KISELE KIŠE

1. KISELE KIŠE Izradila grupa učenika 8.d razredaMentorica: Vedrana Bebić

2. Ciljevi projekta: Proširiti elementarno znanje o kiselim kišama Izmjeriti pH vrijednost uzoraka kišnice u našem gradu Razvijati svijest o važnosti smanjenja proizvodnje štetnih plinova.

3. Metode rada: Rad s raznim informacijamaPrikupljanje podataka o kiselim kišama iz različitih izvora. Praktičan rad Izrada PowerPoint prezentacije.

4. Istražili smo: Što je „čista” kiša, a što kisela kiša? Kako nastaju kisele kiše? Zašto su kisele kiše štetne?

5. Što je „čista” kiša, a što kisela kiša? Pojmom kisela kiša opisuje se onečišćenje kiše, snijega, magle, rose i drugih padalina kiselinama koje nastaju u atmosferi. Stupanj kiselosti otopina može se iskazati tzv. pH vrijednostima koje mogu biti od 0 do 14. Na skali pH vrijednosti od 0-14 pH vrijednost 7 je neutralna,vrijednosti manje od 7 su rastuće kisele,a veće od 7 rastuće lužnate. Raspodjela je eksponencijalna pa je tako neka tvar s pH vrijednošću 4 deset puta kiselija od tvari s pH vrijednošću 5 i stotinu puta kiselija od tvari s pH vrijednošću 6.

6. Vrijednost pH oborina ≥ 5.6 označuje „čiste kiše”, a pH vrijednost od 5.5 na niže odnosi se na kiselu kišu. Blaga kiselost „čiste kiše” potječe od prisutnosti ugljične kiseline koja nastaje u reakciji ugljičnog (IV) oksida iz atmosfere i vode. CO2 + H2O → H2CO3

7. Kako nastaje kisela kiša? Štetni plinovi: sumporni, dušikovi i ugljični oksidi prirodno nastaju aktivnošću vulkana, biološkom razgradnjom i od šumskih požara. Prirodno nastale količine štetnih plinova vrlo su male u odnosu na one koje izravno proizvodi čovijek u industriji, termoelektranama, kućanstvima, korištenjem prijevoznih sredstava. Izgaranjem fosilnih goriva: nafte, prirodnog plina i ugljena koji sadrže sumpor nastaju sumporov (IV) oksid, ugljikovi oksidi, čime se koncentracija ugljikova (IV) oksida u zraku jako povećava te oksidi dušika. Sagorijevanje drva i drugih naftnih goriva također pridonosi stvaranju štetnih plinova. U ispušnim plinovima prijevoznih sredstava nalazi se dosta oksida dušika. Sumporov (IV) oksid u reakciji s kisikom iz zraka djelomično prelazi u sumporov (VI) oksid. OTAPANJEM SUMPOROVIH OKSIDA U KAPLJICAMA VODE NASTAJU JAKO RAZRIJEĐENA SUMPORASTA I SUMPORNA KISELINA.

8. Dušikov (II) oksid u reakciji s kisikom iz zraka djelomično prelazi u dušikov (IV) oksid. Otapanjem dušikova (IV) oksida u kapljicama vode nastaju jako razrijeđene dušična i dušikasta kiselina. Kiseli karakter padalinama daju i jako razrjeđena klorovodična kiselina te ugljična kiselina. Te kiseline potom padaju na Zemlju zajedno s kišom čineći kiselu kišu. Ispitivanja pokazuju da sumporna i dušična kiselina snose najveću odgovornost za kiselost kiša.

9. Dio procesa nastajanja kiselih kiša može se prikazati ovako: SO2 + H2O → H2SO3 – sumporasta kiselina 2SO2 + O2 → 2SO3 SO3 + H2O → H2SO4 – sumporna kiselina 2NO + O2 → 2NO2 2NO2 + H2O → HNO3 + HNO2 dušična k. dušikasta k.

10. Štetno djelovanje kiselih kiša Kisele kiše štetno djeluju na: biljke i tlo život u vodi zdravlje čovjeka građevine

11. Biljke i tlo Kisele kiše usporavaju rast svih usjeva i općenito biljaka te oštećuju šume. Kisele kiše oštećuju drveće i to:lišće i iglice, nove izdanke, koru, korijen… Na tlo utječu tako što otapaju i ispiru hranjive tvari iz njega npr. : magnezij, kalcij i kalij koji su potrebni biljkama za rast i razvoj. Istodobno uzrokuju oslobađanje tvari u tlu koje su otrovne za biljke npr. : aluminij, bakar i željezo. Te tvari štetno djeluju na korijen biljaka. Vodom dospijevaju u lišće ili iglice te oštećuju njihova tkiva. Posljedice su mrlje smećkaste boje.

12. Šume u visokim planinskim područjima su najugroženije jer rastu na tankom tlu a i okružene su kiselim oblacima i maglom. Zimzeleno drveće (posebice jela, potom smreka) je više pogođeno djelovanjem kiselih kiša nego listopadno od kojih je najugroženiji hrast. Pojam izumiranja šuma označava štete na velikim površinama šume koje izazivaju odumiranje iglica i lišća. Glavni uzrok izumiranja šuma su kisele kiše. U Hrvatskoj su najugroženije šume Gorskog kotara.

13. Sušenje jele u Gorskom kotaru

14. Život u vodi Prirodno, većina rijeka i jezera ima pH vrijednost između 6-8. Pod utjecajem kiselih kiša pH vrijednost pada. U tlu ostvaruju oslobađanje aluminija koji je otrovan za sve životinje u vodi. Aluminij i niska pH vrijednost vode smanjuju reprodukcijsku sposobnost riba te dovode do smanjenja tjelesne mase riba. Kod ekstremnih pH vrijednosti mogu čak ribu i ubiti, što uzrokuje smanjenje populacije i biološke raznolikosti. Neke biljke i životinje mogu bolje podnjeti kiselinu u vodi od drugih. Uglavnom, kod pH razine 5, većina ribljih jajašaca neće se razviti u mlađ. Tako, u nekim jezerima kaskadno nestaju sve životinje.

15. Dušična kiselina kiselih kiša uzrokuje smanjenje kisika u vodi. Posljedice su: bujanje algi, narušavanje zdravlja riba i školjaka, nestanak morske trave i koraljnih grebena. Još jedan štetan element za ribe je klor. Klor je često normalan sastojak zemlje (u malim količinama) , ali ako dođe u okoliš riba može biti smrtonosan.

16. Zdravlje čovjeka Sumporovi i dušični oksidi opasni su za ljudsko zdravlje. Udisanje čestica tih plinova dovodi do razvoja bolesti i prerane smrti npr. astme ili bronhitisa. Kontaminirana hrana (najčešće morski plodovi) može dovesti do povećanja aluminija u ljudskom tijelu do opasne razine. Kisele kiše mogu dovesti do opterećenja podzemnih voda, a time i pitke vode teškim metalima (aluminij, bakar…) Tako se čovjek izlaže pojačanom unošenju teških metala u organizam.

17. Građevine Kisele kiše djeluju na kamene i mramorne građevine i spomenike, koji su u posljednjih stotinjak godina više oštećeni nego od svog postanka pa do početka dvadesetog stoljeća. Vapnenac i mramor otapaju se u vodi kiselih kiša. CaCO3 + H2SO4 → CaSO4 + H2O +CO2

18. Štetno djelovanje na kamene spomenike i građevine

19. Uradili smo: Prikupili smo uzorke kišnice. Izmjerili smo sondom pH vrijednost uzoraka kišnice na Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Proizveli smo u razredu umjetnu kiselu kišu. Umjetnom kiselom kišom (sumporastom kiselinom) smo prskali listove ukrasne koprive.

20. Mjerenje pH vrijednosti uzoraka kišnice

23. Tablica - prikaz rezultata

24. Iz dobivenih rezultata možemo konstatirati da na našem području u dane uzimanja uzoraka nije bilo kiselih kiša.

25. Listovi prskani vodom - zdravi

26. Listovi prskani kiselinom - oštećeni

27. Djelovanje 17%-tne klorovodične kiseline na vapnenac

28. Djelovanje 17%-tne klorovodične kiseline na vapnenac

29. Djelovanje 17%-tne klorovodične kiseline na mramor

30. Predlažemo: Nastaviti poučavati nove generacije učenika sa štetnim učinkom kiselih kiša. Što manje zagađivati okoliš! Svaki učenik može dati svoj mali doprinos smanjenju emisije štetnih plinova u atmosferu štedeći električnu energiju na sljedeći način:isključiti grijaća tijela, svjetlo i druge električne uređaje kada nisu potrebni,koristiti nemotorna vozila i javni prijevoz kad god je to moguće.

31. Mi čuvamo okoliš.