1 / 28

Zdrava prehrana učenika OŠ Skrad

Zdrava prehrana učenika OŠ Skrad. Anketirali i obradili: Svan Štefančić Nikolina Srkoč Danijel Mikešić Natali Cindrić Nensi Jauk Sara Crnković. Uvod:. Svijet se danas suočava s pandemijom pretilosti

ianna
Télécharger la présentation

Zdrava prehrana učenika OŠ Skrad

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Zdrava prehrana učenika OŠ Skrad Anketirali i obradili: Svan Štefančić Nikolina Srkoč Danijel Mikešić Natali Cindrić Nensi Jauk Sara Crnković

  2. Uvod: • Svijet se danas suočava s pandemijompretilosti • Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da svaka treća osoba na svijetu ima višak kilograma, a svaka deseta je pretila • Procjenjuje se da će do 2015. godine broj pretilih narasti do 2,3 milijarde

  3. Veliko istraživanje SZO rezultiralo je poražavajućim podacima za Hrvatsku • Sa 61,4 % pretilih ljudi, Hrvatska je zauzela neslavno devetomjesto • Izvješće SZO pokazuje da je sve veći broj pretile djece

  4. Nažalost, i Hrvatska slijedi takav trend • U zadnjih 10 do 15 godina uočen je porast pretilosti među školskom djecom • Veći broj pretilih zabilježen je među gradskom djecom

  5. Smatra se da je uzrok tomu provođenje više vremena pred televizorom i računalom, a sve manje vremena u fizičkim aktivnostima • Taj trend se u novije vrijeme primjećuje i kod djece iz ruralnih sredina • Sproveli smo anketu među učenicima OŠ Skrad s ciljem da provjerimo kako se oni hrane i hrane li se zdravo

  6. Koliko imaš obroka dnevno školskim danom (glavnih obroka i međuobroka)?

  7. Koliko imaš obroka dnevno vikendom (glavnih obroka i međuobroka)?

  8. Imaš li naviku doručkovanja u toku školskog tjedna ?

  9. Imaš li naviku doručkovanja vikendom?

  10. Koliko često jedeš voće?

  11. Koliko često jedeš varivo?

  12. Koliko često jedeš salatu (neobrađivano povrće)?

  13. Koliko često jedeš ribu ?

  14. Koliko često jedeš slatkiše?

  15. Koliko često jedeš suhomesnate proizvode?

  16. Koliko često piješ gazirane sokove (Pepsi, Coca-Colu, Sprite...) ?

  17. Koliko često jedeš grickalice (štapiće, čips, smoki...)?

  18. Koliko dnevno piješ mlijeka ili jogurta ?

  19. Kako se najčešće hraniš u školi?

  20. Ponešto o postocima u anketi…. • Samo 14% učenika ima pet obroka dnevno za vrijeme škole i vikendom što je premalo, s obzirom da je takav način prehrane najbolji za izgradnju mladog organizma • Njih 38% jede tri puta dnevno što nije dostatno za pravilnu izgradnju organizma • Tijekom tjedna doručkuje svega 47% učenika , a vikendom njih 57%, što je premali broj budući da je doručak najvažniji obrok za početak dana

  21. Premalo učenika škole, njih svega 27% jede voće svaki dan , no dobra strana priče je da ih 41% jede voće više puta tjedno • Loša je činjenica da 31% učenika jede voće vrlo rijetko, budući da se zna da je voće izvor raznih vitamina • Varivo svaki dan jede svega 10% učenika što je vrlo zabrinjavajuće jer varivo sadrži važne sastojke za rad i razvoj mladog čovjeka • Zabrinjavajuća je i činjenica da učenici, njih samo 21% jede varivo više puta tjedno, a 21% vrlo rijetko

  22. Neobrađivano povrće ( salatu) više puta tjedno jede samo 43% učenika( a zna se da je svježe povrće najbolji izvor vitamina i minerala) , a zabrinjava da njih 37% jede salatu vrlo rijetko • Premalo učenika, svega 33% jede ribu jednom tjedno, skoro nitko svaki dan , a previše, 49% vrlo rijetko

  23. 58% učenika jede slatkiše više puta dnevno ili svaki dan što je vrlo zabrinjavajuće s obzirom da se zna da slatkiši debljaju, uzrokuju šećernu bolest… • Previše njih, 55%, jede suhomesnate proizvode više puta dnevno ili svaki dan, no iznenađuje da ih 27% ipak vrlo rijetko konzumira suhomesnate proizvode • Oduševio nas je podatak da gazirane sokove, koji su vrlo nezdravi, 80 % učenika pije vrlo rijetko ili gotovo nikada

  24. Zabrinjava podatak da grickalice 61% učenika jede više puta tjedno ili čak svaki dan • Zadovoljni smo što 70% učenika pije dnevno oko pola litre mlijeka što je jako dobro za zdrav razvoj • U školskoj se kuhinji hrani 82% učenika što je vrlo pohvalno jer školski meni nudi zdravu hranu u skladu s preporukama Zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva prosvjete i sporta

  25. Zaključak: • Obrađujući anketu uočili smo da djeca znaju dosta o pravilnoj prehrani, ali ima djece koja nisu zainteresirana i znaju jako malo, te se čak i dosta nezdravo hrane • Sve lošije prehrambene navike posljedica su nedostatka vremena i dinamike života, pri čemu se hrana konzumira izvan doma • Pravilna prehrana važan je i značajan čimbenik za pravilan rast i razvoj djeteta, a pravilna prehrana od malih nogu preduvjet je zdravlja u odrasloj dobi

  26. Potreba za hranom je primarna biološka potreba, a osnovni razlog za objedovanjem je zadovoljenje osjećaja gladi • Hraniti se zdravo znači jesti širok spektar vrsta hrane u adekvatnim količinama jer kada jedete zdravo vi težite da se osjećate bolje, da imate više energije i da izgledate bolje

  27. Kultura prehrane polazi od obiteljskog stola, prema tome, roditelji igraju jako važnu ulogu u formiranju prehrambenih navika koje škola samo nadograđuje i potpomaže. Veliku ulogu u promicanju pravilne prehrane imaju javno-zdravstvene ustanove, koje se trebaju uključiti u edukaciju osoba koje sudjeluju u izradi jelovnika pravilne prehrane i edukaciji djece na širem nivou.

  28. Djeca moraju naučiti osnovne činjenice o pravilnoj prehrani i slijediti jedan cilj: „Hraniti se tako da u sebe unesemo one namirnice koje će nam omogućiti zadovoljenje osnovnih tjelesnih i emocionalnih potreba, a neće narušiti naše zdravstveno stanje“.

More Related