570 likes | 1.65k Vues
Definicija. U irem smislu: cerebralna paraliza predstavlja neuroloki deficit koji proizlazi iz cerebralne disfunkcije i predstavlja cijeli niz neurolokih abnormalnosti. U uem smislu:cerebralna paraliza predstavlja neprogresivni poremecaj funkcije mozga koji nastaje za vrijeme graviditeta maj
E N D
1. DJECJA CEREBRALNA PARALIZA
2. Definicija U irem smislu:
cerebralna paraliza predstavlja neuroloki deficit koji proizlazi iz cerebralne disfunkcije i predstavlja cijeli niz neurolokih abnormalnosti
3. U uem smislu:
cerebralna paraliza predstavlja neprogresivni poremecaj funkcije mozga koji nastaje za vrijeme graviditeta majke, porodaja ili u poslije porodajnom dobu.
Poremecaj prouzrokuje abnormalnosti pokreta ili stavova ili obje funkcije istovremeno.
4. CP je poremecaj odnosno gubitak MOTORNE FUNKCIJE CNS a
5. MOTORNI DEFICIT Manifestira se u abnormalnim obrascima, tipovima pokreta i poloaja tijela, kao i u abnormalnim posturalnim tonusom tonusom miica koji su odgovorni za uspravni stav i poloaj tijela
To dovodi do poremecaja: RAVNOTEE, KOORDINACIJE, MIICNOG TONUSA (insuficjencija miica jakost i elasticitet)
6. Motorni deficit se moe odraziti i u nepravilnostima rasta i razvoja (deformacije lokomotornog aparata)
7. UCESTALOST 7:1500
5,9:1000
2,5:1000
1:1000
Bolja briga o predporodajnoj i porodajnoj njezi...
8. ETIOLOGIJA Ima mnogo faktora koji uzrokuju CP
Vecina razlicitih etiolokih faktora koji uzrokuju CP moe se svesti na kategorije:
Defekti u razvoju mozga
Hipoksija i hemoragija u mozgu
Infekcije, toksini i otrovi
Traume
Reakcije izoimunizacije
Hereditarni ili genski defekti
9. S obzirom na vremenski period pocetka djelovanja etiolokih faktora :
KONGENITALNA:
Prenatalna
Natalna
Neonatalna
2. AKVIRIRANA:
Postnatalna
10. KATEGORIZACIJA DJECE S CP NA OSNOVI TIPOVA ISPADA MOTORNIH FUNKCIJA NEUROMOTORNA KLASIFIKACIJA
TOPOGRAFSKA DISTRIBUCIJA ISPADA
KLASIFIKACIJA PREMA TEINI BOLESTI
11. NEUROMOTORNA KLASIFIKACIJA Spasticitet
Atetoza
Rigiditet
Ataksija
Tremor
Mijeani oblik
Chorea
12. SPASTICITET Abnormalno povecanje tonusa poprecnoprugaste muskulature, nakon dulje denervacije
Posljedica piramidnog otecenja
Pretjeranost refleksa istezanja, pojacan duboki refleks tetiva u zahvacenim ekstremitetima
13. ATETOZA Besciljni, polagani, crvoliki, nevoljni, nekontrolirani, nepredvideni pokreti vecih amplituda na perifernim dijelovima tijela u stanju mirovanja
Posljedica otecenja ekstrapiramidnih puteva
14. RIGIDITET (RIGOR) Pojacani tonus agonista i antagonista
Stalni otpor u ekstremitetima za vrijeme kretanja u miicima agonistima i antagonistima
Osjecaj savijanja olovnih cijevi
15. ATAKSIJA Nemogucnost zadravanja ravnotee centralnog porijekla
Poremecena ravnotea
hod pijanca ili teturajuci hod
16. TREMOR Iritacija cas agonista, cas antagonista
Nevoljni i nekontrolirani pokreti koji su reciprocni i regularnog ritma
17. CHOREA Brzi nagli i besciljni pokreti manjih amplituda izraeni na svim dijelovima tijela
Slicno kao atetoza, ali manjih amplituda
18. KLASIFIKACIJA PREMA KLINICKIM SIMPTOMIMA Diplegija spastica infantilis (Littlova bolest)
Diplegija spastica , laki tip
Hemiplegicni tip
Monoplegicni tip
Pseudobulbarni tip
Atonicno-atakticki tip
Cerebralna ataksija
Choreoatetozni tip
19. Diplegija spastica infantilis Spasticna parapareza donjih ekstremiteta , spazam miica izraen na adduktorima i ekstenzorima nogu)
Tipican hod, na prstima i pri svakom koraku noge mu se ispreplicu i ukrtaju (kare)
Nadlaktice aducirane i uz trup, podlaktica flektirana i pronirana a aka cvrsto stisnuta
20. Hemiplegicni tip Obicno zahvacena jedna strana tijela, ako obostrano onda jedna strana uvijek vie zahvacena
Spazmi fleksora ruku i ekstenzora nogu
21. Monoplegican tip Faciobrahialni
Znakovi otecenja vidljivi na jednoj ruci i na toj strani lica
Vrlo rijedak
22. Pseudobulbarni tip Uz ostale simptome prisutno i otecenje govora, nemogucnost izgovora pojedinih glasova ili slogova, nemogucnost gutanja, smetnje vakanja, smetnje mimike...
23. Atonicno-atakticki tip Karakteriziran jakom atonijom, dijete lei mirno gotovo nepokretno
Vrlo cesto izraena i mentalna retardacija
24. Cerebralna ataksija Karakterizirana nekoordiniranim pokretima i cerebralnim intencijskim tremorom, ataksijom i skandirajucim govorom
Najcece udruena sa spasticitetom i hipotonijom
25. Koreoatetozni tip Karakteriziran nesvrsishodnim pokretima koreaticnog i atetoticnog tipa
Atetoticni pokreti, na distalnim djelovima ekstremiteta, manje frekvencije i vecih amplituda
Koreoticni pokreti, u podrucju glave i trupa, vecih frekvencija i manjih amplituda
26. TOPOGRAFSKA DISTRIBUCIJA NEUROMOTORNOG ISPADA Paraplegija, donji ekstremiteti su skoro uvijek spasticni
Hemiplegija, 1 gornji ekstremitet 1 donji na istoj strani tijela, skoro uvijek spasticne, javlja se i atetoza
Triplegija, tri ekstremiteta,
Kvadriplegija, tetraplegija, cetiri ekstremiteta, atetoza
27. KLASIFIKACIJA PREMA TEINI BOLESTI Lagano stanje, nije potreban specijalni tretman
Umjereno stanje, potreban specijalni tretman, otean govor i hodanje, samozbrinjavanje
Teko stanje, neophodan stalni tretman
28. OSTALI DEFICITI U DJECE S CP EPI napadaji
Varijabilnost motorne sposobnosti i ponaanja
Otecenje sluha
Otecenje vida
Senzorna opca slabost
Percepcija ogranicena
Sporazumijevanje oteano
Mentalna retardacija
Emocionalne smetnje
29. SMETNJE PONAANJA DISTRAKCIJA: nedostatak mogucnosti razlikovanja bitnog od nebitnog, nije u stanju percipirati u cjelini, panja luta od predmeta do predmeta, oteana koncentraciju na pokret
30. DESINHIBICIJA: nemogucnost kocenja motornih reakcija, intenzitet reakcije je vrlo jak, nastup impulzivan
PERSEVERACIJA: nesposobnost lakog prijelaza s jedne mentalne aktivnosti na drugu. Dijete ima potekoca memoriranja pokreta i poloaja pri prijelazu na novo i nakon duljeg ponavljanja cesto ostaje kod starog
HIPERAKTIVNOST: preveliki broj motornih reakcija
31. KINEZITERAPIJA Dob
Teina otecenja
32. Svaki koordinirani pokret stice se bezbrojnim ponavljanjem i stimulacijom motorne kore
Kod otecenja te stimulacije trebaju biti jo brojnije i snanije
...jer treba savladati patoloke reflekse koji dovode do patolokih poloaja
33. Dva bitna cilja u terapiji Inhibicija patolokih refleksa koji dovode do patolokih poloaja
Razvijanje, olakavanje, podsticanje, stvaranje poloaja i pokreta koji su identicni normalnom motornom razvoju zdravog djeteta
34. OSNOVNI PRINCIPI RADA p. individualizacije
p. motivacije
p. postepenosti
p. redukcije stimulusa i prostora
35. Respiratorne vjebe
Prevencija kontraktura
Inhibicija spazma
Razvoj potpornih reakcija
PNF
Upute za kretanje
Koordinacija
Ravnotea
36. Tretman kinezioloke edukacije
Tretman kinezioloke rekreacije, slobodne aktivnosti
Tretman sportskih aktivnosti
37. Vjebe relaksacije
Vjebe ravnotee
Vjebe koordinacije
Vjebe preciznosti
Vjebe protiv kontraktura (istezanja, gibljivosti)
Vjebe protiv loih dranja
Vjebe respiracije
Kineziterapija - uspostavljanje psihofizicke stabilnosti, sloboda kretanja, sportovi, sportske aktivnosti