KD razbojništva

1. KD razbojništva KZ NN 125/11, 144/12 Glava XXIII KD protiv imovine

2. Zakonski opis KD prema čl. 230 KZ • (1) Tko uporabom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da će izravno napasti njezin život ili tijelo oduzme tuđu pokretnu stvar s ciljem da je protupravno prisvoji, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. • (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovog članka pribavljena znatna imovinska korist ili je uporabljeno kakvo oružje ili opasno oruđe, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. • (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ili 2. ovog članka prouzročena smrt osobe, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina. Razbojništvo – razbojnička krađa – iznuda – razbojnička iznuda

3. Zakonska sadržina KD razbojništva • (1) Tko uporabom sileprotiv neke osobe ili prijetnjomda će izravno napasti njezin život ili tijelo oduzme tuđu pokretnu stvar s ciljem da je protupravno prisvoji, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. • riječ je o temeljnom obliku KD razbojništva • konstitutivni elementi KD razbjoništva uključuju: • uporabu sile ili prijetnje • oduzimanje tuđe pokretne stvari sa namjerom protupravna prisvojenja • KD razbojništva, dakle, unutar svoje strukture sadrži: • KD prisile, čl. 138 KZ • KD krađe, čl. 228 KZ

4. Zakonska sadržina KD razbojništva • sila ili prijetnje sredstvo je ostvarenja krađe i ta sila ili prijetnja mora prethoditi krađii to je upravo razlikovni element u odnosu sa sličnim KD • a. sila podrazumijeva uporabu fizičke snage prema drugoj osobi kako bi joj se oduzela (tuđa) pokretna stvar • Počinitelj koji steže oko vrata žensku osobu kako bi joj oduzeo tašku čini razbojništvo, a ne tešku krađu (VSH, I K-611/84) • b. prijetnja podrazumijeva najavljivanje nekog zla drugoj osobi za slučaj da se ona ne ponaša na željeni način, odnosno da nešto učini, ne učini ili trpi • Počinitelj koji s nožem u ruci prisili službenicu u turističkoj agenciji da mu u torbu stavi novac i ne zove policiju čini razbojništvo(VSRH, I K-756/91)

5. Zakonska sadržina KD razbojništva • sila ili prijetnja mogu biti usmereni prema drugoj osobi koja stvar tempore criminis ne drži u detenciji • jedan supočinitelj primjenjuje sili ili prijetnju, a drugi oduzima stvar • u tom slučaju raditi će se o tzv. grupnom razjbojništvošto je KZ/97 predviđao u čl. 230-2 kao kvalifikatornu okolnost • KZ/11 poznaje zajsebno KD i to KD počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja, čl. 329 KZ (kazna zatvora od tri do petanest godina) • sila ili prijetnja mora prethoditi krađi što je u skladu sa naziranjem da su sila ili prijetnja sredstvo ostvarenja krađe • ukoliko je riječ o naknadnoj uporabi sile ili prijetnje u svrhu zadržavanja ukradene stvari raditi će se o KD razbojničke krađe, čl. 321 KZ

6. Zakonska sadržina KD razbojništva • protupravno oduzimanje tuđe pokretne stvari mora uslijediti neposredno nakon primjene sile ili prijetnje • ukoliko stvar nije oduzeta neposredno nakon primjene sile ili prijetnje može se raditi o KD iznude, čl. 243-1 KZ • od KD razbojništva i KD iznude naposlijetku valja razlikovati kvalificirani oblik iznude, tzv. razbojničku iznudu, čl. 243-3 KZ • za postojanje KD razbojništva nije odlučno da li je stvar oduzeta vlasniku, odnosno da li osoba kojoj se stvar oduzima tu stvar drži po nekoj pravnoj osnovi ili protupravno • za postojanje KD razbojništva nije odlučna vrijednost protupravno oduzete stvari • ipak, Novoselec dopušta konstrukciju beznačajnog djela i kod KD razbojništva po čl. 33 KZ

7. Počinjenje KD razbojništva • POKUŠAJ RAZBOJNIŠTVA: postoji kada je počinitelj uporabio silu ili prijetnju, ali još nije ostvario krađu • naime, KD razbojništva je višeaktno KDšto znači da se sastoji od više radnji (praktična posljedica višeaktnih KD jest ta da pokušaj tog KD postoji već izvršenjem ili početkom izvršenja prve radnje) • moguće je i neprikladni pokušaj razbojništva, iako je praksa prijeporna oko toga • DOVRŠETAK RAZBOJNIŠTVA: materijalno i formalno dovršeno oduzimanje tuđe pokretne stvari • POČINITELJSTVO: sve varijante počinjenja dolaze u obzir budući da je KD razbojništva opće KD • moguće različite varijacije supočiniteljstva • nije moguća konstrukcija produljena KD već realna stjecaja više KD razbojništva, ali i idealna stjecaja sa KD teške tjelesne ozljede; konsumpcija sa običnom

8. Teorijski osvrt na KD

9. Kvalificirani oblici KD razbojništva • (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovog članka pribavljena znatna imovinska korist ili je uporabljeno kakvo oružje ili opasno oruđe, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. • (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ili 2. ovog članka prouzročena smrt osobe, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina. • KZ u čl. 230-2,3 navodi tri kvalifikatorne okolnosti čime TKD razbojništva postaje KD kvalificirano težom posljedicom: • znatna imovinska korist* • uporaba oružja ili opasnog oruđa (mogućnost beznačajna djela) • smrtna posljedica (do KZ/11 kvalifikatorna okolnost bila je i počinjenje razbojništva u sastavu grupe) * prema pravnom shvaćanju KO VSRH iz 27. 12. 2013. godine, znatna imovinska korist odnosi se na vrijednost imovinske koristi koja prelazi preko 600. 000 kn

10. Razbojništvo u praksi • praktično razlikovanje KD razbojništva i KD iznude: • „(...) čine kazneno djelo razbojništva iz čl. 218. st. 2. KZ-a, a ne iznude iz čl. 234. st. 2. KZ-a, dvojica okrivljenika koji su prišli oštećenima držeći u ruci noževe, zamahivali noževima prema jednom oštećeniku, govoreći da će ih zaklati ako im ne preda novac, a zatim noževima krenuli prema drugoj oštećenici pa je ona uplašena, uzmičući odbacila novac na kolnik, koji su okrivljenici uzeli i zadržali. Kaznena djela razbojništva i iznude prvenstveno se razlikuju po tome što se kod razbojništva prijetnja sastoji u izravnom napadu na život ili tijelo žrtve, dok je kod iznude dovoljna i prijetnja povrjeđivanjem drugih dobara, uz uvjet da je ozbiljna. Kod razbojništva treba voditi računa i o subjektivnom elementu protupravnosti, jer kod razbojništva počinitelj postupa s ciljem protupravnog prisvajanja stvari, a kod iznude, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi, s tim da za to kazneno djelo nije karakteristična neposredna predaja, odnosno prisvajanje tuđe stvari.” (VSRH, 22. 11. 2011.) • prema KZ/97 radilo bi se o KD razbojništva počinjenom u sastavu grupe • prema KZ/11 radilo bi se o KD razbojništva kvalificiranom uporabom oružja

11. Razbojništvo u praksi • “(…) Naime, pravilno žalitelj ističe da činjenica što je počinitelj predmetnog kaznenog djela državni službenik koji obnaša poslove policajca te da je djelo počinjeno službenim pištoljem sa kojim je zadužen, upućuje na povećanu društvenu opasnost optuženika kao počinitelja ovog kvalificiranog oblika kaznenog djela razbojništva iz čl. 230. st. 2. KZ/11, te da se većim toleriranjem takvog postupanja osoba koje su zadužene da pružaju zaštitu i sigurnost građanima, narušava povjerenje građana u cjelokupan pravni sustav.” (VSRH, I Kž 464/13-4) • “Nije u pravu optuženik kada predlaže da se zbog povrede kaznenog zakona pobijana presuda preinači u pravnoj ocjeni djela na način da se njegovo postupanje ocijeni kao jedno produljeno kazneno djelo iz čl. 52. KZ/11. Naime, kaznenim djelom razbojništva iz  čl. 230. KZ/11, koje je u Kaznenom zakonu pozicionirano u glavi XXIII, u kaznena djela protiv imovine, osim napada na imovinu napada se i na život i tijelo osobe od koje se oduzima tuđa pokretna stvar radi prisvajanja, tako da se u smislu odredbe čl. 52. st. 2. KZ/11 ono ne može pravno označavati kao produljeno kazneno djelo, bez obzira na postojanje više  tzv.  sjedinjavajućih elemenata koje optuženik u žalbi ističe.” (VSRH, I Kž 747/13-4)

12. Razbojništvo u praksi • “Tako se u pobijanoj presudi osnovano uzima nespornim da je optuženik nakon ulaska u poslovnicu poduzeća "A. d." svjedokinji K. P. kada mu je odbila  otkupiti sat, istu pošpricao suzavcem po licu i udario je više puta drvenom palicom po glavi i tijelu, srušio na pod, te je nastavio udarati, uhvativši je pritom za vrat tražeći novac. Uslijed toga, K. P. je zadobila prijelom donjeg dijela lakatne kosti desne podlaktice i otvoreni prijelom glavice IV kosti desne šake, te dvije razderotine u predjelu čela, koje povrede u svom zbiru predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu. Ovo iz razloga, jer to nesporno proizlazi iz iskaza svjedokinje K. P., a potvrđeno je nalazom i mišljenjem sudsko-medicinskog vještaka. Iskaz svjedokinje P. u pogledu događaja pravilno je sud ocijenio kao vjerodostojan, jer je taj iskaz bio određen, dosljedan i uvjerljiv, te sukladan činjenicama utvrđenim iz provedenog sudsko-medicinskog vještačenja, kao i pregledom CD media. Osim toga, kod prepoznavanja svjedokinja je optuženika sa sigurnošću prepoznala kao počinitelja i to po obliku nosa, usana i po izrazito plavoj boji očiju, pa sud prvog stupnja osnovano ne prihvaća obranu optuženika kad poriče počinjenje kaznenog djela, smatrajući je nevjerodostojnom i protivnom činjenicama utvrđenim na temelju provedenih dokaza.” (VSRH, I Kž 126/13-6) • pravna kvalifikacija djela? • realni herterogeni stjecaj KD razbojništva i KD teške tjelesne ozljede