poboljšanja ili prednosti • Nastaje kao rezultat: • globalizacije i koncentracije (sve manji broj kompanija ima u vlasništvu sve više medija) • digitalizacije (univerzalni oblik pogodan za prijenos i korištenje u različitim medijima) • deregulacije (pojedine kompanije mogu posjedovati više tipova medija, prijenosnici postaju vlasnici sadržaja itd.)

  5. Komunikacija postaje dvosmjerna • Kolaborativni mediji: • blogovi (blog.hr, bloger.hr, mojblog.hr) • Wiki (od enciklopedije do pokreta…) • video (YouTube, TvojTube) • slike (Flickr, Ptičica) • igre s mnogo sudionika

  6. Jedan mnogima… • Komunikacijaje zatvorila krug. Izum tiskarskog strojai masovnih medija omogućio jekomunikaciju jednog autora s mnogima (publikom). Osigurana je dostupnost informacijama. Telefon omogućava komunikaciju jedan/jedna s jednim/jednom. Sada imamo medij kojismo oduvijek tražili: jedan-jedan, jedan-mnogoi mnogo-mnogo. Svatko možeposjedovati“digitalnu tiskaru”, i imati distribuciju širom svijeta, a problem je u količini informacija i relevantnosti napisanog.

  7. 8% korisnika interneta održava blogove 39% ih čita Samo 7% blogera želi zarađivati pišući blogove Neki imaju milijun i više posjetitelja mjesečno Hrvatska 30-50.000 blogova U svijetu: novi blog svaki 5 sekundi! U nas: svaki dan 100 novih blogova Razvoj blogova

  8. Blog Demographics Age Range Blogs Createdby Age Percent 10-12 55,500 1.3% 13-19 2,120,000 51.5% 20-29 1,630,000 39.6% 30-39 241,000 5.8% 40-49 41,700 1.0% 50-59 18,500 0.4% 60-69 13,900 0.3% Total 4,120,000 100% Source: Perseus Development Corp. Glavni razlozi rasta • Osobni pristup • Političkiutjecaj • Velika ažurnost • Nema cenzure • Kreativnost • Interaktivnost • Cijena(nišakoja ne dozvoljava objavljivanje časopisa)

  9. Fasciniranostsa svakodnevnim životom • Obični ljudi: reality show svatko može imati svojih 5 minuta slave • Osoba kao ja – njoj se najviše vjeruje • Suprotni procesi: zaštita privatnosti i dobrovoljno predstavljanje svoje intimnosti • Obične stvari: e-bay • Obične informacije: ostati u vezi; mobilnitelefoni & SMS/MMS (eksplozijakonverzacije)

  10. Društvene mreže/socijalizacijski web • Poput mjesta druženja i upoznavanja, razmjene iskustava i stavova. Puno se raznih pojedinaca i skupina okuplja na virtualnim trgovima, u klubovima, na ulici, u knjižnicama, kafićima itd. • Usmena predaja ima tradiciju i (posebno u nekim krajevima) prednost. Korisnici radije slušaju preporuke od nekoga koga poznaju…

  11. Zašto nastaju • Ljudska potreba za komunikacijom • U nas: da li smo društvo znanja ili društvo “koga znaš” • Razlika između formalne i neformalne komunikacije • Karakteristike ponašanja na Mreži… • Komunicirati s nepoznatim ljudima je lakše na Mreži • Mnogo specijaliziranih zajednica/mreža ili one općeg karaktera? • “Ovo je mjesto gdje se stvara budućnost.”

  12. Sve se promijenilo • Prije: čega nije bilo na televiziji… • Onda: ako vas nema na Googleu… • Sada: tko nije na Facebooku kao da i ne postoji!

  13. Neki podaci o pojmu i posjećenosti • Social Networks 30.200.000 str. • Društvene mreže 352.000“ • Facebook 427.000.000 “ • Facebook (hrv. str.) 865.000 “ • MySpace 775.000.000 “ • MySpace (hrv. str.) 1.720.000 “

  14. Virtualizacija obrazovanja • Paralelni kanali obavještavanja i odlučivanja • Individualizacija pretraživanja (neovisna o platformi i kanalima  važan je sadržaj) • Sudjelovanje, kreativnost • Wikipedizacija pristupa znanju • IKT kao infrastruktura cjelokupnog obrazovanja • Ignorirati ili mijenjati (adaptacija ali i inventivnost)

  15. Tehnološke pretpostavke • Sadržaj postaje neovisan od načina prijenosa ili prezentacije • Više nema jedinstva mjesta i vremena • Sve značajniji dio sadržaja ostaje “u oblacima” • Pametna ploča, klupa, i ostale površine • IKT kao katalizator za inovacije u obrazovanju

  16. Online dostupni (digitalizirani) udžbenici • Dramatično sniženje troškova • Spoj digitalnih sadržaja i klasičnih udžbenika • Nacionalni repozitorij digitalnih nastavnih sadržaja • U skladu s potrebama mijenja se samo dio • Jednostavno i često ažuriranje • Eko/zeleni projekt - nema problema distribucije i čuvanja • Nema "nasljeđivanja" ako netko želi može čuvati cjelokupnu građu na bilo kojem mediju • Nestaje problem "radnih bilježnica" i drugih samo jednom upotrebljivih materijala

  17. Online dostupni (digitalizirani) udžbenici II • Prilagođen e-učenju • Mogućnosti multimedija (slika, ton, govor, glazba, video klip, animacija) • Download (tj. kopiranje i pohrana na osobnom računalu ili drugom mediju ili čuvanje u osobnom digitalnom prostoru) • Razmjena primjera i vlastitih kreacija (održavanje posebne stranice) • Dodatne prezentacija za profesore • Elementi koji pomažu kreativnosti (dijelovi za slaganje cjelina) • Povezivanje s društvenim mrežama

  18. Online dostupni (digitalizirani) udžbenici III • Uspostavljanje novog sustava recenzija, kontrole, datuma zadnje izmjene, sigurnosti • Uvođenje lozinke za korištenje, automatskog mjerenja korištenja (prema tome honorari autorima) • Praćenje korištenja i rješavanja zadataka na webu (u virtualnim "radnim bilježnicama" može se jednostavnije vršiti usporedbe i vrednovati dijelove obrazovnog sustava) • Veće korištenje tableta, elektroničkih knjiga, mobilnih uređaja i drugih digitalnih pomagala umjesto "bilježnica"

  19. Na kraju: • Voditi računa o okruženju i novim načinima komunikacije • Učiniti znanje pristupačnim u svakom trenutku i na svakom mjestu • Prethoditi a ne samo slijediti

  20. Hvala! Nenad Prelog nenad.prelog@mvpei.hr

More Related