Download
1 / 20
230 likes | 555 Vues
Korozija 4. Korozija uz mehanička naprezanja: napetosna korozija, korozijski zamor, tarna korozija, erozijska korozija, kavitacijska korozija. Ciklična naprezanja se mogu dogoditi uslijed vibracija cijevi ili fluktuacijama u vrućim uvijetima, tj. termalnog pulsiranja.
E N D
Korozija uz mehanička naprezanja: • napetosna korozija, • korozijski zamor, • tarna korozija, • erozijska korozija, • kavitacijska korozija.
Ciklična naprezanja se mogu dogoditi uslijed vibracija cijevi ili fluktuacijama u vrućim uvijetima, tj. termalnog pulsiranja.
Erozija izaziva propadanje antikorozivnog premaza lista kormila zbog udaranja čestica fluida o površinu materijala, što izlaže površinu čelika agresivnom utjecaju morske vode. Sanaciji oštećenja kormila izazvanog erozijom potrebno je posvetiti posebnu pažnju, pošto bi se u protivnom proces nastavio do potpunog uništenja oplate kormila.
Kavitacija može imati razarajući efekt na vijek trajanja i učinkovitost brodskog vijka. Hrapavost je prvi stadij oštećenja, a kasnije i kompletna erozija na nekim mjestima. Uobičajeni materijal koji se koristi za izradu brodskih vijaka je manganska bronca. Od velike je važnosti postojanje dobrog kontakta između brodskog vijka i trupa broda. Brodski vijak ima viši električni potencijal od čelika i zaštićen je. Uzemljenje osovine brodskog vijka također sprječava „iskričavo uzemljenje“ kod ležajeva. Kormilo također treba uzemljiti kako bi se zaštitilo.
Zbog pojave mjehurića vodene pare oko vijka dolazi do poremećaja protoka morske vode i znatnog smanjenja sile poriva. Ukoliko brod želi postići neku željenu brzinu, uz pojavu kavitacije, potrebno je povećati broj okretaja vijka, što za posljedicu ima povećanje potrošnje goriva. Osim gubitka dijela poriva, kavitacija izaziva povećane vibracije vijka, što dugoročno može izazvati oštećenja ležajeva osovine. .
Posebni oblici korozije: • biološka korozija, • korozija izazvana lutajućim strujama, • visokotemperaturna korozija, • niskotemperaturna korozija.
Visokotemperaturna korozija Osnovni uzročnici korozijskih problema sa plameno-dimne strane kotla su komponente depozita koje su nastale sagorijevanjem mazuta. Mazut je gorivo koje čine teški ostaci pri preradi nafte sa visokim sadržajem sumpora i metalnih spojeva - korozijski agensi: • vanadij, • sumpor, • klor, • kalcij i • natrij. Visokotemperaturnu koroziju izazivaju rastaljeni vanadij pentaoksid i natrijsulfat.
Visokotemperaturnoj koroziji izložene su metalne površine kotla temperature 575°C do 650°C kada gorivo sadrži vanadij, a sagorijevanje se odvija sa viškom zraka. Rastopljeni spojevi vanadija razaraju zaštitne oksidne slojeve metala i stvaraju uvjete za ubrzane korozijske procese. Visoko temperaturna korozija se manifestira kao rupičasta korozija sa rupicama i teškim oštećenjima. Djelovanju te korozije suprotstavljamo se dovoljno niskom temperaturom, odnosno hlađenjem dijelova kako njihova temperatura ne bi prešla 400oC.
Najčešće napadnuta mjesta su sjedišta ispušnih ventila, a rjeđe čelo klipa. Oštećenja sjedišta ventila zbog djelovanja visokotemperaturne korozije Visoko temperaturna korozija cijevi pregrijača
Niskotemperaturna korozija korozija - korozija sumpornom kiselinom: U eksploataciji kotlasumporna kiselina može izazvati intenzivni korozijski proces. Kada temperatura stjenke padne ispod točke rosišta, kondenzirana vlaga u kombinaciji sa sumpornim depozitom snižava pH i izaziva intenzivno korozijsko razaranje i do 12,7 mm/g. Temperatura pri kojoj sumporna kiselina počinje kondenzirati varira od 116-166°C, zavisno od koncentracije SO3 i vodene pare u plinu.
Za suzbijanje korozijskih procesa potrebno je koristiti: • mazut sa manjim sadržajem korozijskih agensa, • feritne čelike sa višim sadržajem kroma, • kromne prevlake, • aditive visoke točke taljenja i • uklanjati depozit sa grijanih površina. Vlažne i ljepljive cijevi ekonomajzera
Upustva za pogonsko održavanje Pogonska služba održavanja mora dobiti uputstva: • o svim slabim mjestima koja su naročito izložena koroziji, • o ograničenjima pri upotrebi određenog materijala, • o mjerama opreznosti, kako ne bi došlo do lokalnih pregrijavanja,... • o čišćenju dijelova opreme za vrijeme zastoja u proizvodnji itd. • o vremenskim intervalima periodičnih pregleda i kontroli debljine samog metala da bi se mogla pratiti brzina eventualne korozije... Metalna površina mora se čistiti od korozivnih produkata, raznih taloga, prašine i sl., jer hrđa i prašina znatno ubrzavaju koroziju.
Pitanja za ponavljanje • Što su to corrosionfatique, stresscorrosion i frettingcorrosion? • Što je visokotemperaturna korozija? Koje su mjere protiv visokotemperaturne korozije? • Što je niskotemperaturna korozija?
