1 / 16

Hipotetički i disjunktivni silogizmi

Hipotetički i disjunktivni silogizmi. Ponendo ponens – koji tvrdi Tollendo tollens – koji negira Ponendo tollens – koji tvrdi i negira Tollendo ponens – koji negira i tvrdi. Hipotetički silogizam. Sudovi u premisama mogu biti (osim kategoričkih) i hipotetički .

harry
Télécharger la présentation

Hipotetički i disjunktivni silogizmi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Hipotetički i disjunktivni silogizmi Ponendo ponens – koji tvrdi Tollendo tollens – koji negira Ponendotollens – koji tvrdi i negira Tollendoponens – koji negira i tvrdi

  2. Hipotetički silogizam Sudovi u premisama mogu biti (osim kategoričkih) i hipotetički. Ako proizvodnost rada raste, vrijednost proizvoda se smanjuje Ako se vrijednost proizvoda smanjuje, cijene padaju Ako proizvodnost rada raste, cijene padaju Obje premise su hipotetički sudovi, pa je i konkluzija hipotetički sud. • Takav silogizam nazivamo čistim hipotetičkim silogizmom.

  3. čisti hipotetički silogizam Za hipotetički silogizam vrijede sva silogistička pravila, koja vrijede i za kategorički silogizam (figure, modusi). Kad je M, onda je i P a 1.figura Kad je S, onda je i M a Kad je S, onda je i P a Barbara Kad se pravda provodi, onda su ljudi zadovoljni. Kad je država dobro uređena, onda se u njoj pravda provodi. Kad je država dobro uređena, onda su u njoj ljudi zadovoljni.

  4. mješoviti hipotetički silogizam Viša premisa je hipotetički sud, a niža kategorički, (tetičan pa je i konkluzija tetična). Može imati dva tipična oblika (modusa): 1. modus ponendo ponens (potvrno potvrdni - tvrđenje): kada se tvrdi uvjet – tvrdi se i posljedica niža premisa tvrdi hipotezu više premise, pa konkluzija onda nužno ima oblik afirmativnog suda tvrdeći tezu više premise, tj. oblik u kojem se nešto tvrdi. Ako privreda cvjeta, životni standard rastePrivreda cvjeta Životni standard raste Iz afirmacije uzroka uvijek moramo zaključivati na posljedicu! Obratno tvrditi bilo bi pogrešno, tj. iz posljedice tvrditi uzrok: Ako privreda cvjeta, životni standard rasteŽivotni standard raste Privreda cvjeta Naime,Životni standard rastese može dogoditi i zbog nekog drugog razloga a ne samo iz ako Privreda cvjeta.

  5. 2. modus tollendo tollens (niječno niječni - nijekanje): kada se negira posljedica – negira se i uvjet niža premisa niječe tezu više premise pa je i konkluzija nužno negativan sud, koji otklanja hipotezu više premise, tj. oblik kojim se nešto niječe. Ako privreda cvjeta, životni standard rasteŽivotni standard ne raste Privreda ne cvjeta Iz negacije posljedice mora se zaključivati da ne postoji ni uzrok! Obratno tvrditi bilo bi pogrešno, tj.iz negacije uzroka ne možemo tvrditi na negaciju posljedice, jer ona može biti izazvana nekim drugim uzrokom: Ako privreda cvjeta, životni standard rastePrivreda ne cvjeta Životni standard ne raste

  6. Zapamtimo! modus ponendo ponens: • Iz afirmacije uzroka uvijek moramo afirmirati posljedicu modus tollendo tollens • Iz negacije posljedice mora se zaključivati da ne postoji ni uzrok

  7. vježba Prvi oblik (modus): ponendo ponens (tvrđenje) Ako se njihalo produži, uspori se njegov hod. Njihalo se produžilo. Usporit će i njegov hod. Drugi oblik (modus): tollendo tollens (pobijanje) Ako je čovjek kulturan, on je i dobar. Ovaj čovjek nije dobar. Dakle nije ni kulturan. U hipotetičko-kategoričkom silogizmu konkluzija je kategorička

  8. Disjunktivni silogizam čisti Čistim disjunktivnim silogizmom nazivamo onaj u kojem su premise disjunktivni sudovi. Trokuti su ili jednakostranični ili nejednakostranični Nejednakostranični trokuti su ili jednakokračni ili raznostranični Trokuti su ili jednakostranični ili jednakokračni ili raznostranični

  9. mješoviti disjunktivni silogizamdisjunktivno-kategorički jedna premisa je disjunktivna (alternativna), a druga kategorička Oblici (modusi) takvog silogizma mogu dvovrsni: 1. modus ponendotollens (potvrdno niječni) - tvrdi se valjanost spoja subjekta s jednim članom predikataa niječe valjanost spoja s ostalim članovima. Ovaj sud je ili istinit ili neistinit Ovaj sud je istinit Ovaj sud nije neistinit 2. modus tollendoponens (niječnopotvrdni) - niječe se valjanost spoja subjekta s jednim članom predikata i tvrdi valjanost spoja s ostalim članovima. Ovaj sud je ili istinit ili neistinit Ovaj sud nije istinit Ovaj sud je neistinit

  10. vježba modus ponendotollens (potvrdno niječni) Mars je ili planet ili zvijezda stajaćica Mars je planet Mars dakle nije zvijezda stajaćica modus tollendoponens (niječnopotvrdni) Život je ili beskonačan ili konačan proces Život nije beskonačan proces Život je dakle konačan proces

  11. Hipotetičko-disjunktivni silogizam Osim navedenih kombinacija, moguće je napraviti silogizam u kojem je jedna premisa hipotetičko-disjunktivni sud a druga kategorička premisa: • modus ponendo ponens: Ako učenik dobije pet iz testa onda je ili naučio gradivo ili ima dobrog susjeda. Učenik je dobio pet iz testa. Učenik je naučio gradivo ili je imao dobrog susjeda. • Ovaj oblik, koji završava ovako neizvjesnom konkluzijom, gdje se tvrdi, da može biti i P1 i P2, malo se upotrebljava i nema veće logičke vrijednosti.

  12. Hipotetičko-disjunktivni silogizam 2. modus tollendo tollens Ako učenik dobije pet iz testa onda je ili naučio gradivo ili ima dobrog susjeda. Učenik nije naučio gradivo niti ima dobrog susjeda. Učenik nije dobio pet iz testa. Ovaj oblik se naziva lema odnosno lematički silogizam. Često se upotrebljava u znanosti i u svagdanjem životu. U tim silogizmima prva premisa izražava sve moguće posljedice jednog uvjeta. Negira li niža premisa sve teze, nužno moramo zanijekati i samu hipotezu. Takvi silogizmi imaju i posebna imena, i to prema broju članova disjunktivne premise: di-lema (dilema) ima dva alternativna člana tri-lema (trilema) ima tri alternativna člana polilema ima više od tri alternativna člana.

  13. Evo još jednoga primjera: Ako se u odgajanju upotrebljava tjelesna kazna, onda se ona upotrebljava ili da se dijete učini boljim ili da mu se naplati za zlo što je učinilo. Ali nijedno ni drugo ne valja, jer niti dijete, koje se tjelesno kažnjava, ne postaje bolje, niti je kazna kao osveta za učinjeno djelo opravdana. Tjelesnu kaznu, dakle, u odgajanju ne valja upotrebljavati. Ovakva se vrsta lematičkih silogizama upotrebljava često i to u tzv. indirektnom dokazivanju.

  14. Vježbe (hipotetički silogizam)dopunite, odredite modus Ako je lišće s grana počelo padati, došla je jesen. Došla je jesen. Lišće je s grana počelo padati. ponendo ponens Ako je procvalo cvijeće, došlo je proljeće. Cvijeće nije procvalo. tollendo tollens Proljeće nije došlo. Ako su Poki Joki, onda su Joki Zoki. Poki nisu Joki. • Joki nisu Zoki. Tollendo tollens

  15. Vježbe (disjunktivni silogizam)dopunite, odredite modus • Svaka je pisalica ili grafitna ili kemijska ili kreda. • Ova pisalica nije ni grafitna ni kemijska. • Ova pisalica je kreda. • Svaki je Hut Tut ili Mut. • Jut je Hut, a nije Tut. • Jut je Mut. • Svaki je trokut ili oštrokutan ili pravokutan ili tupokutan. • Ovaj trokut nije oštrokutan.

  16. Zadaća • Riješite zadaću Vjezba Hipodis koja se nalazi na našoj web stranici.

More Related