1 / 78

Ritmična ekscitacija srca i EKG

Ritmična ekscitacija srca i EKG. Prof. dr. Zoran Vali ć Katedra za fiziologiju Medicinski fakultet u Splitu. osim srčanog mišića u srcu postoji i sustav koji: stvara ritmične električne impulse koji potiču ritmične kontrakcije srčanog mišića te impulse brzo provodi kroz srce

ken
Télécharger la présentation

Ritmična ekscitacija srca i EKG

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Ritmična ekscitacija srca i EKG Prof. dr. Zoran Valić Katedra za fiziologiju Medicinski fakultet u Splitu

  2. osim srčanog mišića u srcu postoji i sustav koji: • stvara ritmične električne impulse koji potiču ritmične kontrakcije srčanog mišića • te impulse brzo provodi kroz srce • atrij se kontrahiraju 1/6 sekunde prije ventrikula – dodatno punjenje • gotovo istodobna kontrakcija cijelog ventrikula – odgovarajući tlak • ovaj sustav izuzetno osjetljiv zbog srčanih bolesti, naročito na ishemiju

  3. Sinusni (sinus-atrijski) čvor • mali, plosnati, elipsoidni tračak specijaliziranog srčanog mišića • širok 3 mm, dug 15 mm i debeo 1 mm • nalazi se u gornjoj posterolateralnoj stijenci desnog atrija, ispod i lateralno od otvora gornje šuplje vene • vlakna gotovo i nemaju kontraktilnih niti, ali se neposredno povezuju s vlaknima mišića atrija – širenje akcijskih potencijala

  4. Automatska električna ritmičnost • sposobnost samopodraživanja u vlaknima srčanog specijaliziranog provodnog sustava (uključuje i vlakna sinusnog čvora koji obično nadzire srčanu frekvenciju)

  5. brzi Na+ kanali • spori Na+/Ca2+ kanali • K+ kanali • 3 akcijska potencijala u vlaknu sinusnog čvora + 1 u ventrikularnom mišiću • membranski potencijal mirovanja: od -55 do -60 mV (veća propusnosti za Na i Ca) • brzi Na+ kanali (zatvoreni pri -55 mV) • spori Na+/Ca2+ kanali (uzrokuju akcijski potencijal, ali sporije) • K+ kanali samopodraživanje vlakana sinusnog čvora – posljedica njihove prirođene propusnosti za Na i Ca ione

  6. vlakna sinusnog čvora nisu stalno depolarizirana zbog toga što tijekom akcijskog potencijala: • inaktiviraju se Na+/Ca2+ kanali (prekid ulaska pozitivnih iona) • otvaraju se K+ kanali (difuzija pozitivnih iona prema van) • hiperpolarizacija (-55 do -60 mV)

  7. Internodalni putovi • krajevi vlakana sinusnog čvora izravno se stapaju s okolnim vlaknima atrijskog mišića i kroz njih širi • brzina provođenja oko 0,3 m/s • kroz nekoliko tankih snopova atrijskih vlakana ono je nešto brže (1 m/s) • prednji međuatrijski snop – lijevi atrij • prednji, srednji i stražnji internodalni put – završavaju u AV-čvoru (slična Purkinjeovim vlaknima u ventrikulima)

  8. Atrijsko-ventrikularni (AV) čvor • smješten u stražnjem dijelu stijenke desnog atrija (iza trikuspidalnog ušća) • povezan s internodalnim putovima i izlaznim AV-snopom • u AV-čvoru impuls zaostaje oko 0,09 s prije ulaska u penetracijski dio AV-snopa (tamo zaostaje dodatnih 0,04 s) • ukupno zaostajanje oko 0,16 s

  9. Uzrok sporog provođenja • smanjen broj pukotinskih spojišta između uzastopnih mišićnih stanica u provodnom putu • povećanje otpora provođenja ekscitacijskih iona

  10. Ventrikularni Purkinjeov sustav • Purkinjeova vlakna – vrlo debela vlakna (deblja od mišićnih, malo miofibrila); brzina prenosa 1,5-4,0 m/s (6x brže od ventrikularnog mišića i 150x brže od AV-čvora) • trenutni prenos kroz preostali dio ventrikularnog mišića • vrlo velika propusnost pukotinskih spojišta

  11. Jednosmjerno provođenje • AV-snop onemogućuje putovanje akcijskog potencijala unatrag (osim u bolesti) • atrijski mišić u potpunosti odijeljen vezivnom zaprekom od ventrikularnog mišića – jedina veza AV-snop

  12. Raspodjela Purkinjeovih vlakana • nakon 5-15 mm AV-snop se podijeli na lijevu i desnu granu snopa • nalaze se ispod endokarda odgovarajuće strane septuma • dolaze do vrha ventrikula i dijele se u sve manje grane koje se vraćaju prema bazi srca • završni dijelovi prodiru u 1/3 stijenke i završavaju na mišićnim vlaknima srca • vrijeme provođenja 0,03 s

  13. Ventrikularni mišić • prijenos impulsa samim mišićnim vlaknima iznosi 0,3-0,5 m/s (6x sporije) • prijenos od endokardijalne do epikardijalne površine (zbog spiralne građe mišića) traje 0,03 s • ukupno dakle od početnih dijelova grana snopa do posljednjeg mišićnog vlakna 0,06 s

  14. Nadzor nad nastankom i provođenjem impulsa u srcu • normalno impuls nastaje u sinusnom čvoru • i ostali dijelovi provodnog sustava ritmično samopodražljivi • frekvencija AV-čvora: 40-60/min • frekvencija Purkinjeovih vlakana: 15-40/min • sinusni čvor nadzire ritam zbog toga što je frekvencija njegovog odašiljanja veća

  15. Patološki predvodnici • katkad se frekvencija odašiljanja poveća u drugim dijelovima (AV-čvor, Purkinjeova vlakna, rijetko dio mišića) • oni postaju predvodnici – ektopični • poremećen redoslijed kontrakcija – pad učinkovitosti • zapreka u provođenju impulsa od sinusnog čvora, AV-blok

  16. ako AV-blok nastane iznenada, Purkinjeovu sustavu je potrebno 5-20 s da počne slati vlastite ritmične impulse • u tom vremenu ventrikuli ne izbacuju krv – gubitak svijesti (Stokes-Adamsov sindrom)

  17. Autonomni živčani sustav • simpatička i parasimpatička vlakna • parasimpatikus (vagus) – uglavnom oko sinusnog i AV-čvora, manje mišić • simpatikus – svi dijelovi srca, a naročito ventrikularni mišić

  18. Vagusi • podraživanje vagusa – oslobađanje acetilkolina • dva učinka • smanjenje brzine ritma sinusnog čvora • smanjenje podražljivosti prijelaznih vlakana • jako podraživanje – usporenje pa zaustavljanje ritma ili prijenosa – bijeg ventrikula

  19. acetilkolin – povećava propusnost membrane za K+ – brz izlaz K+ iz stanice – hiperpolarizacija (smanjena podražljivost) • povećanje negativnosti potencijala membrane u mirovanju s -55-60 mV na -65-75 mV, dulje vrijeme da ulazak Na+ dovede potencijal do praga

  20. Učinak simpatikusa • upravo suprotan učinak • povećava frekvenciju odašiljanja impulsa u sinusnom čvoru • povećava brzinu provođenja i razinu podražljivosti svih dijelova srca • povećava snagu mišićne kontrakcije • frekvencija može rasti 3x, a snaga 2x

  21. noradrenalin – povećava propusnost membrane za Na+ i Ca2+– nastanak pozitivnijeg potencijala mirovanja • ubrzava samopodraživanje (srčanu frekvenciju) i skraćuje vrijeme provođenja impulsa od atrija do ventrikula • povećana propusnost za Ca2+– dijelom odgovorno za povećanje snage kontrakcije

  22. Normalni EKG

  23. kad srčani impuls prolazi kroz srce, električna se struja širi i u okolna tkiva, a manji dio dopire sve do površine tijela • nastaje električni potencijal koji se može registrirati elektrodama postavljenim na kožu s obiju dvije strane srca – elektrokardiogram

  24. 1887 – British physiologist Augustus D. Waller of St Mary's Medical School, London publishes the first human electrocardiogram. It is recorded with a capilliary electrometer from Thomas Goswell, a technician in the laboratory. Waller AD. A demonstration on man of electromotive changes accompanying the heart's beat. J Physiol (London) 1887;8:229-234

  25. 1893 – Willem Einthoven introduces the term “electrocardiogram” at a meeting of the Dutch Medical Association. (Later he claims that Waller was first to use the term). Einthoven W: Nieuwe methoden voor clinisch onderzoek [New methods for clinical investigation]. Ned T Geneesk 29 II: 263-286, 1893 • 1895 – Einthoven, using an improved electrometer and a correction formula developed independently of Burch, distinguishes five deflections which he names P, Q, R, S and T. Einthoven W. Ueber die Form des menschlichen Electrocardiogramms. Arch f d Ges Physiol 1895;60:101-123

  26. 1905 – Einthoven starts transmitting electrocardiograms from the hospital to his laboratory 1.5 km away via telephone cable. On March 22nd the first 'telecardiogram' is recorded from a healthy and vigorous man and the tall R waves are attributed to his cycling from laboratory to hospital for the recording.

  27. sastoji se od P-vala (depolarizacija atrija), QRS-kompleksa (depolarizacija ventrikula) i T-vala (repolarizacija ventrikula) • QRS-kompleks: Q, R i S zupci

  28. smještaj elektroda (njihova polarnost) je dogovorena

  29. monofazni akcijski potencijal ventrikularnog mišića (trajanja 0,25-0,35 s) • QRS-kompleks se pojavljuje na početku, a t-val na kraju • u EKG-u se ne bilježi potencijal kada je mišić potpuno polariziran ili depolariziran • samo djelomična polarizacija (tijek struje, razlika potencijala) se registrira

  30. Kontrakcija i valovi u EKG-u • prije mišićne kontrakcije mišićem se mora proširiti val depolarizacije • P-val – na početku kontrakcije atrija • ORS-kompleks – na početku kontrakcije ventrikula • ventrikuli su kontrahirani sve do T-vala • val repolarizacije atrija (atrijski T-val) obično prekriven QRS-kompleksom

  31. neka mišićna vlakna ventrikula počinju se repolarizirati 0,20 s nakon depolarizacije, a većina tek poslije 0,35 s – repolarizacija traje dugo (0,15 s) stoga je t-val normalno produljen , a napon niži u odnosu na QRS-kompleks

  32. uobičajeno se milimetarski papir EKG-a kreće brzinom od 25 mm/s • iz toga proizlazi da 25 mm predstavlja 1 s, • te da je 1 mm = 1/25 = 0,04 s • srčana frekvencija (o/min) = 60 / (udaljenost između dva R zupca (mm) x 0,04)

  33. 10 mm visine predstavlja 1 mV (pozitivno gore, negativno prema dole) • monofazni akcijski potencijal iznosi do 110 mV (mjeren na samoj membrani) • elektroda iznad ventrikula: 3-4 mV • na rukama i nogama QRS obično 1,0-1,5 mV, P-val 0,1-0,3 mV, a T-val 0,2-0,3 mV

  34. PQ (PR)-interval: obično 0,16 s • QT-interval: obično 0,35 s • frekvencija: prosječno 72 (60-100 normalno) • promjene potencijal za manje od 0,01 s – kompjutorizirani sustavi

  35. prije podraživanja vanjske strane pozitivne, unutrašnjost negativna • podraživanje dovodi negativne naboje na vanjskoj strani, preostali dio i dalje pozitivan • ovisno o tome gdje se nalaze elektrode otklon će biti pozitivan ili negativan • uređaji s velikom brzinom zapisivanja

  36. čak i pluća (ispunjena zrakom) iznenađujuće dobro provode električnu struju • ostala tkiva još i bolje - možemo reći kako je srce smješteno u električki vodljivom mediju • zbog načina širenja impulsa septum i unutarnji dio ventrikula se najprije depolariziraju, pa struja teče kao na slici (negativnost na bazi i pozitivnost na vrhu srca) • struja tako teče do pred sam kraj širenja depolarizacije kada promjeni smjer

  37. Elektrokardiografski odvodi – 1 • standardni bipolarni odvodi s udova (I., II., i III.)

  38. Einthovenov trokut • dvije ruke i noga čine vrhove trokuta • vrhovi predstavljaju točke u kojima se ruke, odnosno noga električki povezuju s tekućinom oko srca • ako znamo električni potencijal u dva odvoda treći se može izračunati

  39. Elektrokardiografski odvodi – 2 • prekordijalni odvodi (obično V1-V6) • elektrode povezane s pozitivnim polom elektrografa, a negativna (indiferentna elektroda) predstavlja zbir standardnih odvoda spojenih preko otpornika

  40. V1 – 4. IKP parasternalno desno • V2 – 4. IKP parasternalno lijevo • V4 – 5. IKP medioklavikularno lijevo • V3 – između V2 i V4 • V5 – 5. IKP prednja aksilarna linija lijevo • V6 – 5. IKP srednja aksilarna linija lijevo

More Related