Vijeće Europe

1. Vijeće Europe Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

2. Vijeće Europe • međunarodna organizacija • osnovano 1949. godine • sjedište u Strasbourgu • 47 država članica http://www.coe.int/aboutCoe/index.asp?page=47pays1europe&l=en • Hrvatska je članica od 1996.

3. Vijeće Europe Cilj: “ostvariti veće jedinstvo između svojih članica radi očuvanja i promicanja ideala i načela koji su njihova zajednička baština i poticati njihov gospodarski i socijalni napredak”. (čl. 1.a Statuta VE)

4. Vijeće Europe Način ostvarenja: “raspravljanjem pitanja od zajedničkog interesa, sklapanjem sporazuma i zajedničkih akcija na ekonomskom, socijalnom, kulturnom, znanstvenom, pravnom i administrativnom polju, kao i očuvanjem i razvojem ljudskih prava i temeljnih sloboda” (čl. 1.b Statuta VE)

5. Vijeće Europe Glavni zadaci: • jačanje demokracije • zaštita ljudskih prava • “vladavina prava” • Promicanje europskog identiteta • Sklapanje međunarodnih ugovora

6. Vijeće Europe Uvjeti za članstvo: • Višestranačka demokracija • poštivanje ljudskih prava • “vladavina prava” Status posebnog gosta Status promatrača

7. Vijeće Europe Logo VE:

8. Vijeće Europe Zastava VE:

9. Vijeće Europe - tijela Odbor ministara: • obavlja izvršne zadaće • nadzire izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava • ministri vanjskih poslova ili opunomoćenici Parlamentarna skupština (318 zastupnika + 318 zamjenika = ukupno 636 članova): • Parlament svake države šalje predstavnike po unaprijed utvrđenom redu (2-18)

10. Vijeće Europe - tijela • Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe • Povjerenik za ljudska prava • Tajništvo (oko 1800 članova) • Konferencija međunarodnih nevladinih organizacija • Europski sud za ljudska prava

11. Vijeće Europe - akti • Odbor ministara – zaključci (u obliku preporuke, konvencije, rezolucije) • Parlamentarna skupština – preporuke, rezolucije, mišljenja

12. Ugovori • Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, 1950. • Europska konvencija o nastanjivanju, 1955. • Europska konvencija o mirnom rješavanju sporova, 1957. • Europska socijalna povelja, 1961. • Europska konvencija o borbi protiv terorizma, 1977. • Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina, 1955. ............ Do danas oko 200 ugovora (konvencija, povelja, sporazuma)!

13. RH i VE • Status posebnog gosta priznat 04.05.1992. • Molba za punopravno članstvo: 11.09.1992. • 06.11.1996. – RH primljena u punopravno članstvo, uz uvjet ispunjenja 21 obveze (poseban monitoring) • 1 stalni predstavnik • 5 predstavnika i njihovih zamjenika u Parlamentarnoj skupštini • 5 predstavnika u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti

14. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda • potpisana je 1950., stupila na snagu 1953. • ugovornice: države članice Vijeća Europe • prvi put se uvodi efikasan mehanizam provođenja zaštite ljudskih prava na međunarodnoj razini u okviru sudski uređenog postupka • zajednički europski standardi temeljnih ljudskih prava • tekst Konvencije je dostupan na: http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/8E8F1266-6754-4880-80DD-BBA9D2677D9C/0/CRO_CONV.pdf

15. ECHR • Izmijenjena je Protokolom 11 i 14 • Konvencija + Protokoli 1,4,6,7,12 i 13 • Tekst Konvencije izmijenjen je Protokolom 14 koji je stupio na snagu 10. listopada 2010. godine

16. ECHR Izvorno stupanj zaštite je bio dvostupanjski: • Europska komisija za ljudska prava • Europski sud za ljudska prava 11. Protokol: spajanje dva tijela u novi stalni sud: Europski sud za ljudska prava 14. Protokol: reforma Europskog suda za ljudska prava

17. Europski sud za ljudska prava jedinstveni sud započeo s radom 1998. godine broj sudaca = broj država članica razmatra slučajeve u sastavu: • Sudac pojedinac (odlučuje o pojedinačnim zahtjevima: zahtjev može proglasiti nedopuštenim ili brisati sa sudske liste slučajeva) • Odborima od 3 suca (daljini postupak po pojedinačnim zahtjevima: proglasiti zahtjev nedopuštenim ili ga brisati sa liste slučajeva ili proglasiti zahtjev dopuštenim i donijeti presudu o osnovanosti ako o glavnom pitanju postoji ustaljena sudska praksa) • Vijećima od 7 sudaca (ako nisu usvojene prethodne odluke o dopuštenosti i osnovanosti pojedinačnih zahtjeva odnosno presuda, kao i o dopuštenosti i osnovanosti međudržavnih sporova) • Velikom vijeću od 17 sudaca (odlučuje o bitnim pravnim pitanjima)

18. Postupak Vrste: • Međudržavni sporovi (svaka država ugovornica) • Pojedinačni zahtjev (svaka fizička osoba, nevladina organizacija ili skupina pojedinaca)

19. Postupak Opća postupovna pretpostavka za podnošenje zahtjeva: • iscrpljena sva domaća pravna sredstva • unutar 6 mjeseci od donošenja konačne odluke

20. Postupak • Pojedinačni zahtjev najprije provjerava Odbor ili sudac pojedinac (postupovna pitanja) • Odbor može donijeti dvije odluke: • Nedopuštenost zahtjeva: oni koji nisu sukladni Konvenciji i očito neutemeljeni ili predstavljaju zlouporabu prava te nakon Protokola 14, ukoliko podnositelj nije pretrpio značajnu štetu; odluka Vijeća je konačna • Dopuštenost zahtjeva; dalje odlučuje Vijeće (osim ukoliko Odbor može donijeti odluku temeljem utvrđene sudske prakse – Protokol 14) • Vijeće može ustupiti nadležnost Velikom vijeću

21. Postupak • Sud provodi potrebnu istragu • uvijek se teži prijateljskom rješenju • konačna presuda: obvezuje državu ugovornicu, nema prisilnih sredstava

22. Postupak • sud može dodijeliti “pravednu naknadu” povrijeđenoj stranci (čl. 41. Konvencije)

23. Europska unija i ECHR • Čl. 6. (2) i (3) Ugovora iz Lisabona regulirano je pristupanje Unije Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda: “(2) Unija se obvezuje pristupiti Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Pristupanje ne utječe na ovlasti Unije koje su utvrđene Ugovorima.” (3) Temeljna prava, zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i koje proizlaze iz ustavnih tradicija zajedničkih državama članicama predstavljaju opća načela prava Unije.”

24. Europska unija i ECHR • Pristupanje će se urediti na način da se očuvaju posebne značajke Unije i prava Unije, osobito glede: - sudjelovanja Unije u nadzornim tijelima Europske konvencije; - mehanizama za postupanje s pojedinačnim zahtjevima

25. Europska unija i ECHR • Pristupanje ne utječe na: - ovlasti Unije i njenih institucija; - položaj država članica u odnosu na Konvenciju (i moguće rezerve); - rješavanje sporova između država članica u odnosu na tumačenje ili primjenu osnivačkih ugovora.

26. Što je što? Vijeće Europe ≠ Europsko vijeće ≠ Vijeće EU (Vijeće ministara) Parlamentarna skupština ≠ Europski parlament Europska komisija za ljudska prava ≠ Europska komisija Europski sud za ljudska prava ≠ Europski sud

27. Što je što? Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ≠ Opća deklaracija za zaštitu ljudskih prava

28. Što je što? Vijeće Europe = međunarodna organizacija Europsko vijeće = jedno od tijela EU, vrhovno tijelo za donošenje odluka i planiranje politike Unije – sastoji se od šefova država ili vlada država članica EU

29. Što je što? Vijeće EU (Vijeće ministara) = jedno od tijela EU sa širokim ovlastima (donošenje propisa, proračunske nadležnosti, vanjski odnosi, izvršne ovlasti, kreatorne ovlasti)

30. Što je što? Parlamentarna skupština = tijelo Vijeća Europe (zastupnike imenuju nacionalni parlamenti država članica) Europski parlament = tijelo Europske Unije (zastupničko tijelo, zastupnici se biraju neposredno)

31. Što je što? Europska komisija za ljudska prava = do 1998. tijelo koje je provodilo prethodni postupak i davalo mišljenje o povredi Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Europska komisija = tijelo EU – (nadzorne, izvršne, upravne funkcije, predlaže donošenje propisa u EU – zakonodavna inicijativa)

32. Što je što? Europski sud za ljudska prava = sudski organ osnovan Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, sjedište u Strasbourgu Europski sud = zajedničko pravosudno tijelo EU, osigurava da se pri tumačenju i primjeni prava EU poštuje pravo; sjedište u Luxembourgu

33. Sudska praksa ECHR Samostalno tumačenje konvencijskih prava: Tumačenje konvencije je u nadležnosti ECHR i autonomno, neovisno o nacionalnom poimanju (predmet Öztürk / Njemačka – pravo na besplatne usluge prevoditelja – tumačenje pojma kaznenog djela)

34. Sudska praksa ECHR Obveza zaštite predviđena Konvencijom: konvencijska prava usmjerena protiv država članica; ali uspostavlja se državna obveza zaštite pojedinaca od ugrožavanja od strane drugih pojedinaca (predmet XiY/Nizozemska – zahtjev za kaznenopravnom zaštitom u slučaju seksualnih delikata protiv duševno zaostalih maloljetnika)

35. Sudska praksa ECHR Pravo na život (čl. 2.): (utvrđena povreda) • Bombardiranje civilnog konvoja i sela u Čečeniji • Smrt postupnim gušenjem mladića kojeg je policija vezala lisicama i držala licem prema zemlji • Smrt bolesnika zaraženog sidom u ćeliji u policijskoj stanici Zabrana nečovječnog postupanja (čl. 3.): • Zapreka za izručenje trećoj državi (predmet Soering) • Zaštita od izgona (državni i nedržavni progon; pogoršanje egzistencijalnih uvjeta) (predmeti: H.L.R./Francuska; D./V.B.)

36. Sudska praksa ECHR Pravo na slobodu i sigurnost (čl. 5.) • Obvezna izolacija osobe zaražene virusom HIV-a zbog rizika od prenošenja virusa na druge osobe • Zaobilaženje propisa o najduljem trajanju pritvora ponovnim uhićivanjem osobe deset minuta nakon puštanja iz pritvora Pravo na pošteno suđenje (čl. 6.) • osuda zbog odbijanja odgovaranja na pitanja policije • korištenje u dokaznom postupku izjava optuženika i svjedoka dobivenih iznudom • upitna pristranost suca zbog činjenice da je njen suprug dužan drugoj stranci u postupku

37. Sudska praksa ECHR Pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života (čl. 8.): • Pretraga doma i radnog mjesta novinara i zapljena dokumenata • Propust vlasti da poduzmu primjerene mjere zaštite protiv ozbiljnog zagađenja u blizini čeličane • Odbijanje da se registrira ime “Axl” iako su drugi takvi zahtjevi prihvaćani • veza između oca i izvanbračnog djeteta (predmet: Keegan / Irska)

38. Sudska praksa ECHR Pravo na efikasan pravni lijek (čl. 13.) • Neučinkovitost domaćeg pravnog lijeka glede duljine trajanja sudskog postupka Zabrana diskriminacije (čl. 14.) • Izdvajanje romskih učenika u posebne razrede • Propust države da poduzme učinkovitu istragu rasističkog napada na pripadnika romske populacije

39. Sudska praksa ECHR Zaštita vlasništva (Protokol 1, čl. 1.): - izvlaštenje: pravedna ravnoteža između općeg interesa i interesa pojedinca kojeg se štiti od prekomjerne žrtve (predmet: Sporrong i Lönnroth /Švedska) - Obveza vlasnika da dopuste lov na nekretnini u njihovom vlasništvu Sloboda kretanja (Protokol 4, čl. 2.) - Zapljena putovnice od strane carinika i povrat tek dvije godine kasnije

40. Ustav RH VII. MEĐUNARODNI ODNOSI • MEĐUNARODNI UGOVORI Članak 138. U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske.

41. Ustav RH Članak 139. Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvrđuje dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međunarodnih ugovora koje je Hrvatski sabor potvrdio na temelju stavka 1. i 2. ovoga članka. Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvat­skoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.

42. Ustav RH Članak 140. Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava.