1 / 37

PRIDRUŽIVANJE HRVATSKE EU

PRIDRUŽIVANJE HRVATSKE EU. IVANA BARIŠIĆ, 23480 MARIJA ČOLAK, 23467 MAJA DAMJANIĆ, 23269 IRINA HALAR, 23439 IVA ŠTIGLIĆ, 23497 ANET TROPE, 23243. EKONOMIKA EUROPE 2006 / 2007. KAKO U EU ?. Zahtjev za članstvo Mišljenje o zahtjevu za članstvo ( avis )

Télécharger la présentation

PRIDRUŽIVANJE HRVATSKE EU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PRIDRUŽIVANJE HRVATSKE EU IVANA BARIŠIĆ, 23480 MARIJA ČOLAK, 23467 MAJA DAMJANIĆ, 23269 IRINA HALAR, 23439 IVA ŠTIGLIĆ, 23497 ANET TROPE, 23243 EKONOMIKA EUROPE 2006 / 2007

  2. KAKO U EU ? Zahtjev za članstvo Mišljenje o zahtjevu za članstvo (avis) Stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU Otvaranje pregovora o pristupanju EU

  3. Uvjeti za članstvo u EU POLITIČKI (demokrac., vlad. prava, ljudska prava) EKONOMSKI (sposobnost nositi se s konkurencijom) PRAVNI (usvajanje pravne stečevine) ADMINISTRATIVNI (učinkovita državna uprava) Madrid Kopenhagen EK dalapozitivno mišljenje2004. Zahtjev za članstvo EU 2003. Ugovor o pristupu Status članice EU SSP 2001. Status kandidata za članstvo Statuspotencijalnog kandidata

  4. utvrdila EUpolitički kriteriji za države Procesa stabilizacije i pridruživanja potpuna suradnja puna sloboda s međunarodnim medija kaznenim sudom za Jugoslaviju napredak u reformi pravosuđa spremnost na regionalnu suradnju i razvoj dobrosusjedskih odnosa vidljiv napredak u povratku izbjeglica te zaštiti manjina i manjinskih prava

  5. Pregovori o punopravnom članstvu 1. FAZA:screening(analitički pregled i ocjena usklađenosti zakonodavstva) Svrha je utvrditi postojeće razlike u svakom poglavlju pregovora Za RH započet u jesen 2005., završen u listopadu 2006. 2. FAZA:otvaranje pregovora o pojedinim poglavljima pregovora (sadržajna faza) Pravna stečevina podijeljena u 35 pregovaračkih poglavlja

  6. Pravna stečevina EU (acquis communautaire) Država kandidatkinja ne pregovora o pravnoj stečevini EU, nego o uvjetima i načinu njezina preuzimanja i primjene U trenutku pristupanja EU zakonodavstvo Hrvatske mora biti u skladu s pravnom stečevinomEU-a Postupak usklađivanja u Hrvatskoj započeo je s datumom potpisivanja SSP-a 2001. godine, a potpuna usklađenost treba se postići do 2011. godine

  7. PROCES INTEGRIRANJA HRVATSKE EU 15.1.1992 – diplomatski odnosi RH i EU 1995. - završna faza pregovora o sporazumu i suradnji RH i EU - RH privremeno korisnica programa Phare program Phare zamrznut Sporazum o suradnji suspendiran 1997. – EU usvojila politiku regionalnog pristupa

  8. 10.6.1999. – Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu 24.11. 2000. – Zagrebački summit započeli pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju 29.10.2001. – Luksemburg potpisan SSP 5.12. 2001. – Hrvatski sabor potvrdio SSP 12.12. 2001. – SSP prošao potvrdu Europskog parlamenta slijedi ratificiranje u parlamentima država članica 18.12. 2002. – Hrvatski sabor usvojio Rezoluciju o pristupanju Republike Hrvatske EU

  9. 21. veljače 2003. – Hrvatska Ateni podnijela zahtjev za članstvo u EU 10.7. 2003.- Europska komisija predaje vladi RH upitnik s 4560 pitanja 20.4.2004.- Europska komisija predlaže otvaranje pristupnih pregovora 18.6. 2004.- Europsko vijeće odlučilo Hrvatskoj dodijeliti status kandidata za članstvo u EU 6.10. 2004. – Europska komisija predpristupna strategija za Hrvatsku

  10. 17.12. 2004. – Summit u Bruxsellesu 17.3.2005. datum početka pristupnih pregovora 31.1. 2005. – Europska komisija predlaže pregovarački okvir za RH i upozorava na nedostatnu suradnju sa Hagom 1.veljače 2005. – stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU 16.3. 2005. – odgođen početak pregovora pristupanja HR EU 4.listopada 2005. – Luksemburg bilateralna konferencija Hrvatske i EU svečano otvoreni pregovori o pristupanju

  11. 14.10. 2005. – Hrvatski sabor izglasao Rezoluciju o strategijskim odrednicama pregovora Hrvatske s EU 20.10. 2005. – Hrvatska u Bruxellesu započela screening 30.12. 2005. – Hrvatska vlada usvojila Drugi predpristupni ekonomski program 2006 – 2008 30.1. 2006. – Europska komisija i Hrvatska potpisali memorandum o financiranju prva dva ISPA projekta 15.2. 2006. – potpisan Sporazum o decentralizaciji upravljanja predpristupnom pomoći

  12. Trenutno stanje pregovora otvoreni u 6 poglavlja (samo jedno u 2007.), a dva su privremeno zatvorena u 19 poglavlja RH može pregovarati bez ispunjavanja ikakvih uvjeta od toga 6 započetih za 10 poglavlja potrebno je ispuniti 20 mjerila za otvaranje i 7 za zatvaranje pregovora RH zasad nije ispunila niti jedno mjerilo

  13. Europski parlament – rezolucija o Hrvatskoj 25. travnja 2007.Strasbourg prihvatio rezoluciju o Hrvatskoj 2009. godina Parlament pristanak na ulazak Hrvatske u EU temeljita reforma državne uprave, pravosuđa i policije nužni uvjet za dostizanje standarda potrebnih za članstvo u EU-u zaostaci u reformi pravosuđa i državne uprave, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te sve jači utjecaj vlasti na javne medije napredak u području politike tržišnog natjecanja i državnih potpora

  14. PRILAGOĐAVANJE GOSPODARSTVA SUKLADNO KRITERIJIMA IZ KOPENHAGENA ulaganje u infrastrukturu, smanjenje fiskalnog deficita, intenzivnije privatiziranje poduzeća, podupiranje izvoznog sektora  i izravne inozemne investicije, snižavanje inozemnog i domaćeg duga i postupno smanjivanje udjela države u bruto domaćem proizvodu podizanje razine konkurentnosti i uspostavljanje dinamičnijeg gospodarstva nastavak započete mirovinske reforme ravnomjerni razvoj svih dijelova RH , povećanja broja malih i srednjih gospodarskih subjekata i njihovog udjela u BDP-u nastavak projekta sređivanja zemljišnih knjiga usklađivanje zakona o javnim nabavama

  15. O (ne)gubitku suvereniteta države u određenoj mjeri ulaskom u Europsku uniju prenose svoje suverene ovlasti na zajedničke institucije Unije, a dijelom zadržavaju svoja suverena prava države članice ostale prepoznatljive unatoč članstvu u Europskoj uniji zaštita nacionalnih različitosti jedno je od temeljnih načela Unije moto „Ujedinjeni u različitosti” Članak 6 Ugovora o Europskoj uniji „Unija će poštovati nacionalne identitete svojih država članica“

  16. .....zajedničke politike unutar I. stupa carinska trgovinska poljoprivredna monetarna

  17. Hrvatska s danom ulaska u EU preuzima poslove Slovenije i Mađarske do tad mora osposobiti carinsku upravu za obavljanje te zadaće CARINE ulaskom,sredstva prikupljena carinom ulaze u zajedničku blagajnu EU određuje carinsku tarifu

  18. Schengenski režim Nakon što se krajem ove godine uvede schengenski režim na granici sa Slovenijom, hrvatski će državljani granicu Slovenije i Hrvatske moći prelaziti samo uz predočenje putovnica Slovenski državljani i dalje će moći ulaziti u Hrvatsku s osobnom iskaznicom

  19. POLJOPRIVREDA

  20. Ciljevi CAP-a (Common agricultural policy) osiguravanje životnog standarda za poljoprivrednu populaciju podizanje poljoprivredne produktivnosti stabilizacija tržišta sigurnost opskrbe tržišta osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potrošače po razumnim cijenama

  21. obiteljska gospodarstva slabo su racionalna, slabo opremljena i teško mogu dati kvalitetnu proizvodnju za tržište • slabo je izražena želja za prihvaćanjem novih znanja i tehnologija • zajednički kooperativni marketing nije razvijen • stare socijalističke zadruge zasnivane su na prisilnom principu, nemarketinški su organizirane, a nove tržišne udruge nisu ni stvorene • seoska gospodarstva moraju se okrupnjavati i okrenuti tržištu EUUUUUU UUUUU....

  22. RIBARSTVO Potreba za usklađivanjem Nacionalnog zakonodavstva sa zajedničkom ribarskom politikom Ostale mjere: usklađivanje opreme i ustroja ribarske inspekcije, povećanje administrativne sposobnosti Uprave ribarstva, uspostava statističkog sustava Europska komisija 2002. nove odredbe o uklanjanju ribarskih brodova i ukidanju pomoći za modernizaciju i obnovu flota Izdvajanje znatnih novčanih sredstava koriste se u okviru predpristupnih fondova Najvažnija je obnova i modernizacija ribolovne flote cilj unapređenje konkurentnosti hrvatskih ribara

  23. BRODOGRADNJA • jedan od glavnih oslonaca hrvatske industrije • opterećuje ju višak zaposlenih i tehnološko zaostajanje za konkurencijom • u pregovorima s EU-om želi izboriti opstanak svih pet brodogradilišta • ulaskom u EU saniranje hrvatskih brodogradilišta neće se vršiti kroz državne potpore, već će EU subvencijama pomoći restrukturiranje brodogradnje

  24. Programi financijske pomoći EU Prije stjecanja statusa kandidata: Nacionalna komponenta CARDS 2001. – 2004.  262 mil. € Stjecanjem statusa kandidata: Phare, ISPA, SAPARD 2005. – 2006.  252 mil. € Phare, ISPA, SAPARD 2007. = IPA  138,5 mil.€ (do 2010. ukupno 590 mil. €)

  25. Povećan stupanj privatizacije Iskorištavanje izlaza na Jadransko more NEDOSTACI Djelomični gubitak suvereniteta Strah od marginaliza- cije Nedovoljna informiranost i uključenost građana u odlučivanje Prijetnja radnim mjestima Odljev radne snage u Zapadne članice Velika konkurencija za poljoprivrednike na unutarnjem tržištu Natjecanje za sredstva iz zajedničkih fondova

  26. P R E D N O S T I • zaštita Europske unije • korištenje prednosti unutarnjeg tržišta i utjecaja EU-a u međunarodnim odnosima • stvaranje novih potencijalnih tržišta • regionalni pristup tj. suradnja sa susjednim državama • bolju povezanost zbog ukidanja carina • povećanje prekogranične trgovine • transparentnost i otvorenost financijskog prometa • promicanje vanjskog prometa kao i regionalnih inicijativa u obliku političkog dijaloga među susjednim zemljama • jasan i učinkovit zakonski i pravosudni sustav te učinkovita javna uprava • jasna pravila i nadzor tržišnog natjecanja • povećanje potencijalnih investitora FDI

  27. dobiti ćemo pravedno društvo sa dobrim i preglednim zakonima smanjenje stupnja korupcije u cijelom sustavu nova javna uprava okrenuta prema građanima i njihovim privatnim i poslovnim potrebama osobna i poslovna izvjesnost jednakost pred zakonom pravo na rad i prihodi dostatni za pristojan život dostupnost zdravstvene zaštite svim građanima dostupnost svih razina obrazovnog sustava (besplatan prijevoz učenika, krediti za studente)

  28. razni obrazovni i drugi programi (PHARE, TEMPUS, SOCRATES, SIGMA, SAPARD, ISPA) • pristup novih tehnologija • sudjelovanje u razvojnim tehnološkim i znanstvenim projektima • pravične (isti mirovinski uvjeti-ista mirovina) i za pristojan život dostatne mirovine • socijalna zaštita sa zajamčenim minimumom životnih potreba • prava invalida prema stupnju invalidnosti, a ne načinu njena nastanka • mjere protiv korupcije, posebno u sudstvu i javnoj upravi • ravnomjeran razvoj Hrvatske

  29. P R E D N O S T I decentralizacija ovlasti, sredstava i znanja stvaranje regionalnih centara izvrsnosti i regionalnih razvojnih agencija promjena izbornog zakona i snažnije sudjelovanje građana u upravljanju decentralizaciju ovlasti i sredstava u područjima obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, prostornog planiranja, prometa i komunalne infrastrukture ravnomjerni regionalni razvoj pravednija raspodjela poreznog novca

  30. RAZLOZI EUROSKEPTICIZMA RACIONALNI-prosuđivanje na temelju materijalnih interesa koje pojedincu ili kolektivu donosi članstvo u EU IRACIONALNI-suverenost i neovisnost države, kulturna tradicija, očuvanje društvenih vrijednosti i "osjećaj da si svoj na svome" KOMBINIRANI-stavovi i povjerenje u europske institucije proizlazi iz povjerenja prema nacionalnim institucijama i njihovim nositeljima ?

  31. 20 % građana smatra da će im na osobnoj razini ulazak u EU donijeti više koristi nego štete 24% drži da će biti više koristi od Unije na nacionalnoj, državnoj razini 40% građana izjasnilo se da bi im EU članstvo u privatnom životu donijelo više štete nego koristi 46% građana Hrvatske misli da će na nacionalnoj razini biti više štete nego koristi od EU

  32. Kako su nedavno Hrvatskoj omogućeni pregovori za ulazak u EU- pruža li osobno ta činjenica vama osjećaj.....?? Podaci iz 2005.godine

  33. Što vam osobno znači mogućnost ulaska u EU?? Podaci iz 2005. godine

  34. Vidite li sebe u bliskoj budućnosti kao....??? Podaci iz 2005. godine

  35. Za proširenje EU PRIHVAĆANJE DALJNJEG PROŠIRENJA EU • Stanje jesen 2006.

  36. MIŠLJENJE EUROPSKIH ZEMALJA O ULASKU RH U EU

  37. HVALA NA PAŽNJI !!!!!

More Related