Njega i bolesti organa za disanje

1. Njega i bolesti organa za disanje Fatima Kolak

2. Dišni sustav prvi na udaru!? Zašto su bolesti dišnog sustava, u sredinama poput naše, na vrhu ljestvice oboljelih? Opće je poznato da kroz dišne puteve ulaze u dišni sustav razni mehanički zagađivači (poput prašine, smoga itd.), plinovi, otrovi, alergeni, zarazne klice itd. No, koliko se zdravstveno obavještavanje i odgoj, za primjer, mnogo bave čuvanjem i unapređenjem zdravlja probavnog sustava i kože, toliko se manje bave sistematski čuvanjem i unapređivanjem zdravlja dišnog sustava.

3. prašina plinovi Bakterije Virusi Hunjavica upala grla Kašalj Bronhitis Upala pluća Tuberkuloza

4. Uzroci bolesti disajnih organa • U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvaćanje određenih zaštitnih mjera, smanjuje se otpornost ljudskoga organizma prema uzročnicima bolesti, smanjuje se imunitet. • Nepovoljne su zimske okolnosti, koje pogoduju razvoju akutnih dišnih bolesti: nagla promjena klime s dnevnim oscilacijama temperature kojima se organizam treba prilagoditi, a za što troši energiju.

5. Diše li se na usta, sluznica se ohladi i podložnija je upalnim procesima. • Kratko zimsko sunce nema dovoljno ultravioletnih zraka koje ubijaju zarazne klice. • Jaki zimski vjetrovi ili propuh uzrokuju gubljenje tjelesne topline. •   Pušenje povećava rizik od obolijevanja isto kao i boravak u zatvorenoj zadimljenoj prostoriji. U zatvorenom, nezračenom prostoru lakši je prijenos uzročnika bolesti s jedne osobe na drugu.

6. Hunjavica • Hunjavica je najpoznatija i najčešća bolest nosa. To je, u stvari, upala nosne sluznice. Bit oboljenja sastoji se u tome da sluznica jako oteče i zacrveni se. Ujedno je izlučivanje sluzi jako pojačano. • Hunjavica izaziva slijedeče tegobe: jako začepljenje nosa, snažni poticaj na kihanje, tupu bol u glavi, uglavnom u predjelu čela, te neugodno osjećanje i malaksalost.

7. Prehlada je uzrok hunjavici. • Međutim, tu bolest mogu prouzro-kovati podražavajuči plinovi, prašina te mnoge zarazne bolesti

8. Upala grla • Bolovi u grlu su najčešće znak za upalu grla ili ždrijela. Upalu najčešće prouzrokuju virusi koji napadaju sluznicu. Sluznica grla je iritirana, crvena i natečena. Time nastaje pritisak na nerve u sluznici koji informaciju šalju dalje do mozga i mi osjećamo bol.  • U slučaju upale grla, preporučuje se mirovanje i grijanje. Nekada je dovoljno nositi šal da bi za kratko vrijeme nestali simptomi. Jako je važno dovoljno piti, najbolje biljne čajeve, posebno kadulju (žalfiju)

9. Nekada može doći i do teških bakterijalnih upala krajnika ili angine. Bakterije streptokoke su opasne jer se preko krvi mogu proširiti po cijelom organizmu i prouzrokovati štetu na zglobovima, srcu ili bubrezima. 

11. Kašalj Kašalj se dijeli na više vrsta: • Kašalj iz grla: javlja se iznenadnim napadima, po karakteru je zaglušujući, bez iskašljaja, pri kojem bolesnik obično nema vremena udahnuti (što može uzrokovati vrtoglavicu) • Kašalj iz dušnika:Po karakteru sličan prethodnome, uz prizvuke "laveža" . U početku je, dok traju bolovi, suh a kasnije slijedi iskašljavanje.

12. Kašalj kod bronhitisa - Kašalj koji se javlja kod akutnog bronhitisa obično nema prethodno navedenih simptoma. Traje stalno, bez karakterističnih napada. U početku je suh i neproduktivan, a potom iskašljaj može biti proziran

13. Bronhitis • Kada se nakon prehlade javi povišena temperatura s kašljem i bol u prsima, to su prvi simptomi akutnog bronihitisa.

14. Upala pluća • Upala pluća ili pneumonija (grčka riječ) je jedna od čestih bolesti pluća. Najčešći uzroci upale puća su bakterije i virusi. Spada u teška oboljenja i pacijenti oboljeli od upale pluća najčešće se upućuju na bolničko liječenje. Nekad je to bila neizlječiva bolest sa velikim procentom smrtnosti.

15. Srazvojem  medicinei pronalaskom pencilinasmrtnost od ove bolesti je znatno smanjena i skoro iskorijenjena. Danas je upala pluća uglavnom izlječiva bolest.

16. Tuberkuloza • Tuberkuloza ili sušica (poznata pod skraćenicama TB ili TBC) je zarazna bolest koju izazivabakterijaMycobacterium tuberculosis. • Tuberkuloza je jedna od najraširenijih zaraznih bolesti u svijetu i računa se da je njome zaraženo između 2 i 3 milijarde ljudi. Svake godine se zarazi oko 9 milijuna ljudi

17. 24. marta 1882. njemački liječnik Robert Koch otkrio je uzročnika tuberkuloze. Tek je otkriće antibiotika, odnosno streptomicina godine1946. omogućilo adekvatno liječenje. • Dugo se smatralo da će tuberkuloza s vremenom biti iskorijenjena, ali je to mišljenje u posljednje vrijeme drastično promijenjeno. Razlog tome je intenziviranje protoka ljudi koji šire zarazu, epidemija AIDS-a koja slabi imunološki sustav bolesnika, te otkriće sojeva bakterija koje su rezistentne na antibiotike.

19. Trovanje plinovima • Udisanjem nekih plinova može se doći do trovanja našeg tijela Opasnost od otrovnih plinova naručito je velika u nekim industijskim pogonima i radionicama.Otrovni plinovi štetno djeluju na razna tkiva i mijenjaju tok životnih procesa.

20. Prva pomoć sastoji se u udaljavanju unesrećenih iz zagađene prostorije te u davanju umjetnog disanja i masaži srca. Kod težih otrovanja u obzir dolazi i zamjena krvi.

21. Utapanje i gušenje • Utapanje je ozbiljan uzrok invalidnosti i smrti. • Klasična slika u kojoj žrtva bespomoćno zapomaže i lupa na sve strane u vodi zapravo se rijetko vidi. Češći scenariji su da samo plutaju na površini vode ili tiho nestanu ispod površine.

22. Gdje i kada se ljudi najvise utapaju? - u kadi kod djece koja su mlađa od godinu dana, a događaju se kod kratkotrajne odsutnosti roditelja, iako mogu biti i oblik zlostavljanja.- u bazenima kod djece predškolske dobi.- u jezerima, rijekama, moru kod mladih i oraslih, a tipično je da se 90% dogodi u blizini granica sigurnosti; tu se radi i o ozljedama glave i vratne kralježnice kod skokova u vodu, a u mnogim slučajevima otkrije se dodatni utjecaj alkohola ili nekih lijekova.

23. Odmah treba nazvati Hitnu medicinsku pomoć. Ako se sumnja na ozljedu glave ili vrata (a gotovo uvijek • treba sumnjati) treba žrtvu uz što manje pomicanja izvaditi iz vode (posebnu pozornost posvetiti vratnoj kralježnici) i premjestiti ju na sigurno mjesto te početi osnovnu reanimaciju – osigurati dišni put, umjetno disanje i masažu srca. Ako žrtva ima znakove promjene svijesti, a diše, treba provjeriti usnu šupljinu i očistiti je od povraćenog sadržaja, blata, trave i sl. da bi se izbjegla mogućnost aspiracije (udisanja stranih tvari u pluća) i zatim osigurati dišni put te ako je disanje regularno postaviti je u bočni položaj. Svaki pritisci na pluća kako bi se izbacila  voda iz njih se ne preporučaju, treba što prije pristupiti mjerama CPR-a. Žrtvu treba i utopliti – skinuti mokru odjeću i umotati u suhu deku ili slično.