HEURISTIČKA I SILOGISTIČKA KRIMINALISTIKA

1. Predavanje, tema br. 6 HEURISTIČKA I SILOGISTIČKA KRIMINALISTIKA by Prof. dr Nebojša Bojanić

2. KARAKTERISTIKE KRIMINALISTIČKIH PROCEDURA PO NN POČINIOCU • uloga motiva, fingiranih motiva • uloga profilisanja • izučavanje i značaj načina izvršenja • Izučavanje i značaj evidentiranih sličnih događaja;

3. Uloga motiva, fingiranih motiva • Pojam motiva i motivacije – središnje pitanje psihologije; • Odgovor na „zlatno“ pitanje zašto = 50% završenog posla; • Motoiv – značajan radi spoznaje ličnosti počinioca; • ZAŠTO + KAKO = KO;

4. Izuzetna važnost sponaje motiva kod NN počinioca; • Motivacija određena unutrašnjim faktorima = ponašanje čovjeka; • Organski i psihološki činioci koji usmjeravaju ponašanje, postupke, opažanje i mišljenjnje; • Motiv ukazuje na umišljaj;

5. Potrebe izvor motiva; • Svjesni i nesvjesni motivi; • Urođeni (primarni) i stečeni (sekundarni); • Motiv kao pokretač agresije;

6. Motiv – podstrek, pobuda, povod, poticaj razlog za počinjenje krivičnog djela; • Djeluje kao nagon, osjećanje, predsave, shvatanje društva, svijeta i čitave ličnosti; • Motiv za nasilje je agresija nad žrtvom; • Česta lepeza motiva je osveta;

7. Fingirani motivi – motivi za lažno K.D.; • Blokada intelektualnog sklopa; • Traženje misaonih i psiholoških grešaka kod počinilaca; • Najtipičniji fingirani motivi kod nasilničkog kriminaliteta: • opravdanje; • Motivi koji otpadaju na mentalno oštećene osobe; • Strah ili konflikt sa roditeljima ili starateljima;

8. Motiv je razlog ljudske djelatnosti; • Može biti filter krtičnog mišljenja; • Komleksnost moti – rijetko samo jedan; • Nivo aspiracija – važan element; • Motive i profilisanje – pogrešno posmatrati razdvojeno; • Nedostatak materijalnih dokaza – utvrđivanje logičnih motiva; • Nedostatak motiva upućuje na karakterne crte počinioca; • Vrsta K.D. Ukazuje na cilj i pobudu;

9. Utvrditi motiv kada konvencionalne metode ne pomažu za rasvjetljavanje K.D-a; • Pri utvrđivanju motiva isključiti emocije;

10. Uloga profilisanja • Metoda uvedena krajem ‚70-ih, FBI; • Preduzima se kada je počinilac nepoznat organima gonjenja; • Profil – karakteristike i osobine nekog NN lica; • Psihološko profiliranje preteča kriminalističkog; • Zadatak profiliranja – uputiti na istragu što užu grupu ljudi;

11. Profil ne upućuje na tačno određenu grupu ljudi; • Kriminalističko profiliranje – elementi psihološkog profiliranja, kriminografije, geografije, kriminalističke morfologije, i fenomenologje; • Potreba da se uvrdi identitet; • Objedinjavanje različitih osobenosti i valiteta; • Kriminalističko mišljenje, kombinovanje, otkrivanje, procjenjivanje i zaključivanje;

12. Profiliranje – istražna kriminalna analiza; • Profajlier – kriminalistički analitičar u funkciji otkrivanja i istraživanja K.D.-a i njihovih počinilaca;

13. Kvalitete profajlera: • Iskustvo i otvorenost nazora; • Zdrav razum; • Intuicija; • Odsustvo emocija, odnosno ličnih osećanja prema krivičnom djelu, počiniocu i žrtvi; • Analitička logika i strpljenje; • Misliti kao počinilac;

14. Odnos psihološko – kriminalističko – empirijsko profiliranje; • Ušteda vremena postavljanjem profila; • Verzije – element profiliranja • Kada je NN počinilac – vječna je dilema kako početi; • Polazne informacije – izjava žrtve – analiza L.M.;

15. Proučavanje žrtve: • Ko je žrtva; • Kakva je sličnost? • Kakve su joj osobine? • Kakve su joj navike? • Kakva su joj zanimanja i interesi? • Kakav joj je životni stil? • Kakva joj je seksualna prošlost? • Profesionalno zanimanje? • Da li pripada grupi naročitog rizika?

16. Temeljita obrada lica mjesta; • Otkriti i identifikovati karakteristike i osobine NN počinilaca; • Tri osnovna elementa: • Na osnovu ponašanja žrtve, odrediti ponašanje koje je moglo uticati na počinioca; • Analiza ponašanja u nastojanju da se odredi motiv koji je doveo do napada; • Ustanovljavaju se karakteristike i osobine lica koja mogu počiniti K.D. Na takav način i koji objašnjava motivacioni faktor pokrenut ponašanjem;

17. Ključni dio posla je kreiranje i sastavljanje profila; • Faze sastavljana profila: • Utvrđivanje značajnih činjenica; • Formiranje određenog mišljenja o onome što se dogodilo; • Rekonstrukcija slijeda događaja; • Određivanje vrste lica koje je moglo počiniti K.D. na takav način i iz tih razloga;

18. Centralno pitanje u profiliranju je „zašto“, ali ne kao pitanje motiva, već, dobivanje odgovora na sve aktivnosti počinioca (prve dvije faze) • Paralelno se razvija treća faza; • Zadnja faza – najteža;

19. U proceduri analize profila prvo je potrebno odrediti kategoriju počinioca; • Potom pristupiti daljnjoj analizi radi otkrivanja motiva; • Utvrditi da li je riječ o organizovanom ili neorganizovanom; • Tehnika indirektne procjene karaktera (utvrditi njegovu snagu i karakter);

20. Izučavanje i značaj načina izvršenja (MO) • Kritički osvrt u nalizi L.M. rezultira korelacijom koja povezuje slučajeve zbog lsičnosti MO; • Utvrditi šta utiče na počinioca da upravo koristi određeni MO; • Cilj kriminogenog ponašana – najučinkovitiji MO; • MO – učeno ponašanje koje je dinamično i popustljivo, razvija počinioce i njihovo iskustvo i povjerenje tokom vremena;

21. Težnja – kako doći do savršenog MO; • Organizovani počinioci – dobre pripreme; • Žrtve takođe utiču na MO (modifikacija MO); • Na MO nadovezuje se „potpis“ ili „podsjetnica“; • Potpis izlazi iz kriga K.D. - rezultat je nezadovoljavanja potreba počinioca samim K.D.-om; • „potpis“ – elementi individualnosti; • Stalna kategorija i za razliku od MO nikada se ne mijenja;

22. Izučavanje i značaj evidentiranih sličnih događaja • Povezano sa MO; • Želja da se zavede trag, kopiranje nekih događaja; • Sličan ili naučeni MO predstavlja naučeno i primjenjivano ponašanje počinioca, koje mijenja njegovo iskustvo, gradi povjerenje ili postaje uključeno u javni sistem; • Efikasnije traganje za materijalnim dokazima;

23. Kada istraga ne daje pozitivne rezultate, primijenjuje se analiza slučajeva iz prošlosti; • Utvrđivanje bilo kakve veze – kriminalističke provjere i kontrole; • Pregled svih rasvjetljenih i nerasvjetljenih slučajeva; • Slični delikti unutar istog geografskog područja su lakši za analizu; • Ako se veze analizom utvrde, mogu uticati na ishood slučaja; • Iz razgovora sa žrtvama može se uočiti određeni model ponašanja;

24. Pojedini počinioci svjesni prijašnjih pogrešaka pa mijenjaju obrazac ponašanja; • Biranje objekta napada zavisi od okolnosti koje se razvijaju tokom vremena; • Moguć povezanost ranijih napada po različitim teritorijama; • Saradnja i koordinacija, centralne baze podataka;

25. K R A J Hvala na pažnji