120 likes | 351 Vues
Dr Igor Kova čević, dipl. maš. inž. Ministar s tvo za ekonomski razvoj Crne Gore. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I ODR ŽIVA ENERGETSKA BUDUĆNOST CRNE GORE. Energetska konferencija Kolašin, Crna Gora, 1 1 . jul 2008. g. SADR ŽAJ PREZENTACIJE Održiva energetska budućnost Crne Gore
E N D
Dr Igor Kovačević, dipl. maš. inž. Ministarstvo za ekonomski razvoj Crne Gore OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I ODRŽIVA ENERGETSKA BUDUĆNOST CRNE GORE Energetska konferencija Kolašin, Crna Gora, 11. jul 2008. g.
SADRŽAJ PREZENTACIJE • Održiva energetska budućnost Crne Gore • Potencijali obnovljivih izvora energije • Pregled trenutnih aktivnosti Ministarstva za ekonomski razvoj • Planirani programi i projekti za veće korišćenje obnovljivih izvora energije • Zaključci Obnovljivi izvori energije (OIE), u ovoj prezentaciji, su: • hidroenergetski potencijal za gradnju malih hidroelektrana (mHE); • vjetar; • sunčevo zračenje; • biomasa i komunalni otpad.
1. Održiva energetska budućnost Crne Gore 1. ODRŽIVA ENERGETSKA BUDUĆNOST CRNE GORE • Energetski sektor je prepoznat u Crnoj Gori (CG) kao značajna pokretačkasnaga nacionalne ekonomije. • Strategijarazvoja energetike CG do 2025. godine (2007.) (SRE) i Akcioni plan 2008.-2012.. • Strategija daje smjernice energetskog progresa i održivog razvoja: • povećanje energetske efikasnosti (EE); • veće korišćenje OIE; • revitalizacija postojećih i izgradnjanovih elektroenergetskih objekata; • postizanje balansa između energetskog razvoja i zaštite životne sredine i • CG kao investicioni izazov za ulaganja u OIE. Kanjon rijeke Tare.
2. Potencijali OIE 2. POTENCIJALI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Hidroenergetski potencijal vodotoka za gradnju mHE Mjerenja na terenu • HMZ CG, Hidrološki sektor, je izradio dvije HIDORLOŠKE OBRADE za profile mHE u CG. Obrada je rađena na osnovu dogovora sa EPCG a prema programu sa Norveškim direktoratom za vodu i energiju (NVE) iz Osla. Mjerenja su trajala više od godinu dana na 30 lokacija i 27 vodotoka. Teorijska istraživanja • Teorijski (bruto) hidroenergetski potencijal za gradnju mHE u CG (bez rijeka Tare, Ćehotine i Ibra) procjenjen je u iznosu od 800-1000 GWh/god. • Ukupan teorijski hidropotencijal CG, iz Vodoprivredne osnove Crne Gore, iznosi 9846 GWh/god. • Tehnički (neto) iskoristivi potencijal za izgradnju mHE je procjenjen na oko 400 GWh/god. Sliv i naziv vodotoka i mjerne lokacije u toku prve hidrološke obrade.
2. Potencijali OIE S.G.Š. I.G.D. Vjetar Ministarstvo za zaštitu životne sredine, kopna i mora Republike Italije (IMELS): Procjena energetskog potencijala vjetra, sunčevog zračenja i biomase. Teorijska istraživanja – Numeričko modeliranje Mjerenja na terenu • Numeričke simulacije. • Korekcioni faktor, odnos izmjerenih i izračunatih brzina vjetra. • Detaljna analiza, koja obuhvata sva relevantna ograničenja koja utiču na smanjenje iskorišćenja energetskog potencijala vjetra. FERSA (Španija): okolina Ulcinja, okolina Bara, okolina Podgorice, okolina Tivta, Brajići; IVICOM WIND (Crna Gora): Krnovo donjei Krnovo gornje, Nikšić; NTE (Norveška): područje planine Rumije, Bar; EKO ENERGIJA (Crna Gora): Ilijino brdo, Nikšić; CETMA (Italija): područje planine Njegoš, Nikšić. Tehnički energetski potencijal vjetra [W/m2] na 50 m i.n.t.. Teorijski energetski potencijal vjetra [W/m2] na 50 m i.n.t..
2. Potencijali OIE Sunčevo zračenje Satelitska mjerenja • Veliki potencijal za korišćenje solarnog zračenja je u CG. • Broj sati sijanja sunca za veći dio CG je preko 2000 h/god, a duž obalei više od 2500 h/god. • Priobalno i centralno područje CG može se porediti sa količinom sunčevog zračenja u Grčkoj ili južnoj Italiji. • Podgorica ima veću godišnju količinu solarnog zračenja (1602 kWh/m2) nego Rim ili Atina. Zemaljska mjerenja • U CG trenutno nema pouzdanih podataka dobijenih mjerenjima na tlu. Globalno sunčevo zračenje – srednje dnevne vrijednosti na mjesečnom nivou (mjesec maj).
3. Pregled trenutnih aktivnosti MER 3. PREGLED TRENUTNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZA EKONOMSKI RAZVOJ Izgradnja mHE u CG • Krajem 2007. g. je objavljen tender za: • Dodjelu koncesija po kombinovanom DBOT aranžmanu za istraživanje vodotoka i izgradnju mHE u Crnoj Gori, na 43 vodotoka. • Vlada CG je, krajem maja 2008., donijela odluku o dodjeli koncesija za 7 vodotoka, i to: • 1. Babinopoljska; • 2. Grlja; • 3. Šekularska; • 4. Bistrica-desna pritoka Lima (BP); • 5. Crnja; • 6. Bjelojevićka i • 7. Zaslapnica, • dok je u toku procedura za vodotok Bistrica (BA). Strategija razvoja mHE u CG, www.energy-conference.com Karta vodotoka, koji su bili predmet koncesije na I tenderu.
3. Pregled trenutnih aktivnosti MER Izgradnja mHE u CG (nast.) • United Nations Development Programme, Country Office Montenegro: Reforma politike energetskog sektora u cilju promovisanja razvoja mHE u CG, 2008.-2012.. Akcioni plan predviđa: • pregled i eventualna modifikacija Ugovora o koncesiji za mHE; • pojednostavljenje dokumentacije za dobivanje Građevinske dozvole; • način korišćenja zemljišta za izgradnju mHE; • način otkupa električne energije iz mHE; • poboljšanje regulative za priključenje mHE na distributivnu mrežu; • kreiranje baze podataka za mHE; • istraživanje hidropotencijala za 4 nova vodotoka i • obuka i pomoć pri organizovanju Odsjeka za EE i OIE za sprovođenje tendera i praćenje Ugovora o koncesiji. • Ugovori o koncesijama na osnovu I tendera za igradnju mHE trebaju da budu potpisani do kraja ovog mjeseca. • Ministarstvo za ekonomski razvoj (MER) zajedno sa inostranim stručnjacima unapređuje tendersku dokumentaciju i tendersku proceduru. • MER priprema novi tender za izgradnju mHE: - tender će biti raspisan za manji broj vodotoka; - prednost će imati već istraženi vodotoci, (HMZCG: Hidrološka obrada, www.minekon.vlada.cg.yu).
3. Pregled trenutnih aktivnosti MER Vjetrogeneratori • U toku su mjerenja potencijala vjetra na više lokacija u CG (slajd 5), u cilju da bi se odredile mikro lokacije za vjetrogeneratore. • MER, skupa sa inostranim i domaćim kompanijama, priprema: • Idejna rješenja za vjetrogeneratore; • priključenja na elektroenergetsku mrežu; • osnove za prostorsko-plansku dokumentaciju i • procjene uticaja na životnu sredinu. Termoelektrana na biomasu • IMELS: Studija izvodljivosti za gradnju Termoelektrane na biomasu (drvo) u Beranama, instalisane snage 3 MW.
4. Planirani programi i projekti za veće korišćenje OIE 4. PLANIRANI PROGRAMI I PROJEKTI ZA VEĆE KORIŠĆENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Akcioni plan za SRE 2008.-2012.. KS 1: Povećanje energetske efikasnosti i korišćenja OIE na strani potrošnje 1.1 Program energetske efikanosti U okviru projekta “Godina energeske efikasnosti”, između ostalog, predviđamo: • Zakon o EE, Fond za EE i Zakon o OIE; • Program za poboljšanje zakonodavstva i propisa za veće korišćenje OIE u sektoru zgradarstva. KS 5: Izgradnja i eksploatacija OIE 5.1 Program razvoja OIE (bez hidro potencijala); 5.3Projekat izgradnje mHE; 5.4 Projekat korišćenja vjetra za proizvodnju električne energije; 5.5 Projekat korišćenja biomase za kombinovanu proizvodnju toplotne ielektrične energije; 5.6 Projekat korišćenja komunalnog otpada za kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije.
5. Zaključci 5. ZAKLJUČCI • Petogodišnji Akcioni plan za Strategiju razvoja energetike Crne Gore predviđa da Crna Gora počne koristiti svoj veliki energetski potencijal. • Napravljen je balans između energetskog razvoja i zaštite životne sredine. • Crna Gora ima veliki potencijal za korišćenje obnovljivih izvora energije; potencijal je potrebno dalje istraživati i stvariti uslove za njihovokorišćenje. • Crna Gora je krenula u realizaciju programa i projekata za veće korišćenje obnovljivih izvora energije, od kojih su najznačajniji: - mjerenje potencijala za izgradnju malih hidroelektrana; - izgradnja malih hidroelektrana i - mjerenje potencijala za izgradnjuvjetrogeneratora. • Novo zakonodavstvo i regulativa u oblasti energetske efikasnosti dovešće do većeg korišćenja obnovljivih izvora energije na strani potrošnje: - upotrebu sunčevog zračenja za dobivanje toplote, kao i - ostalih obnovljivih izvora energije specifičnih za ovo geografsko područje.