TEKSTILNA INDUSTRIJA

1. TEKSTILNA INDUSTRIJA Vlatka Babić Dubravka Bolarić Barbara Ceković

2. Sadržaj • Uvod • Tekstilna industrija u SAD-u • Tekstilna industrija u EU • Tekstilna industrija u Hrvatskoj

3. Povijest tekstilne industrije • Jedna od najstarijih industrija u svijetu • Glavni proizvod je odjeća • Početci industrije su od 5000 god pr.K. • U 17 st. tekstil se proizvodio u malim manufakturama • Procvat industrije započinje u 20 st.

4. Tekstilna industrija • Radno intenzivna industrija • Uz male troškove i siromašne zemlje mogu lako usovojiti modernu tehnologiju • Dizajn, istraživanje i razvoj su vrlo važne komponente za stvaranje konkuretnske prednosti • industrija često podložna kritikama

6. 2 segmenta • Visoko kvalitetno modno tržište • Moderna tehnologija • Relativno dobro plaćeni radnici • Modna odjeća • Outsourcing • Masovna proizvodnja • Niske nadnice i loši uvjeti rada • Osnovna odjeća

7. Industrije povezane sa tekstilnom

8. Tržište tekstila • Četvrtina svjetske proivzodnje tekstila je u Kini • Glavni izvoznici odjeće i tekstila su Italija, Njemačka i SAD • Cjene odjeće s godinama padaju • budućnosti se očekuje povećanje sektora u svijetu • Utjecaj krize - 12% pada u obujmusvjetske trgovine u 2009.

9. Udio tekstilen industrije u BDP-u SAD-a

10. Broj zaposlenih u tekstilnoj industriji u SAD-u

11. Naknade zaposlenima

12. Top 3 kompanije u SAD-u

13. Hrvatska tekstilna industrija Hrvatska tekstilna industrija

14. Obilježja • velika disperzija tvornica u gotovo svim županijama RH • radna intenzivnost • izrazita izvozna orijentiranost • proizvodnja organizirana u malim, srednjim i velikim tvrtkama • otvorenost za suradnju sa svijetom • poštovanje roka isporuke gotove robe

15. visoka kvaliteta izrade • tradicionalno posluje u tržišnoj strukturi • gotovo je u cijelosti privatizirana • osnovna je proizvodnja bitno smanjena • postoje problemi u plasmanu gotove robe putem raznih kanala distribucije • nedostatak stabilnih i povoljnih izvora financiranja • visoki troškovi rada

16. bitne se odrednice smanjuju posljednjih 8 godina • oštra cjenovna konkurencija – upitana profitabilnost • briga o: 1. snižavanju troškova proizvodnje 2. razvoju i izradi vlastite kolekcije 3. promociji svoje robne marke • izuzetno je teškom stanju zbog opće globalizacije tog sektora • sve veći uvoz i gubitak radnih mjesta

17. Zaposlenost • tekstilna industrija - 200 tvrtki koje zapošljavaju 17,30% radnika • odjevna industrija - 508 tvrtki zapošljavaju 83,70% • 1,9% ukupne zaposlenosti • udio tekstilaca prema broju zaposlenih u prerađivačkoj industriji je oko 10% • konstantno se smanjuje

18. mnoge se vrste tekstilnih proizvoda više ne • proizvode – razlog smanjena broja radnika

19. Robna razmjena • izvoz muških odijela za tržišta Velike Britanije, Italije, Slovenije, BiH i Rusije • ženska odjeća - Slovenija, Češka i BiH • trikotažna roba - Njemačka, Austrija i Slovenija • pređe i tkanine – Njemačka, Italija i Nizozemska • robna razmjena – negativan (uvoz > izvoz) • uvezeno više roba za 6,5% u odnosu na prošlu godinu

20. između 5. i 8. mjesta u prerađivačkoj industriji • nekada na 2. mjestu sa udjelom od 16%

21. primarna industrija - 23,3 % ukupnog prihoda • odjevna industrija, dorada i bojenje krzna - 66,7 % udjela u ukupnom prihodu grane • vrijednost prodanih proizvoda se smanjuje

22. Oživljavanje industrije • zaštita domaće proizvodnje jačim nadziranjem uvoza • Ministarstvo gospodarstva – program potpore • Varteks – suradnja: Hugo Boss, VersaceClassic, Levi’s, S. Oliver, Benetton i dr. • Varteks i Čateks – strateški savez, zajedničko nastupanje na domaćem i stranom tržištu • 2009.- Bambi otvara novu tvornicu

23. projekt “Hrvatska modna šestorka” - cilj: oživjeti hrvatsku modnu industriju i povezati je sa hrvatskim dizajnerima - dizajnerskaimena (Klarić, Mrvoš,Galaš, Sever, Zigman i Ricov) surađivatisatvrtkamakaošto su RIO Riječkaindustrijaodjeće, MK Arena izPule, tvrtka San Peter, Bambi i Marli

24. Europska UNIJa

25. Industrija tekstila i odjeće važan je dio europske prerađivačke industrije i pripada jednom od najvažnijih globalnih industrija u svijetu • Industrija tekstila i odjeće čini: • 5,7% proizvodnje u svijetu proizvodnje • više od 14% svjetske zaposlenosti. • Prema posljednjim dostupnim podacima: • 2006. godine bilo je 220,000 tvrtki • koje zapošljavaju 2,5 milijuna ljudi • čini 7,6% od ukupnog broja zaposlenih u industriji EU • većina radne snage je žena • generiraju promet od 190.000.000.000 € • Čini 3% ukupne proizvodnje u Europi

26. Konkurentnost i promjene u tekstilnoj industriji • Industrija tekstila i odjeće u Europi je predmet niza radikalnih transformacija posljednjih godina zbog: • kombinacije tehnološke promjene, • evolucije troškova proizvodnje, • pojava važnih međunarodnih konkurenata i • ukidanje uvoznih kvota nakon 2004. • Kao odgovor na izazove natjecanja u tekstilnoj i odjevnoj industriji u Europi provode se dugotrajni procesi: • restrukturiranja, • modernizacije i • tehnološkog napretka. • Tvrtke su poboljšale svoju konkurentnost: • značajno smanjujući masovnu proizvodnju i jednostavan način proizvodnje, • koncentrirajući se umjesto toga na širi izbor proizvoda s višom dodanom vrijednošću • Osim toga, europski proizvođači su svjetski lideri na tržištima: • industrijskog tekstila te netkanog tekstila • npr. industrijski filteri, geotekstil, higijena, ili proizvodi za automobilsku industriju ili medicinski sektor • kao i za odjeću visoke kvalitete dizajnerskog sadržaja

27. Tvrtke zadržavaju konkurentsku prednost također: • premještanjem proizvodnih pogona, za radno-intenzivne aktivnosti u zemlje s nižim troškovima rada (uglavnom u Euro-mediteranske zone) • U fokusu konkurentske prednosti u EU se nalaze: • kvaliteta i dizajn, • inovacije i tehnologija, • visoke dodane vrijednosti proizvoda. • U isto vrijeme, globalizacija i tehnološki napredak doveo je do potrebe da industrija tekstila i odjeće ponovno promisli o “klaster” strategiji : • grupiranje različitih aktivnosti koje bi se temeljile na širem zemljopisnom području, odnosno na euro-mediteranskoj zoni • Industrija tekstila ima vodeću ulogu u razvoju novih proizvoda, kao što je tehnički tekstil • Ove trendove prema višoj dodanoj vrijednosti proizvoda treba nastaviti i ubrzati u cilju jačanja i razvoja konkurentnosti industrije tekstila i odjeće

28. Kraj Sporazuma o tekstilu i odjeći u 2005. godini • liberalizacija sektora tekstila i odjeće • Mnogo desetljeća industrija tekstila i odjeće bile je iznimka za progresivnu liberalizaciju trgovine u industrijski proizvedenoj robi • Početkom 2009.godine trgovina u industriji tekstila i odjeće u potpunosti je liberalizirana • nema više količinskih ograničenja u EU na izvoz tekstila i odjeće, uključujući i uvoz podrijetlom iz Kine • Kao rezultat liberalizacije: • Kina je postala EU najveći pružatelj tekstila i odjeće

29. U središtu rada Europske komisije u sektoru tekstila i odjeće je “Okvir Strategije pristupa tržištu” • Najvažnija je cilj : • ukloniti prepreke za izvoz europske tekstilne industrije na rastuća tržišta u inozemstvu, • otvaranje mogućnosti europskoj industriji tekstila i odjeće za javne nabave usluga, • osigurati fer i jednak tretman s obzirom na IP zaštite i borbe protiv krivotvorenja, koji je vrlo štetan za industriju tekstila i odjeće u EU

30. Najnoviji trendovi u industriji tekstila i odjeće • Najnoviji trendovi u sektoru tekstila i odjeće: • Osjećaja posljedica gospodarske krize i kretanja u uvozu i izvozu • Industrija tekstila i odjeće je teško pogođena gospodarskom krizom od 2008. i 2009.godine • Proizvodnja, kao i razina potrošnje doživjele su – nagli pad od lipnja 2008. do lipnja 2009. • Od srpnja 2009. razdoblje stabilizacije tih razina • podaci pokazuju da je smanjenje uvoza od 11% uvoza 2008. - 2009.  • Trendovi su se odrazili i na izvoz Industrije tekstila i odjeće u EU: • izvoz u industriji T / C proizvoda smanjeni su za - 17% • Pad izvoza tekstila za 18% • Pad izvoza odjeće za 16%

31. TrendovI između 2008. i 2009. godine: • izvoz tekstilnih proizvoda u EU smanjio se za oko 20% • dok je trgovina odjevnih proizvoda smanjena za 15%.  • U 2010. godini, izvozna kretanja tekstilnih i odjevnih proizvoda bilježe oporavak • U oba pod-sektora izvoz je povećan za 8% • S kraja gospodarske krize dolazi i do promjene glavnih izvoznih tržišta: • Do 2008. godine SAD je bio glavno izvozno tržište za europske T / C proizvode • U 2009. i 2010. godini glavno izvozno tržište postaje Švicarska • Uvoz iz Kine porastao je za 9% u 2010.

32. Tekstilni sektor u 2010. godini : • Izvoz tekstila u EU : 33,8 miljardi € • Uvoz tekstila u EU : 83,7 miljardi € • Udio izvoza tekstila EU u globalnomu izvoz tekstila : oko 3,6% • Najveća tržišta za izvoz tekstila EU u 2010. godini: • Švicarska,( 12,3 %) • Rusija, (9,4 %) • SAD,(10,0 %) • Turska (6,8 %) • Tunis (4,9 %) • Nakon Kine - EU je druga u svijetu po veličini izvoza tekstilnih proizvoda s 31% • Ni dobavljači EU u 2010. godini su: • Kini (41,8%), • Turska (13,3%), • Indija (7,8%), • Bangladeš (7,2%) • Tunis (3,1%)

33. EU-27 textiles structural date

34. EU-27 clothing structural date

35. EU-27 external trade (million €)

36. Top 10 suppliers in textiles (million €)

37. Top 10 markets in textiles (million €)

38. Top 10 markets in clothing (million €)

39. HVALA NA PAŽNJI