1 / 40

Obaveze industrije - troškovi i dobit EU integracija

IV GODIŠNJU REGIONALNU KONFERENCIJU ZELENA EKONOMIJA. Obaveze industrije - troškovi i dobit EU integracija. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE – IZAZOV ZA SRBIJU I REGION Dr. Viktor Simončič - VIKOS – Sisak 1. mart 2013. Hotel Hyatt, Beograd. TROŠKOVI EU INTEGRACIJA?. VELIKI GOLEMI STVARNO GOLEMI!

kendra
Télécharger la présentation

Obaveze industrije - troškovi i dobit EU integracija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. IV GODIŠNJU REGIONALNU KONFERENCIJU ZELENA EKONOMIJA Obaveze industrije - troškovi i dobit EU integracija ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE – IZAZOV ZA SRBIJU I REGION Dr. Viktor Simončič - VIKOS – Sisak 1. mart 2013. Hotel Hyatt, Beograd Zelena ekonomija Beograd 2013

  2. TROŠKOVI EU INTEGRACIJA? • VELIKI • GOLEMI • STVARNO GOLEMI! • ZAŠTO i MORAJU LI BITI TAKVI? Zelena ekonomija Beograd 2013

  3. Viši standard veći trošak • Uvođenje viših standarda su neizbježna činjenica “zbog nas samih”, ali i zbog “pritiska” uključivanja u međunarodnu zajednicu • Uvođenje novih standarda uvijek je povezano s troškovima – dodatnim izdvajanjem odn. odricanjem dobiti na račun narušavanja životne sredine, zdravlja građana, zaštite potrošača, ….. Zelena ekonomija Beograd 2013

  4. Odnos stanovništvo/GDP Zelena ekonomija Beograd 2013

  5. % GDP za životnu sredinu u EU (negdje oko 2007 - 2008) Zelena ekonomija Beograd 2013

  6. GDP i sposobnost ulaganja u zaštitu okoline Norveška 2 % (1.040) Njemačka 2 % (728) Ulaganja u zaštitu okoline US$ pc Slovenija 2 % (560) BiH: 39 $ pc 4 mil. stanovnika Izdvajanja 150 mil US $ = mjesečni fond penzija BiH Hrvatska 1 % (180) BiH 0,5% % (39) Prof. A.Knežević Sarajevo GDP pc (US$) 2010 (MMF)

  7. Ekonomska ograničenja • Za ispunjavanje standarda EU u području zaštite životne sredine uobičajeno se u razvijenim državama izdvaja 2% - 3% BND 500 pa i više od 1 000 €godišnje • Uz jednaki % izdvajanja, a taj je danas u svim država Regije znatno niži, ispada da bi trebali ispuniti iste standarde s desetak puta manje sredstava! • Da li je to moguće? Zelena ekonomija Beograd 2013

  8. DOBITI EU INTEGRACIJA? • Dugoročno na 50 godina – dobit je vrlo vjerojatna – gotovo (99%) sigurna! • Kratkoročno slijedećih 5 – 10 godina – vrlo upitna – može biti ali ne mora - šansa 1 : 10 : 100? ZAŠTO i KAKO POVEĆATI ŠANSE? Zelena ekonomija Beograd 2013

  9. Zašto 1 : 10 : 100? • Odgovor svih odgovora je u pitanju: • Imamo li znanja? • Imamo li kompetencije? • Da li smo spremni? Zelena ekonomija Beograd 2013

  10. SUMNJE SU OPRAVDANE • Jer obećavamo da ćemo sve napraviti preko noći, a najčešće ne znamo niti što to treba napraviti. • Jesam li previše slobodan? Nisam, barem u jednom dijelu je to vrijedilo (i vrijedi) kod integracije Slovenije i posebno Hrvatske! Zelena ekonomija Beograd 2013

  11. Zna li se kao izgleda legislativa EU za životnu sredinu? Zelena ekonomija Beograd 2013

  12. PROVEDBENI ZADACI (srpanj 2006) Zelena ekonomija Beograd 2013

  13. KADROVI i ZNANJE • Kod kuće se usudim postaviti pitanje znamo li svi zajedno barem pobrojati obaveze? • U većini država Regiona problem je kadrova – ne samo vezano za kompetencije, već i jednostavno po broju. • Na jednog uposlenog dolaze po 2 – 3 ali i više „direktiva”, a trebalo bi na „svaku direktivu” doći nekoliko stručnjaka Zelena ekonomija Beograd 2013

  14. TREBA ZNATI KAKO DJELUJE EU? • Osnovni princip djelovanja unutar EU je jedinstvena obveza članica u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU (acquis communautaire) • ALI TO NE MORAJU URADITI NITI PREKO NOĆI NITI SVE RADE NA ISTI NAČIN! Zelena ekonomija Beograd 2013

  15. NAIME ... EU „Direktive” kažu KOJE CILJEVE treba postići, ali ne kažU KAKOih postići! Zbog niza BARIJERA u zemljama EU implementirani su različiti sistemi, sa različitim troškovima implementacije Zelena ekonomija Beograd 2013

  16. Postignuto u EU na reciklaži – negdje prije 3-4 godine Zelena ekonomija Beograd 2013

  17. % koji se odlaže u EU 95/07 Zelena ekonomija Beograd 2013

  18. Themes Land use Land use Agriculture Bilanca dušika– veza poljoprivredaNational gross nitrogen balances in 1990 and 2000 Zelena ekonomija Beograd 2013

  19. Zašto su razlike moguće? • Države izrađuju strategije za ispunjavanje obaveza - za svaku aktivnost se rade operativni programi – izradi ih država uz suradnju s PRIVREDOM i javnim sektorom u skladu s nacionalnim mogućnostima! • Traže se odgovori na pitanja: Koliko košta i tko plaća, koliko će ljudi izgubiti ili dobiti posao, koliki je udio nacionalne ekonomije u pojedinoj mjeri, koliko para ostaje kod kuće, koje kadrove imamo, koliko vremena imamo?! Zelena ekonomija Beograd 2013

  20. Radi se POLAKO, po malo,….. • Prvi EAP usvojen 1973 • Šesti EAP usvojen 200 • „Puno - to je svaki dan po malo. Mi bi htjeli sve i odjednom i onda ne napravimo ništa.“ (Duško Radović, “Beograde dobro jutro”) Zelena ekonomija Beograd 2013

  21. PRIMJERI - VRIJEME ISPUNJAVANJA Pakiranje Otpadne vode IPPC Odlagališta (stara direktiva) CZ 2005 2010 2012 HUN 2005 2015 SLO 2007/2012 2015 2011 POL 2007 2015 2010 2012 EST 2010 2009 HRVATSKA odmah 2018/23 2013/18 2018 Zelena ekonomija Beograd 2013

  22. STANJE NIJE CRNO a još manje bezizgledno, naprotiv … • EU integracija je velika šansa, ali pri tome: • Treba znati • Treba mudro koristiti pomoći i iskustva Zelena ekonomija Beograd 2013

  23. STOP OLAKO DANIM OBEĆANJIMA VAŽAN PREDUVJET– vrijedi za SLO i CRO • Izgleda da se odluke kod nas donose po principu „olako danih obećanja“, • Početkom pregovora sa EU, brzina donošenja dokumenata se povećava, a obećanja postaju sve upitnija i opasnija. • EU „obećanja“ se moraju ispuniti i to ne na „naš – lako ćemo način“ –- već na „njihov – provjera je bolja od povjerenja“, za neispunjavanje slijedi NOVČANA KAZNA! Zelena ekonomija Beograd 2013

  24. ZA ULAZAK U EU TREBA IMATI LJESTVE • U Evropi su postavili visoke standarde. Oni su se RADEĆI GODINAMA – na visoki nivo PENJALI LJESTVAMA. • Čini se kao da su „NAMA” MAKLI LJESTVE i govore: morate skočiti DO NAS. Mi ćemo vas glasno bodriti, ali morate skočiti ovako visoko. • No, ne može se preskočiti što se ne može preskočiti. • Potrebne su ljestve Zelena ekonomija Beograd 2013

  25. LJESTVE BIRATE SAMI! • LJESTVE se biraju u pregovaranju s EU vezno za ispunjavanje uvjeta. • Treba se izboriti za ljestvama po kojima se može popeti. • Svaka država treba svojim građanima, privredi, ekonomiji, stepenu razvoja,... prilagođene ljestve! • Ništa bez ljestvi! Upozorenje pregovaračima da to imaju na umu. Zelena ekonomija Beograd 2013

  26. Kakoizabrati ljestve .... DOGOVORI, PREGOVORI, TRAŽENJE KOMPROMISA Sektor Sektor Interesne grupe: Privreda, NGO,.. Komisije, Vlade i Parlamenti RJEŠENJE PRIHVATLJIVO “ZA SVE” Preuzeo i prilagodio od Drgana Asanovića - Podgorica Zelena ekonomija Beograd 2013 / 19

  27. Primjer: INDUSTRIJA - IPPC • Integrirana kontrola emisija da bi se postigao visok nivo zaštite okoliša. • Uvodi potrebu za dozvolom ili autorizacijom da se određeni industrijski procesi zasnivaju na BAT (najboljim raspoloživim tehnikama - NRT). • Zahtijeva inventuru/bilancuispuštanja. • Podrazumijeva razmjenu informacija o BAT. • Podrazumijeva javne konzultacije i uključuje i prekogranično zagađenje. Viktor Simončič, Sisak

  28. Opisano u BREF, koji ne daje jednoznačne vrijednosti emisija/ispusta/standarda Nema ‘jedinstvenog’ BAT-a za određene industrijske aktivnosti - BAT ne znači najbolji od najboljih Uvijek se navode granice unutra kojih se mora nalaziti postrojenje, što ovisi o realnim mogućnostima, o lokaciji,... Proizlazi, da dozvola za dva ista postrojenja nisu nužno iste Znači BREF otvara mogućnost inovativnosti, pregovaranja i dogovaranje Što je to BAT! Zelena ekonomija Beograd 2013

  29. BAT - Klaonice i SPŽP – 250 tehnika

  30. Industrija obrade otpada – 940 tehnika Viktor Simončič, Sisak

  31. Uzeti u obzir troškove i prednosti Balansiranje IPPC Pitanja okoliša Trenutna ekonomska održivost Dodatni troškovi kontrole zagađenja Tehnički Održive Tehnike Komercijal. pritisci Financijskistatus Globalna Lokalna Regionalna Željeni rezultat za okoliš Ekonomski održiv rezultat NAJBOLJE RASPOLOŽIVE TEHNIKE Preuzeo od prof. Kneževića - Sarajevo Zelena ekonomija Beograd 2013

  32. TEHNIČKA POMOĆ u odabiru ljestvi • Tehničku pomoć EU treba znati iskoristiti! • Prije svega VI MORATE ZNATI ŠTO VAM TREBA • Strani eksperti – uvijek je pitanje i njihove kompetencije – su dobri samo koliko ste VI DOBRI – koliko znate što trebate! • Oni u pravilu nude sliku – stanje koje je kod njih i koje VI TREBATE DOSTIĆI, a u pravilu ne nude ljestve! Zelena ekonomija Beograd 2013

  33. NAJVAŽNIJE • TRAŽITE STRANE EKSPERTE LJESTVE- NEKA VAM POKAŽU KAKO SU SE ONI, KADA SU BILI TU GDJE STE SADA VI POPELI TAMO KUDA BI SE VI TREBALI POPETI! • Kada pogledate broj „neiskorištenih studija i projekata” predlažem – ANGAŽIRAJTE INTERNO NEKOGA TKO STVARNO ZNA - tko će vam pomagati da se tehnička pomoć iskoristi za odabiranje LJESTVI • Takvih je jako, jako malo – nađete li pravoga, trošak integracije biti će relativno podnošljiv! Zelena ekonomija Beograd 2013

  34. Integracija je i poslovni izazov! • Trebat će izgraditi stotine uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, stotine odlagališta, reciklažnih centara,…. • Ocijenite koja tehnologija će dati najveći povrat društvenoj ekonomiji - koliko će novca od građana otići na kupovanje opreme koju su proizveli ti isti građani? • Sve aktivnosti treba prilagoditi nacionalnim prilikama! Zelena ekonomija Beograd 2013

  35. Umjesto zaključka • Integracija industrije u EU je velika prilika, ali i opasnost da se veliki broj industrije zatvori! • Morate odabrati prave LJESTVE – za to trebate pomoć iskusnih, kako bi tehničku pomoć EU pravilno iskoristili. • Kopiranje „razvijenih” ne mora biti najbolji put – pogledajte promašaje u regionalnim konceptima postupanja s otpadom u Regiji • Sa pozicije REGIJE, šteta je da se u Hrvatskoj ne govori KINESKI! Zašto? • Više bi se razmišljalo, a manje prepisivalo! Zelena ekonomija Beograd 2013

  36. POTENCIJALI POTENTIALS TEHNIČKI / TECHNICAL EKONOMSKI / ECONOMY TRŽIŠNI / MARKET DRUŠTVENI / SOCIETAL BARIJERE BARRIERS Preuzeo od prof. Kneževića - Sarajevo Zelena ekonomija Beograd 2013

  37. ZA PROMJENE JE POTREBNO VRIJEME – i drugi su ga trebali No, vrijeme radi samo za one koji rade! • Popeti se može samo s ljestvama! Imate li ih? Ako ne, potražite ih odmah! Sada! Danas! Zelena ekonomija Beograd 2013

  38. Ljestve su različite ….. Ovo su ljestve koje trebamo Nije važno gdje si ako znaš kuda ideš! Zelena ekonomija Beograd 2013

  39. BEZ PRAVIH LJESTVI SVAŠTA SE DEŠAVA ….. NEREALNE ŽELJE DRUŠTVO MOGUĆNOSTI OPREZ!

  40. HVALA NA PAŽNJI! Zelena ekonomija Beograd 2013

More Related