1 / 34

Provedba i institucionaliziranje NHA za Sloveniju

Provedba i institucionaliziranje NHA za Sloveniju. Eva Zver Stručnjak za nacionalne zdravstvene račune eva.zver@gov.si Banja Luka, 19.-20. juna 2012. Pregled prezentacije. Osnovne informacije o provedbi N HA Proces institucionalizacije – prva faza Pristup prve faze Glavni izazovi .

kelly-rojas
Télécharger la présentation

Provedba i institucionaliziranje NHA za Sloveniju

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Provedba i institucionaliziranje NHA za Sloveniju Eva Zver Stručnjak za nacionalne zdravstvene račune eva.zver@gov.si Banja Luka, 19.-20. juna 2012.

  2. Pregled prezentacije • Osnovne informacije o provedbiNHA • Proces institucionalizacije – prva faza • Pristup prve faze • Glavni izazovi. • Rezultati i glavna odstupanja • Daljnje aktivnosti

  3. Osnovne informacije o procesu provedbe • Prije 2005. god., Slovenija nije imala zvanične statističke podatke o nacionalnim računima u zdravstvu, a nije postojala ni zvanična institucija odgovorna za izvještavanje podataka o troškovima u zdravstvu SZO-u i Eurostatu. • Upitnik SZO-a o troškovima u zdravstvu je ispunjavalo Ministarstvo zdravstva.Podatke za upitnik je prikupljalo od glavnih aktera u finansiranju (Zavoda zdravstvenog osiguranja Slovenije, Ministarstva zdravstva, kompanija za privatno dobrovoljno osiguranje i Ankete o potrošnji/budžetu domaćinstva), ali samo na agregiranom nivou. • Zavod zdravstvenog osiguranja Slovenije je koristio vlastiti sistem klasifikacije za troškove u zdravstvu disagregirane/raščlanjene na funkcije i davaoce usluga; oni su objavljivali i agregirane podatke za neke funkcije u svom godišnjem izvještaju. • Ministarstvo finansija je prikupljalo podatke o troškovima javnog zdravstva u skladu sa Ekonomskom klasifikacijom troškova i u skladu sa Funkcionalnom klasifikacijom - COFOG (ali samo do jednocifrenog nivoa).

  4. Osnovne informacije o procesu provedbe (nastavak) • Pilot projekat provedbe NHA je započeo 2004. godinena inicijativu Ministarstva zdravstva i Inštituta za javno zdravstvo. • Glavni razlozi za započinjanje projekta su bili: • unaprijeđenje nacionalnog izvještavanja o troškovima u zdravstvu; • ispunjavanje zahtjeva Eurostata; • pripema međunarodno uporedivih podataka o troškovima u zdravstvu; • razvijanje alata za analizu potrošnje u zdravstvu; • ispunjavanje zahtjeva za podacima za projiciranje javnih izdataka u zdravstvu i dugoročni njegi.

  5. Osnovne informacije o procesu provedbe (nastavak) • Prvi problem u Sloveniji je bio institucionalne prirode: • Ko je odgovoran za kompiliranje nacionalnih računa u zdravstvu (NHA)?

  6. Proces institucionalizacije – prva faza • Statistički ured Republike Slovenijeje preuzeo odgovornost za provedbu SHA: • Projektna grupa je uspostavljena krajem februara 2005. godine i potpisan je papir o saradnji između institucija • Glavni zadatak projektne grupe je bila provedba nacionalnih računa u zdravstvu u Sloveniji (National Health Accounts-NHA) u skladu sa metodologijomSHA, i ispunjavanje zahtjeva Eurostata • Provedba NHA je postala i jedan od projekata u izradi naveden u zvaničnom dokumentu: Nacionalni statistički program Slovenije • Institut za javno zdravstvoje preuzeo odgovornost za provedbutroškova rada u zdravstvu (Health Labor Accounts - HLA).

  7. Proces institucionalizacije – prva faza PROJEKTNA GRUPA: 10 osoba iz 7 institucija RADNA GRUPA: 3 osobe iz 3 institucije

  8. Proces institucionalizacije – prva faza RADNA GRUPA Statistički ured Republike Slovenije (SURS): - voditelj projekta i kontakt osoba: g. Stane Marn - SURSje uključen i kao pružatelj podataka,a pruža i tehničku podršku Inštitut za javno zdravstvo - Jedna osoba kao savjetnik ikompajler (osoba koja kompilira podatke): gđa Eva Turk (na projektu je radila pola svog radnog vremena, imala je pristup internim bazama podataka SURS-a) - IJZje bio uključen i kao pružatelj podataka i pruža naučnu podršku Institut za makroekonomsku analizu i razvoj (Institute for Macroeconomic Analysis and Development - IMAD) (vladin institut) - jedna osoba kao savjetnik ikompajler: gđa Eva Zver - i IMAD pruža naučnu podršku

  9. Proces institucionalizacije – prva faza PROJEKTNA GRUPA Radna grupa: SURS, IJZ, IMAD + Druge organizacije uključene u provedbu SHA: - Ministarstvo zdravstva - Zavod zdravstvenog osiguranja - Ministarstvo finansija - Univerzitetska klinička bolnica Sve ove institucije učestvuju: - sa jednim ili dva stručnjaka u Projektnom timu -kao davaoci podataka

  10. Proces institucionalizacije – prva faza • Iskustva sa organizacijom procesa provedbe u Sloveniji: • 1. Osobine kompajlera u glavnoj radnoj grupi: • - Voditelj projekta je viši stručnjak u SURS. On je ekonomista i radio je kao statističari višegodišnji stručnjak za nacionalne račune. On je šef Satelitskog odjela za račune od 2004.god. Ima pristup dobro opskrbljenim bazama podataka u SURS-u i u dobrim je odnosima sa ljudima koji rade u Odjelu za nacionalne račune. • - Oba druga stručnjaka u glavnom radnom timu su ekonomisti; njihov istraživački rad se fokusira na zdravstvenu ekonomiju i oni doprinose provedbi i kao potencijalni korisnici tih podataka u budućnosti. • Sva tri kompajlerau glavnom timu među sobom održavaju jako dobre odnose, kao i sa širokim krugom ljudi iz ostalih zdravstvenih institucija i ljekarima iz kliničkih bolnica. • Ostali stručnjaci iz proširenog sastava projektne grupe posjeduju znanja o zdravstvenom sistemu i većina njih su veoma susretljivi i spremni na saradnju.

  11. Proces institucionalizacije – prva faza • 2. Šta je sa finansiranjem projekta? • - IJZ je za pilot projekat dobio finansijsku pomoć od Eurostata, jer je ugovor bio potpisan prije nego je odlučeno da će SURS biti odgovorna institucija. • Sada SURS finansira daljnji razvoj ali još uvijek ne postoje dodatana finansijska sredstva za radNHA; SURS ne dobija dodatna sredstva za projekat NHA iz općeg budžeta. • - Sve tri osobe u glavnom timu rade na projektu u okviru svojih redovnih zaposlenja pored svih zadataka koje imaju u svojim institucijama (SURS, IJZ, IMAD). Niko iz radne grupe nema dodatni ugovor za rad na ovom projektu. • 3.Vanjski aspekti institucionalizacije su važni • Konsultacije i saradnja sa svim potencijalnim korisnicima (IJZ, IMAD, Ministarstvo zdravstva, Zavod zdr. osiguranja Slovenije (ZZOS), Univerzitet, zavodi za istraživanje, …) • Od velike važnosti je bilo učestvovanje na različitim seminarima i konferencijama, kao i predstavljanje procesa provedbe ostalim stručnjacima i stručnoj javnosti.

  12. Pristup u prvoj fazi • 1. Početne tačke • Prva literatura: • Sistem računa u zdravstvu / A System of Health Accounts. Version 1. OECD: Pariz, 2000.g. • Vodič za izradu nacionalnih računa u zdravstvu: sa posebnim primjenama za zemlje sa niskim i srednjim prihodima. SZO: Ženeva, 2003. • Smjernice za sistem računa u zdravstvu. Praktični vodič za primjenu sistema računa u zdravstvu u EU.Ured za nacionalnu statistiku Velike Britanije: 2004. • Prijevod OECD priručnikaA System of Health Accounts (Prevedeni priručnik je bio od velike koristi radnoj grupi tokom procesa kompiliranja, kao i za pripremu izvještaja Eurostatu i prezentacija na seminarima u Sloveniji.)

  13. Pristup u prvoj fazi (nastavak) • 1. Pregled izvora podataka • Svi postojeći izvori podataka su analizirani i opisani!

  14. Proces kompiliranjaNHA u Sloveniji: Lista nacionalnih davaoca zdr. usluga prema HP Tabela za konverziju između NACE Rev.1 i HP Lista agenata finansiranja u zdravstvu prema HF Tabela za konverziju između podataka HIIS-a i HC, HP + drugih izvora na strani potražnje Dodjeljivanje HF, HC i HP svakom finansijskom toku od svakog agenta finansiranja u zdravstvu Kompiliranje tabele HPXHF Kompiliranje tabeleHCXHF Korištenje izvora na strani provajdera (ponude) za popunjavanje podataka koji nedostaju Kompiliranje tabele HCXHP Provjera usklađenosti sa agregatima nacionalnih računa Poravnavanje podataka i tabela

  15. Pristup u prvoj fazi (nastavak) • Prvi koraci: Poslovni registar Slovenije (identifikacijski broj, naziv firme, kod glavne djelatnosti (NACE Rev. 1 i nacionalni SCA kod), kod vlasnika, kod sektora institucije (ESA 95). Registar provajdera zdravstvene zaštite pri Zavodu zdravstvenog osiguranja Slovenije (za javne i privatne provajdere usluga u mreži javnog zdravstva) Registar privatnih ordinacija/praksi i zubara pri Zavodu za javno zdravstvo (privatni davaoci usluga van mreže javnog zdravstva) Popis nacionalnih provajdera zdr. zaštite - ICHA-HP “Ukrštena”tabela između koda glavne djelatnosti (NACE Rev. 1 ikod SCA) i koda ICHA-HP (za identificiranje nižih nivoa HP koristili smo Registar pri HIIS – on sadrži sve djelatnosti svih provajdera; korištena je dominantna djelatnost)

  16. Pristup u prvoj fazi (nastavak) • Kompiliranje se nastavilo sa pristupom strane potražnje (pristupizvora finansiranja).

  17. Pristup u prvoj fazi (nastavak)

  18. Pristup u prvoj fazi (nastavak)

  19. Pristup u prvoj fazi (nastavak)

  20. Rezultati prve faze • U julu 2005.g.(nakon 4-mjesečnog rada), Slovenija je poslala izvještaj Eurostatu sa prvim kompiliranim tabelama za 2003.: • Tabela 2 (HCXHP): Ukupni troškovi u zdravstvu po funkcijama zaštite i granama provajdera • Tabela 3 (HPXHF): Ukupni troškovi u zdravstvu po provajderima i agentima finansiranja • Tabela 4 (HCXHF): Ukupni troškovi u zdravstvu po funkcijama zaštite i agentima finansiranja • Zahvaljujući detaljnoj bazi podataka ZZOS-a, kvalitet javnih troškova je bio jako dobari za trocifreni nivo HC i HP, ali disagregacija privatnih troškova je više ili manje bila stvar procjene. • Podaci od strane potražnje nisu bili usklađeni sa stranom proizvodnje. Izvršena je samo provjera na agregiranom nivou. • Većina funkcija vezanih za zdravstvo nisu bile uključene u prvoj fazi ili su bile vrlo gruboobuhvaćene zbog kratkog raspoloživog vremena (procijenili smo HC.R.3, HC.R.4 i HC.R.7)

  21. Rezultati prve faze(nastavak) • Glavni problemi su naznačeni za: • Dostupnost izvora podataka privatnih troškova: • zaprivatne osiguravajuće kuće moguća je bila samo gruba procjena po HC klasifikaciji, čak i manje precizna za HP klasifikaciju • podatkeiz Ankete o potrošnji/budžetu domaćinstva su bili potcjenjeni i nisu bili dovoljno detaljni • zaneprofitne organizacije i velika preduzeća dostupni su samo podaci o pristupu davaoca usluga • Odstupanja dostupnih podataka od zahtjeva SHA: - neke podkategorijefunkcionalne klasifikacije nisu obuhvaćene • (laboratorijska ispitivanja za vanjske pacijente, dnevni bolnički slučajevi, kućne posjete ljekara, itd.; podaci za MR i CT su bili dostupni ukupno za hospitalizirane i vanjske pacijente a ne razdvojeno, …)

  22. Rezultati • Ispunjeni Zajednički upitnik (JQ) za Sloveniju je vraćen Eurostatu i SZO-u u julu 2006.: tabele HCXHP, HCXHF, HPXHF, FSXHF • Prve zvanično objavljene podatke za 2003. i 2004. je izdao SURS u decembru 2006. (tabele HCXHP, HCXHF, HPXHF; HC i HP samo do jednocifrenog nivoa). Izvor: SURS Prvo objavljivanje 22.12.2006.: Troškovi u zdravstvu za Sloveniju za 2004.

  23. Rezultati i glavna odstupanja (nastavak) Izvor: SURS Prvo objavljivanje 22.12.2006.: Troškovi u zdravstvu za Sloveniju za 2004.

  24. Rezultati i glavna odstupanja (nastavak) Izvor: SURS Prvo objavljivanje 22.12.2006.: Troškovi u zdravstvu za Sloveniju za 2004.

  25. Glavna unapređenja u 2006. – 2007. • 1. Rješavanje određenih problema navedenih u prvoj fazi: • Morali smo koristiti izvore na strani provajdera: finansijski izvodi prihoda i rashoda, bolnički interni izvještaji, baza podataka DRG (Diagnosis-Related Groups): • Izdaci privatnog osiguranja: • Neki provajderi sa primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa su posebno anketirani kako bi se dobili podaci o tome koliko je svaka funkcija/usluga (HC) dobila iz privatnog osiguranja. • Izdaci domaćinstva za zdravstvo (izdaci iz đepa): • Detaljna analiza Anketa o potrošnji domaćinstava • Uspoređenje sa prometom u trgovini sa farmacutskim proizvodima • - analizadirektnih troškova navedenih u bolničkim internim izvještajima • - bolnički interni izvještaji: prihodi dobijeni od stranaca (izuzeti iz ukupnih izdataka domaćistava)

  26. Glavna unapređenja u 2006. – 2007. • Rješavanje određenih problema navedenih u prvoj fazi (nastavak): • Neprofitni davaoci usluga: - Izvještaj Fondacija za finansiranje NVO u Sloveniji (Foundation for Financing NGO’s in Slovenia - FIHO) je analiziran i izdvojeni su izdaci za zdravstvo • Podkategorije HC i HP klasifikacije: • - bolnički interni izvještaji • podaci iz DRG sistema (ZZJZ): DRG podaci su dosptupni samo za kurativnu njegu hospitaliziranih pacijenata – imamo dobre procjene za dnevne bolničke slučajeve (HC.1.2)!!! • Procjena za investicije u zdravstvu: • Direktno se koristi podatak iz nacionalnih računa: • Za javne troškove: agregirani podaci iz COFOG baze podataka; provjereni i sa podacima Ministarstva zdravlja • Za privatne troškove: posebni godišnji izvještaj o kapitalnim ulaganjima (Odjel za nacionalne račune)

  27. Glavna unapređenja u 2006. – 2007. • 2. Prikupljanje podataka za funkcije vezane za zdravstvo (HC.R.2 - HC.R.7) • HC. R. 2 (Edukacija i obuka):finansijski izvještaji prihoda i rashoda (za sve institucije koje se bave zdravstvenim obrazovanjem (sekundarne i tercijarne)sa liste objavljene u Godišnjem izvještaju zdravstvene statistike (ZZJZ)). • HC. R. 3 (Istraživanja i razvoju zdravstvu): Frascati anketa (SURS). • HC. R. 4 (Kontrola namirnica, higijene i vode za piće ) i HC. R.5 (Zdravlje i okoliš): za javne provajdere koji su registrirani za obavljanje usluga javnog zdravstva,analizirali smo prihode od njihovih tržišnih aktivnosti; presjek na • HC.R.6.1 Socijalne usluge dugoročne zdravstvene njege(objašnjeno na sljedećem slajdu…) • HC.R.7. Novčane beneficije vezane za zdravstvo:baza podatakaESPROSS (uključene su novčane beneficije od ZZOS-ai poslodavaca).

  28. Glavna unapređenja u 2006. – 2007. • 3. Procjena za ukupne izdace za dugoročnu njegu (HC.3 + HC.R.6.1) • Ministarstvo zdravstva je 2006. godine u saradnji sa stručnjacima iz IMAD-ai Ministarstvom za socijalne poslove pripremilo prvi prijedlog zakona o dugoročnoj njezi (u godini 2012 još uvijek samo prijedlog!) • U Sloveniji su prve procjene za ukupne izdace za dugoročnu njegu pripremljene 2005. god. (2004.g.) • U julu 2006.g., IMAD i SURS su organizirali sastanke sa stručnjacima iz svih institucija koje su uključene u finansiranje dugoročne njege (ZZOS, Zavod za penziono i invalidsko osiguranje, Ministarstvo rada, porodice i socijalnih poslova) i sa stručnjacima iz Instituta za socijalne poslove (u izvještaju oni prikupljaju podatke o pruženim uslugama dugoročne njege u staračkim domovima i domovima za hendikepirana lica) • U skladu sa definicijama i dodatnim opisima iz Zajedničkog upitnika (JQ) 2006., za sve izdatke je definirana granica između dugoročne med. njege (HC.3) i socijalnih usluga vezanih za zdravstvo (HC.R.6.1)

  29. Glavna unapređenja u 2006. – 2007. 4. Procjena za ukupne troškove za dugoročnu njeguHC.3 + HC.R.6.1 = 1,1% GDP)

  30. Glavna unapređenja u 2006. – 2007. • 5. Provjera kompatibilnosti agregiranih podataka sa podacima u nacionalnim računima : • Provjera najvažnijih agregata: • Tekući izdaci za zdravstvo u NHA = Ukupni izdaci za krajnju potrošnju za zdravstvo (vlada, domaćinstava i NPISG) u nacionalnim računima • Tekući javni izdaci za zdravstvo u NHA = Izdaci za krajnju potrošnju vlade za zdravstvo • Tekući privatni izdaci za zdravstvo u NHA = Izdaci za krajnju potrošnju domaćinstava za zdravstvo (po COICOP za 0.06) u nacionalnim računima • Provjera odstupanja između ukupnih izdataka za zdravstvo po NHA i ukupne proizvodnje za zdravstvo u nacionalnim računima (djelatnost 851- Zdravstvo po SKD 2002)(postoje dosta veliki metodološki razlozi za odstupanja) • Ukupni javni izdaci za zdravstvo u NHA = Ukupni izdaci vlade za zdravstvo po COFOG (Classification of Functions of Government) • Provjera nekih kategorija sa statistiko ESPROSS

  31. Daljne aktivnosti u godinama 2008.-2012. • Daljnja unaprijeđenja u dostupnosti podataka i kompiliranju glavnih NHA tabela : • Stalno unaprijeđenje procjena za troškove domaćinstva • Unaprijeđenje procjena za nevladine organizacije • Analiziranje i bolje procjene podataka o privatnem osiguranju po funkcijama (HC) i davaocima usluga (HP) • Pregled konsistentnosti pri kombiniranju podataka iz DRG sistema • Daljnji rad na unaprijeđenju procjene izdataka za dugoročno njego !!! • Rad na seriji podataka za godine 1995 – 2002 (samo prvi nivo) • Rad na procjenama izdataka u zdravstvu po starosti, spolu i bolesti pacienata!!! (to su jako važni podaci za projekcije!) • Rad na procjeni uvoza i izvoza zdravstvenih usluga • Rad na evidentiranju cijena zdravstvenih usluga (pilotna študija OECD) • Mjerenje produktivnosti u zdravstvenoj zaštiti (SURS)

  32. Daljne aktivnosti u godinama 2008.-2012. • Razvojni zadaci vezani za NHA: • Rad na procjenama izdataka u zdravstvu po starosti, spolu i bolesti pacienata!!! (to su jako važni podaci za projekcije!) • Rad na procjeni uvoza i izvoza zdravstvenih usluga • Rad na evidentiranju cijena zdravstvenih usluga (pilotna študija OECD) • Mjerenje produktivnosti u zdravstvenoj zaštiti (SURS)

  33. Institucionalizacija – druga faza • Propisi i regulativa slovenskih nacionalnih zdravstvenih računa: • U godinama 2005.-2008. statistika NHA je uključena kao razvojni zadatak u srednjeročni (petgodišnji) i u godišnji Program statističkih iztraživanja (jedan stručnjak u SURS od 2006. godine dalje radi samo na statistiki nacionalnih zdravstvenih računa – g. Stane Marn) • (Letni program statističkih iztraživanja je dokument koji se predloži na vladu) • U godini 2009. statistika osnovnih tabela NHA je uključena u godišnji Program statističkih iztraživanja kao redno statističko iztraživanje SURS • Podaci se zvanično objave u času t+18, u isto vreme se šalju Eurostatu, WHO i OECD (Eurostatu na osnovi gentlement agreement) • Stalna saradnja sa inštitucijama koje su uključene u kompilaciju tabela od godine 2005. (projektna grupa NHA) i saradnja sa korisnicimaNHA podataka (diseminiranje rezultata, analiza rezultata,korištenje podataka kao osnova za projekcije, itd.) • Daljni razvoj svih podtabela in komponenta metodologije SHA je ključen u Program statističkih iztraživanja kao razvojni zadatak

  34. Hvala!

More Related