1 / 38

Prof. dr Vujica Lazović

AKADEMSKE STUDIJE MASTER PROGRAM. INFORMATIČKA EKONOMIJA IZAZOVI I ŠANSE. Prof. dr Vujica Lazović. 3. EKONOMIJA MREŽE I TRENDOVI DIGITALNE – CYBER EKONOMIJE. OPSTANAK U MREŽI ZAHTIJEVA PRILAGOĐAVANJA:. RETHINKING THE NETWORK ECONOMY – THE TRUE FORCES DRIVE THE DIGITAL MARKETPLACE.

kasper-molina
Télécharger la présentation

Prof. dr Vujica Lazović

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. AKADEMSKE STUDIJE MASTER PROGRAM INFORMATIČKA EKONOMIJA IZAZOVI I ŠANSE Prof. dr Vujica Lazović

  2. 3 EKONOMIJA MREŽE I TRENDOVI DIGITALNE – CYBER EKONOMIJE

  3. OPSTANAK U MREŽI ZAHTIJEVA PRILAGOĐAVANJA: RETHINKING THE NETWORK ECONOMY – THE TRUE FORCES DRIVE THE DIGITAL MARKETPLACE • Zadobiti srca i misli potrošača • Transformisati distributivne mehanizme • Promišljeno određivanje cijena • Promjena korporacijske kulture i autoriteta • Integracija privatnog i radnog života MREŽA SLUŽI DA BI NA NJOJ ZARADILI, POTROŠILI PA I UKRALI NOVAC

  4. KOJI DAJU SMJERNICE POSLOVANJU, STVARAJU NOVA BOGATSTVA I ODREĐUJU BUDUĆNOST 8, 9, 10 TRENDOVA DIGITALNE EKONOMIJE • DIGITALNA EKONOMIJA POSTAJE CENTRALNO ZANIMANJE • UMREŽENA RADNA SNAGA PREUZIMA POSAO • POJAVA OTVORENE KORPORACIONE KNJIGE • PROIZVODI POSTAJU POTROŠAČKA ROBA • KUPAC POSTAJE PODATAK • NASTANAK ISKUSTVENIH ZAJEDNICA/DRUŠTVENE MREŽE MIJENJAJU SVIJET • UČENJE U STVARNOM VREMENU, CIJELO VRIJEME • DOMINACIJA SMART UREĐAJA I WIRELESS TEHNOLOGIJE, I OSTALI TEHNOLOŠKI TRENDOVI „LJUDI U POSLOVNOM SVIJETU PODIJELJENI SU U DVA TABORA ONI KOJI SU OVO SHVATILI I ONI KOJI NIJESU“

  5. 1. DIGITALNA EKONOMIJA POSTAJE CENTRALNO ZANIMANJE » NOV NAČIN PRODAJE I KUPOVINE STVARA NOVU VRSTU ONLINE POTROŠAČA KOJI ZAHTIJEVAJU BRZU ISPORUKU, JEDNOSTAVNIJU TRANSAKCIJU I PRECIZNE INFORMACIJE » INTERNET RASTE BRŽE OD BILO KOJEG MEDIJA U ISTORIJI  RADIJU JE TREBALO 38 GODINA DA STEKNE 50 MILIONA SLUŠALACA  TELEVIZIJI JE TREBALO 13 GODINA DA STEKNE 50 MILIONA KORISNIKA  INTERNET JE STEKAO 50 MILIONA KORISNIKA ZA SAMO 4 GODINE

  6. 1. DIGITALNA EKONOMIJA POSTAJE CENTRALNO ZANIMANJE 4 ELEMENTA KOJI FORSIRAJU CYBER EKOMNOMIJU VRIJE-DNOST TRŽIŠTE PONAŠA-NJE PRAVOVRE-MENOST

  7. 1. DIGITALNA EKONOMIJA POSTAJE CENTRALNO ZANIMANJE GLAVNI RAZLOG ŠTO CYBEREKONOMIJA POSTAJE CENTRALNO ZANIMANJE JESTE ŠTO SVI VOLE JEFTINO KUPOVATI KOMADANJE PROIZVODA POJAVA E-POTROŠAČA

  8. Kako izgledaju e-potrošači? Zahtjevni Međusobno upoređuju bilješke Informisani Facebook, Twitter... WEB TEHNOLOGIJA OMOGUĆUJE SISTEME PREPORUKA KAO OSNOVU ZA ODLUKU O KUPOVINI

  9. ŠTA SVE MIJENJA DIGITALNA EKONOMIJA • POSLOVANJE NA BILO KOM MJESTU • KONKURENCIJA IZA UGLA • NOVI WALL STREET • SJEDINJENJE SVJETOVA I PRELAZAK NA DRUGU STRANU • ELIMINISANJE POSREDNIKA • E-SVE

  10. 2. UMREŽENA RADNA SNAGA PREUZIMA POSAO UMREŽENA RADNA SNAGA USLOVILA POJAVU: • DIGITALNIH MENADŽERA SA NOVIM VJEŠTINAMA I ZNANJIMA • NOVE FORME UPRAVLJANJA LJUDSKIM RESURSIMA, MOBILNA ZNANJA, LJUDI VAN FIRME, STALNA EDUKACIJA • RADNIKA OD KUCE: POSAO IDE KUĆI A KUĆA U KANCELARIJU! KO ĆE PROCIJENITI ONDA KOLIKO JE KO URADIO? • NOVE ORGANIZACIJE DA LI UMREŽENA RADNA SNAGA ZNAČI RASPADANJE MENADŽMENTA? „MORAMO NAUČITI LEKCIJU IZ KOŠARKE GDJE IGRAČ SVOJOM ASISTENCIJOM POMAŽE DRUGOM IGRAČU DA OVAJ POSTIGNE KOŠ. U POSLOVANJU SE NE KORISTIMO ASISTENCIJAMA.“

  11. NOVI ZAKONI DIGITALNOG MENADŽMENTA • NOVE ODGOVORNOSTI • UPRAVLJANJE USPJEŠNOŠĆU • ONLINE OCJENJIVANJE Ego pošiljalac, komentator, cia majstor, skladištar, fotokopir

  12. 4. PROIZVODI POSTAJU POTROŠNA ROBA 3. KOMPANIJA KAO OTVORENA KNJIGA STA ONDA SA EKONOMSKOM TEORIJOM O DODATOJ VRIJEDNOSTI KOJA NASTAJE PRILIKOM STVARANJA, DISTRIBUCIJE I PRODAJE PROIZVODA? REDUKUJE SE LANAC U ROBNOM PROMETU – SUBLIMACIJA TRGOVINE 5. KUPAC POSTAJE PODATAK SVAKA POSJETA WEB STRANICE OSTAVLJA TRAGA – SJENKA KUPCA, UZIMAJU SE PODACI NA OSNOVU KOJIH SE KASNIJE MOGU PREDVIDJETI PONAŠANJA KUPCA KORISTE SE TEHNOLOGIJE ZA ANALIZIRANJE KUPACA – DATA MINING, KOLABORATIVNO FILTRIRANJE I MODELI PREDVIĐANJA 6. NASTANAK ISKUSTVENIH ZAJEDNICA PRIKUPLJENO ISKUSTVO (PRAKSA) POSTAJE STRUČNO MIŠLJENJE PRIKUPLJANJE ISKUSTVA U STVARNOM VREMENU

  13. 7. UČENJE U STVARNOM VREMENU – CIJELO VRIJEME IDETE LI U ŠKOLU? NE, ŠKOLA ĆE DOĆI KOD VAS! ONLINE OBRAZOVANJE ŠKOLA POSTAJE NEŠTO ŠTO SE DOGAĐA A NE NEŠTO GDJE SE IDE STUDENTI NE KUPUJU SAMO OBRAZOVANJE VEĆ I NAJBOLJI NAČIN KAKO DA DOĐU DO TOG OBRAZOVANJA „UNIVERZITETI NEĆE PREŽIVJETI“ Drucker

  14. 8. DOMINACIJA SMART UREĐAJA I WIRELESS TEHNOLOGIJE, I OSTALI TEHNOLOŠKI TRENDOVI MAKSIMALNA INTEGRACIJA MOBILNI TELEFON, RAČUNAR, INTERNET, INTELIGENTNI SOFTVER, VIDEO I AUDIO SERVISI TRENUTNI PROBLEMI KOMPATIBILNOST U RAZMJENI SADRŽAJA IZMEĐU RAZLIČITIH TEHNOLOGIJA CIJENA ROOMING SERVISA MNOGO SE OČEKUJE OD NOVE GENERACIJE WIRELESSA

  15. OSTALI TEHNOLOŠKI TRENDOVI • “Cloud” će biti svugdje prisutan, u većoj ili manjoj mjeri. • Smart uređaji će postati centar (hub) naših privatnih mreža. • Sve aplikacije će u sebi sadržati i inteligenciju i analitiku. • Senzori i objekti u prostoru će biti univerzalno povezani. • Svaka interakcija će imati kontekst. • Virtuelne zajednice će postati uobičajena pojava. • Glas će biti dominantni korisnički interfejs. • Svi ćemo imati ličnog asistenta kako na poslu, tako i kod kuće.

  16. Dodatna literatura: • “Delivering Digital Infrastructure, Advancing the Internet Economy”, The Boston Consulting Group, World Economic Forum, april 2014http://www3.weforum.org/docs/WEF_TC_DeliveringDigitalInfrastructure_InternetEconomy_Report_2014.pdf

  17. 4 DIGITALNA EKONOMIJA I POTREBA NOVE EKONOMSKE ANALIZE

  18. DA LI INFORMATIČKA EKONOMIJA TRAŽI NOVU EKONOMSKU ANALIZU? DA – ZAŠTO? Novetehnologijezahtijevajufundamantalnodrugačiji oblikekonomije, te se u tom kontekstumožegovoriti o informatičkojekonomijizakoju ne važepravilaiprincipiklasičneekonomiјe? NE – ZAŠTO? Neuobičajena svojstva bita zahtijevaju novu ekonomsku analizuali ne novu vrstu ekonomske analize. Ekonomija se prvenstveno tiče ljudi a ne dobara

  19. VALIDNOST EKONOMSKIH TEORIJA I MODELA • Valrasova teorija opšte ravnoteže? • Maršalova teorija parcijalne ravnoteže? • Tinenova teorija lokacije? • Teorija asimetričnih informacija? • ...

  20. TEORIJSKI I PRAKTICNI DOKAZI? • DA LI JE PROIZVOD U DIGITALNOJ EKONOMIJI SUSTINSKI DRUGACIJEG KARAKTERA? • DA LI JE DOSLO DO BITNIH PROMJENA U STRUKTURI TRZISTA DA JE NEOPHODNA NOVA EKONOMSKA ANALIZA? • VAZI LI JOS UVIJEK TEORIJA VRIJEDNOSTI? • DA LI SE FENOMENI INFORMATICKE EKONOMIJE MOGU UKROTITI KROZ INSTRUMETNE KLASICNE EKONOMSKE ANALIZE?

  21. ŠTA JE PROIZVOD U INFORMATIČKOJ EKONOMIJI – EKONOMIJI ZNANJA? • SUŠTINU OVE EKONOMIJE I OSNOV EKONOMSKOG RASTA PREDSTAVLJAJU IDEJE, INFORMACIJE I ZNANJE ČARLS LIDBITER: • VELIKA VEĆINA NAS PRAVI NOVAC OD VAZDUHA, PROIZVODIMO NEŠTO ŠTO SE NE MOŽE LAKO IZMJERITI ILI DOTAĆI. • NAŠ UČINAK RADA NE STOJI NAGOMILAN U LUCI, USKLADIŠTEN U MAGACINU ILI NATOVAREN NA TERETNE VAGONE. • VEĆINA NAS ZARAĐUJE ZA ŽIVOT PRUŽANJEM USLUGA, MIŠLJENJA, INFORMACIJA I ANALIZA • SVI MI RADIMO JEDAN NEVIDLJIV POSAO /a/

  22. PROMJENE NA STRANI PONUDE – NOVE GRUPE PREDUZEĆA – • PROMJENE NA STRANI TRAŽNJE. ŠTA JE TO NOVO TRŽIŠTE? • PROMJENE U KANALIMA DISTRIBUCIJE • PROMJENE U PONAŠANJU POTROŠAČA • PROMJENE U NAČINIMA PLAĆANJA • PROMJENE U ORGANIZACIJI • PROMJENE U TROŠKOVIMA RADNE SNAGE • PROMJENE U MENADŽMENTU • PROMJENE U LJUDSKIM KADROVIMA I OBRAZOVANJU

  23. Tehnološki razvoj vs. želje potrošača Tehnološki razvoj Da li je ovo istina? Stepen razvoja Želje potrošača Vrijeme Danas

  24. RAZMJENA INFORMACIJA PREKO INTERNETA SE SADA POSMATRA KAOIZVOR STVARANJA VRIJEDNOSTI, ZA RAZLIKU OD RANIJEG SHVATANJA DA INFORMACIJA PREDSTAVLJA TROŠAK

  25. EKONOMIJA INFORMACIJA NIJE ISTO ŠTO I EKONOMIJA DRUGIH ROBA Nova pravila: • Preduzeća se fokusiraju na maksimizaciji vrijednosti poslovne mreže • Konkurentsku prednost ostvaruju firme koje znaju kako da objedinedecentralizovane kontrolne tačke • Prelazak sa konkretnog mjesta ka globalnom prostoru • Ljudska pažnja postaje pravi i rijetki resurs • Afirmiše se princip obilja umjesto principa rijetkosti • Ostvarenje zakona rastućih prinosa je vezano za karakteristike mreže • Dva ključna mjerila vrijednosti – vrijeme i sadržaj

  26. “DANAS VIŠE VELIKI NE JEDU MALE NEGO BRZI SPORE” Andreson Biti mogu da se besplatno reprodukuju i distribuiraju širom svijeta brzinom svjetlosti i ne moguda propadnu. Da li je to dovoljno za novu ekonomiju?

  27. EKONOMSKA ANALIZA FENOMENA MREŽE KONKURENCIJA SISTEMA • STRATEGIJA KONKURENCIJE U GRANAMA IT IMA DRUGAČIJA SVOJSTVA NEGO STRATEGIJA KONKURENCIJA U TRADICIONALNIM GRANAMA • ŠTO JE VIŠE LJUDI KOJI KONZUMIRAJU NEKO DOBRO – TO JE SPREMNOST SVAKE OSOBE DA GA PLATI VEĆA KAKO NEKE SOFTVERSKE KOMPANIJE POSTIŽU USPJEHE NA TRŽIŠTU ZAHVALJUJUĆI SVOJOJ SPOSOBNOSTI DA PODSTIČU ULAZAK KONKURENTA TROŠKOVI PRELASKA S JEDNE TEHNOLOGIJE NA DRUGU • TROŠKOVI PRELASKA SA JEDNOG NA DRUGI SISTEM SU TAKVEPRIRODE DA PRELAZAK POSTAJE BESMISLEN LOCK IN I NEELASTIČNA TRAŽNJA

  28. MODEL KONKURENCIJE SA TROŠKOVIMA PRELASKA c – trošak pružanja korisniku pristupa internetu na mjesečnom nivou p=c , cijena internet usluge u odsustvu bilo kakvih troškova prelaska s – trošak prelaska kod drugog provajdera d – popust koji nudi provjeder za prvi mjesec (p-d) + s /cijena sa popustom ako potrošač predje, uvećana za troškove prelaska/ p – cijena ako ostane, mada poslije prvog mjeseca oba će naplaćivati cijenu P Potrošač će promijeniti provajdera ako sadašnja vrijednost prelaska premašuje sadašnju vrijednost ostanka kod prvobitnog provajdera r– mjesečna kamatna stopa (p-d) + (p/r) + s > p + p/r

  29. Potrošač je u uslovima konkurencije indiferentan ako je d=s Uslov nultog profita (p-s) –c + (p-c)/r = 0 Ravnoteža cijena p-c + (p-c)/r = s Sadašnja vrijednost budućeg profita od potrošača mora da bude jednaka troškovima prelaska potrošača p=c + [r/(1+r)]*s Cijena usluge je jednaka marži na granični trošak, s tim što je iznos marže proporcionalan troškovima prelaska

  30. - v – indeks graničnog pojedinca u uslovima indiferentnosti - P = vn - n=1000-v MREŽNE EKSTERNALIJE 1000 ljudi za neko dobro, v=1,…..,1000. p=cijna dobra, 1000-p broj ljudi smatraju da dobro vrijedi bar p n- broj ljudi koji konzumiraju neko dobro vn- vrijednost dobra za osobu v Broj ljudi koji žele da kupe neko dobro Ravnoteža p=n(1000-n)

  31. Spremnost za plaćanje Kriva tražnja Kriva ponude Veličina mreže Mrežne ekstrenalije

  32. Spremnost za plaćanje Visoki trošak Kriva tražnja Niski trošak Veličina mreže Prilagođavanje troškova i mrežne ekstrenalije

  33. Veličina mreže vrijeme Kritična masa Moguće prilagođavanje ravnoteži

  34. UOSTALOM, ČEMU KLASIČNA EKONOMSKA ANALIZA I TEORIJA KADA ĆE SE KAKO HAJEK KAŽE “U USLOVIMA NOVE EKONOMIJE PREMA TEORIJSKOM ZNANJU EKSPERATA RAZVIJATI I KODIFIKOVATI ZNANJA O SPECIFIČNIM USLOVIMA »MJESTA I VREMENA« - TJ. ZA SPECIFIČNE EKONOMSKE ODNOSE. Svaki pojedinac posjeduje neka znanja o specifičnim uslovima poslovanja koja izmiču i ne mogu biti dostupna ni najvećem ekspertu za tržišne odnose. Upravo ta činjenica omogućuje pojedicima koji vrlo malo znaju o ekonomskoj teorji da ostvare uspjeh na tržištu. U interakciji ovih pojedinica i njihovih specifičnih znanja i tehnika leži veliki izazov za dalji razvoj ljudskog roda.– KO JE STEVE WOZNIAK?

  35. Upravljanje pravima na informaciona dobrai zajedničko korišćenje intelektualne svojine. • Zašto se tržište proisteklo iz nelegalne upotrebe softvera /bez cijene/, ne biva smanjeno posle lagalizacije /plaća se licenca/? • Kako /kojom metodom – tehinikom/ procjenivati vrijednost formiranih baza podataka kod velikih sistema / da li uloženi rad može da bude jedina osnova, u uslovima kada nema tražnje - prodajna vrijednost ne može biti jer nema kupaca, nema tržišta – ako nema kupaca da li je to roba/?

  36. Šta u uslovima WEB ekonomije sa mjestom kao elementom marketing miksa. Nije li ovo potvrda potrebe nove ekonomije – nije li mjesto u novim uslovima brzina i način pristupa potrošača Sajtu, Web Prezentaciji tj. Elektronskom katalogu? TEORIJA GRANIČNIH TROŠKOVA I DIGITALNA DOBRA, KAKO ODREDITI GRANICU RENTABILNOSTI KOD DIGITALNIH PROIZVODA, I IMA LI JE UOPŠTE?

  37. Dodatna literatura • “New Rules for the New Economy”, Kevin Kelly, Viking, Penguin Group http://kk.org/books/KevinKelly-NewRules-withads.pdf

More Related