1 / 75

Vje benica 1 7. dio

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.. 2. . Primjer 22. Zadatak:Treba izracunati otpor bakrene ice za koju su uneseni duljina (l) u metrima i promjer (r) u milimetrima.Ispis neka bude oblika:. Upisi promjer zice (u mm): Upisi duljinu zice (u m):Bakrena zica duljine ...m i presjeka ...mm2 ima otpor .

jubal
Télécharger la présentation

Vje benica 1 7. dio

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

    1. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 1 C++ Vjebenica 1 7. dio

    2. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 2 Primjer 22 Zadatak: Treba izracunati otpor bakrene ice za koju su uneseni duljina (l) u metrima i promjer (r) u milimetrima. Ispis neka bude oblika:

    3. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 3 Primjer 22 Napomene: Potrebno je izracunati povrinu poprecnog presjeka ice (S= r2 3.14). (promjer = 2 polumjer!) Specificni otpor bakra (?) iznosi 0.0175 ?mm2/m. Vrijednost otpora se racuna po formuli: R = ? l/S

    4. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 4 Primjer 22

    5. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 5 #include<iostream> using namespace std; int main() { float promjer,l,r,s,otpor; const float PI=3.14; const float ro=0.0175; cout<<"Upisi promjer zice (u mm):"; cin>>promjer; cout<<endl<<"Upisi duljinu zice (u m):"; cin>>l;

    6. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 6 //Racunanje poprecnog presjeka zice. r=promjer/2; s=r*r*PI; //Racunanje otpora otpor=ro*l/s; cout<<endl<<"Bakrena zica duljine "<<l <<" m i presjeka " <<s<<" mm2 ima otpor "<<otpor <<" oma."<<endl; return 0; }

    7. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 7 Primjer 22 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat.

    8. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 8 Primjer 23 Zadatak: Tijelu mase m kilograma promijeni se za t sekundi brzina sa v1 na v2 metara/sekundi. Treba izracunati silu koja je djelovala na tijelo. Ispis neka bude oblika:

    9. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 9 Primjer 23 Napomene: Potrebno je izracunati akceleraciju tijela (a=?v/?t). Vrijednost sile racuna se po formuli drugog Newtonovog zakona. F = m a.

    10. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 10 Primjer 23

    11. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 11 #include<iostream> using namespace std; int main() { float m,t,v1,v2,a,F; cout<<"Upisi masu tijela (u kg):"; cin>>m; cout<<"Upisi vrijeme (u s):"; cin>>t; cout<<"Upisi pocetnu brzinu (u m/s):"; cin>>v1; cout<<"Upisi konacnu brzinu (u m/s):"; cin>>v2;

    12. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 12 //Racunanje akceleracije. a=(v2-v1)/t; //Racunanje sile F=m*a; cout<<endl<<"Na tijelo je djelovala sila od " <<F<<" N."<<endl; return 0; }

    13. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 13 Primjer 23 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat.

    14. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 14 Primjer 24 Zadatak: Treba unijeti dva podatka i pohraniti ih u string varijable. Program zamjenjuje sadraj tih varijabli. Ispis neka bude oblika:

    15. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 15 Primjer 24 Napomene: Naredbom include ukljuciti biblioteku string zbog rada sa znakovnim nizovima. Potrebno je deklarirati pomocnu varijablu da bi se mogla izvriti zamjena podataka. Zamjenu podataka je lake shvatiti ako se varijable predoce kao dvije pune kutije (za zamjenu sadraja je potrebna treca, prazna).

    16. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 16 Primjer 24

    17. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 17 #include<iostream> #include<string> using namespace std; int main() //U programu se zamjenjuje sadrzaj dvije string varijable { string prva, druga, pomocna; cout<<"Upisi sadrzaj prve varijable:"; cin>>prva; cout<<"Upisi sadrzaj druge varijable:"; cin>>druga;

    18. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 18 pomocna=prva; prva=druga; druga=pomocna; cout<<"Nakon zamjene je sadrzaj prve varijable " <<prva<<endl; cout<<"a sadrzaj druge varijable "<<druga<<endl; return 0; }

    19. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 19 Primjer 24 Upozorenje: pomocna = prva; i prva = pomocna; nije isto! Znak = je operator pridruivanja.

    20. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 20 Primjer 24 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat.

    21. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 21 Primjer 25 Zadatak: Treba unijeti vrijeme u sekundama a zatim izracunati koliko je to sati, minuta i sekundi. Ispis neka bude oblika:

    22. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 22 Primjer 25 Napomene: Pri rjeavanju zadatka se koristi aritmeticki operator za dijeljenje (da bi se dobio cjelobrojni rezultat dijeljenja) i operator modulo (da bi se dobio ostatak dijeljenja). 3666 / 3600 = 1 cijeli 3666 % 3600 = 66 ostatka 66 / 60 = 1 cijeli 66 % 60 = 6 ostatka

    23. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 23 Primjer 25

    24. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 24 #include<iostream> using namespace std; int main() { int s, sek, min, sat, ostatak; cout<<"Upisi vrijeme u sekundama:"; cin>>s; sat=s/3600; ostatak=s%3600; min=ostatak/60; sek=ostatak%60;

    25. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 25 cout<<s<<" sekundi je "<<sat<<" sati, " <<min<<" minuta i "<<sek<<" sekundi."<<endl; return 0; }

    26. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 26 Primjer 25 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat:

    27. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 27 Primjer 26 Zadatak: Tijelo mase m kilograma, pada sa visine h metara brzinom v metara/sekundi. Kolika je ukupna energija tijela? Ispis neka bude oblika:

    28. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 28 Primjer 26 Napomene: Ukupna je energija zbroj potencijalne i kineticke energije. Potencijalna energija: Ep = m g h. Kineticka energija: Ek = m v v/2. Akceleracija slobodnog pada je konstanta i iznosi g = 9.81 m/s2.

    29. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 29 Primjer 26

    30. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 30 #include<iostream> using namespace std; int main() { const float g=9.81; float m,h,v,Ep,Ek,Euk; cout<<"Upisi masu tijela (u kg):"; cin>>m; cout<<"Upisi visinu (u m):"; cin>>h; cout<<"Upisi brzinu (u m/s):"; cin>>v;

    31. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 31 //Racunanje potencijalne energije. Ep=m*g*h; //Racunanje kineticke energije Ek=m*v*v/2; //Racunanje ukupne energije Euk=Ep+Ek; cout<<endl<<"Tijelo ima "<<Ek <<" J kineticke energije i "<<Ep <<" J potencijalne energije, sto daje ukupnu\ energiju od "<<Euk<<" J."<<endl; return 0; }

    32. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 32 Primjer 26 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat.

    33. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 33 Primjer 27 Zadatak: Treba unijeti troznamenkasti broj, a zatim ispisati vrijednost znamenke desetice. Ispis neka bude oblika:

    34. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 34 Primjer 27 Napomene: Podatak se pohranjuje u cjelobrojnu varijablu. Pri rjeavanju zadatka se rabi aritmeticki operator za dijeljenje (da bi se dobio cjelobrojni rezultat dijeljenja) i operator modulo (da bi se dobio ostatak dijeljenja).

    35. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 35 Primjer 27

    36. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 36 #include<iostream> using namespace std; int main() { int broj, pom1, rez; cout<<"Upisi troznamenkasti broj:"; cin>>broj; pom1=broj/10; rez=pom1%10; cout<<"U troznamenkastom broju "<<broj <<" na mjestu desetice je znamenka "<<rez; return 0; }

    37. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 37 Primjer 27 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat:

    38. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 38 Primjer 28 Zadatak: Na izvor napona U su prikljucena tri serijski spojena otpornika (R1, R2 i R3). Potrebno je izracunati ukupni otpor (R), jakost struje (I) i pojedine padove napona na otporima (U1, U2 i U3).

    39. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 39 Primjer 28 Napomene: Ukupni otpor serijskog spoja jednak je zbroju pojedinacnih otpora. Jakost struje racuna se po Ohmovom zakonu I = U/R. Padovi napona na pojedinim otporima racunaju se takoder po Ohmovom zakonu.

    40. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 40 Primjer 28

    41. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 41 #include<iostream> using namespace std; int main() { float U,R1,R2,R3,R,I; cout<<"U (V)= "; cin>>U; cout<<endl<<"R1 (om)= "; cin>>R1; cout<<endl<<"R2 (om)= "; cin>>R2; cout<<endl<<"R3 (om)= "; cin>>R3;

    42. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 42 R=R1+R2+R3; I=U/R; cout<<endl<<"Ukupni otpor R iznosi "<<R<<" oma."<<endl; cout<<endl<<"Jakost struje I iznosi "<<I<<" A."<<endl; cout<<endl<<"Pad napona U1 je "<<I*R1<<" V."<<endl; cout<<"Pad napona U2 je "<<I*R2<<" V."<<endl; cout<<"Pad napona U3 je "<<I*R3<<" V."<<endl; return 0; }

    43. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 43 Primjer 28 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat.

    44. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 44 Primjer 29 Zadatak: Jedan vlak krece iz mjesta A prema mjestu B brzinom v1 km/h, a drugi, istovremeno, u obrnutom smjeru brzinom v2 km/h. Mjesta A i B su medusobno udaljena s kilometara. Program racuna mjesto na kome ce doci do susreta vlakova te nakon kojeg ce se vremena to dogoditi.

    45. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 45 Primjer 28 Ispis neka bude oblika:

    46. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 46 Primjer 29 Napomene: Cinjenica od koje treba krenuti je da je vrijeme gibanja oba vlaka jednako, a da je zbroj puteva jednak udaljenosti izmedu mjesta A i B. Gibanje je jednoliko. vrijemeA = vrijemeB putA/brzinaA = putB/brzinaB udaljenost = putA+putB

    47. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 47 Primjer 29

    48. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 48 #include<iostream> using namespace std; int main() { float v1, v2, udaljenost, put1, put2, vrijeme; cout<<"Upisi brzinu prvog vlaka (u km/h):"; cin>>v1; cout<<"Upisi brzinu drugog vlaka (u km/h):"; cin>>v2; cout<<"Upisi udaljenost izmedju dva mjesta (u km):"; cin>>udaljenost;

    49. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 49 //put1/brzina1=put2/brzina2 //udaljenost=put1+put2 put1=udaljenost*v1/(v1+v2); put2=udaljenost-put1; vrijeme=put1/v1; cout<<"Susret ce se dogoditi nakon "<<put1 <<" km. Preostali dio puta je "<<put2 <<" km (vrijedi za prvi vlak, za drugi su \ iznosi obrnuti)."<<endl; cout<<"Vlakovi ce se susresti nakon " <<vrijeme <<" sati."<<endl; return 0; }

    50. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 50 Primjer 29 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat.

    51. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 51 Primjer 30 Zadatak: Na stolici mase Ms kilograma sjedi covjek mase Mc kilograma. Koliki je tlak na pod ako stolica ima cetiri noge. Presjek svake od noga je kvadrat sa stranicama X centimetara. Ispis neka bude oblika:

    52. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 52 Primjer 30 Napomene: Potrebno je izracunati teinu stolice i covjeka (G = m g) ; potrebno je deklarirati akceleraciju slobodnog pada kao konstantu (g = 9.81 m/s2). Ukupna povrina na koju djeluje sila dobije se zbrajanjem povrina poprecnih presjeka noga stolice. Povrinu izraenu u cm2 treba preracunati u m2.

    53. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 53 Primjer 30

    54. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 54 #include<iostream> using namespace std; int main() { float Mc,Ms,Gs,Gc,X,F,S,s1,p; const float g=9.81; //konstanta je izrazena u m/s2 cout<<"Upisi masu stolice u kg:"; cin>>Ms; cout<<"Upisi masu covjeka u kg:"; cin>>Mc; cout<<"Unesi vrijednost stranice kvadrata u cm:"; cin>>X;

    55. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 55 //Racuna se tezina covjeka i stolice Gs=Ms*g; Gc=Mc*g; F=Gs+Gc; //ukupna sila koja djeluje na pod //Racuna se povrsina s1=X*X; //povrsina presjeka jedne noge stolice S=4*s1; //ukupna povrsina na koju djeluje sila S=S/10000; //pretvorba cm2 u m2 p=F/S; //tlak u paskalima cout<<"Tlak kojim covjek mase "<<Mc <<" kg, koji sjedi na stolici mase "<<Ms <<" kg, djeluje na pod je "<<p<<" paskala"<<endl; return 0; }

    56. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 56 Primjer 30 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat.

    57. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 57 Primjer 31 Zadatak: Polumjer Zemlje je 6370 km. Za koje ce vrijeme avion obletjeti Zemlju ako leti na visini od h kilometara brzinom v km/h. Ispis neka bude oblika:

    58. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 58 Primjer 31 Napomene: Potrebno je deklarirati polumjer Zemlje (6370 km) i PI (3.14) kao konstante. Gibanje je jednoliko (v=s/t). Putanja je opseg kruga, polumjer kruga se dobije zbrajanjem polumjera Zemlje i visine na kojoj avion leti.

    59. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 59 Primjer 31

    60. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 60 #include<iostream> using namespace std; int main() { float h,v, Ruk,O,vrijeme; const float R=6370; //konstanta je izrazena u km const float PI=3.14; cout<<"Upisi visinu na kojoj leti avion (u km):"; cin>>h; cout<<"Upisi brzinu kojom leti avion (u km/h):"; cin>>v;

    61. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 61 //Racunanje puta (opseg kruga) Ruk=R+h; //zbroj polumjera Zemlje i visine O=2*Ruk*PI; vrijeme=O/v; //t=s/v, jednoliko gibanje cout<<"Avion koji leti brzinom "<<v <<"km/h, na visini od "<<h <<" km obletjet ce Zemlju za "<<vrijeme <<" sati."<<endl; return 0; }

    62. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 62 Primjer 31 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat.

    63. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 63 Primjer 32 Zadatak: Treba izracunati snagu P koju mora imati elektricno kuhalo koje za t minuta moe vodu mase m grama zagrijati od temperature temp1 do temperature temp2 (u C). Ispis neka bude oblika:

    64. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 64 Primjer 32 Napomene: Potrebno je deklarirati specificni toplinski kapacitet 4186 J/(kgK) kao konstantu. Kolicina energije koju preda grijac mora biti jednaka energiji to je primi voda. P t = m c ?t (W=Q)

    65. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 65 Primjer 32 Napomene: Pretvorba C (t) u Kelvine (T=273+t) nije potrebna jer se u proracunu koristi razlika temperatura. Vrijeme uneseno u minutama treba pretvoriti u sekunde. Masu unesenu u gramima treba preracunati u kilograme.

    66. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 66 Primjer 32

    67. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 67 #include<iostream> using namespace std; int main() { float tmin,m,temp1,temp2,ts,DT,M,Q,P; const float c=4186; //konstanta je izrazena u J/(kg*K) cout<<"Upisi vrijeme (u min):"; cin>>tmin; cout<<"Upisi masu vode (u gr):"; cin>>m; cout<<"Upisi pocetnu temperaturu (u C):"; cin>>temp1;

    68. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 68 cout<<"Upisi konacnu temperaturu (u C):"; cin>>temp2; DT=temp2-temp1; ts=tmin*60; //vrijeme treba pretvoriti u sekunde M=m/1000; //masu treba pretvoriti u kg Q=M*c*DT; //racuna se toplinska energija P=Q/ts; //racuna se snaga cout<<"Elektricno kuhalo koje za "<<tmin <<" min moze "<<m <<" grma vode zagrijati sa " <<temp1<<"C na "<<temp2<<"C ima snagu od <<P<<" vata."<<endl; return 0; }

    69. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 69 Primjer 32 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat.

    70. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 70 Primjer 33 Zadatak: Treba izracunati koliko bi vremena bilo potrebno zvuku da prevali razmak izmedu dva mjesta ako taj isti razmak svjetlost prevali za t sekundi. Ispis neka bude oblika:

    71. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 71 Primjer 33 Napomene: Potrebno je deklarirati brzinu svjetlosti c=3e+8 m/s i brzinu zvuka v=340 m/s kao konstante. Put je isti. Gibanje je jednoliko.

    72. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 72 Primjer 33

    73. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 73 #include<iostream> using namespace std; int main() { float t,s,tz; const float c=3e+8; //brzina svjetlosti izrazena u m/s const float v=340; //brzina zvuka izrazena u m/s cout<<"Upisi vrijeme (u sek):"; cin>>t;

    74. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 74 //racunanje puta s=c*t; tz=s/v; cout<<"Svjetlost prevali razmak izmedju dva mjesta\ za "<<t<<" s, a zvuk je sporiji pa mu za isti\ razmak treba "<<tz<<" sekundi."<<endl; return 0; }

    75. (c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 75 Primjer 33 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat.

More Related