1 / 25

Mesopotamija, Persija i države istočnog Sredozemlja

Mesopotamija, Persija i države istočnog Sredozemlja. Plodni polumesec. Jezgro Starog istoka činio je pojas plodnog zemljišta, koji se protezao od doline Nila, duž istočnog Sredozemlja i spuštao se na jug preko Mesopotamije do Persijskog zaliva

kitty
Télécharger la présentation

Mesopotamija, Persija i države istočnog Sredozemlja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Mesopotamija, Persija i države istočnog Sredozemlja

  2. Plodni polumesec • Jezgro Starog istoka činio je pojas plodnog zemljišta, koji se protezao od doline Nila, duž istočnog Sredozemlja i spuštao se na jug preko Mesopotamije do Persijskog zaliva • Ovaj prostor nazivamo prostorom “plodnog polumeseca”

  3. Mesopotamija • Na prostoru izmedju reka Tigar i Eufrat nastajali su i nestajali brojni gradovi-države • Oko 3500.god. p.n.e. nastala je najstarija civilizacija na prostoru Mesopotamije, Sumer • Sumerci su na jugu Mesopotamije osnovali brojne gradove-države • Najpoznatiji su bili: Ur, Uruk, Kiš, Lagaš i Uma • Ovi gradovi su se medjusobno sukobljavali • Gradovima su upravljali kraljevi, koje su njihovi podanici nazivali ensi ili lugal

  4. O gradovima Sumera znamo uglavnom na osnovu arheoloških iskopavanja, ali i pojedinih pisanih izvora • Jedan od najznačajnih pisanih izvora je tzv.”Stela jastrebova”, koja opisuje sukob izmedju gradova Ume i Lagaša • U 24.veku p.n.e. sumerske gradove pokorili su stanovnici severnijeg dela Mesopotamije, Akadjani • Vladar Akada Sargon uspeo je da ujedini čitavu Mesopotamiju pod svojom vlašću • Sargonov unuk Naramsin (23.vek p.n.e.) proširio je vlast Akada i na severnu Siriju i sebe je proglasio “vladarom četiri strane sveta”

  5. U prvoj polovini 2.milenijuma p.n.e. na teritoriji Mesopotamije nastalo je nekoliko država, od kojih se ističu Asirija i Starovavilonsko carstvo • Najznačajniji vladar Starovavilonskog carstva bio je Hamurabi (1792-1750.god. p.n.e.) • Starovavilonsko carstvo osnovalo je pleme Amorita • Hamurabi je uspeo da zavlada čitavom Mesopotamijom

  6. Ostaci Vavilona

  7. Njegovi naslednici nisu uspeli da sačuvaju državu, koju je on stvorio • Starovavilonsko carstvo uništili su Heti 1595.god. p.n.e. • Asirija se nalazila u severnoj Mesopotamiji, u svojoj ranoj istoriji doživela je nekoliko perioda uspona i padova

  8. Osvajanja cara Asurnasirpala II, u 9.veku p.n.e. označavaju početak novoasirskog carstva i otvorila su put ekspanziji Asirije u 7.veku p.n.e. • Asurnasirpal II je osvojio Mesopotamiju i Fenikiju (današnji Liban), sagradio je i novu prestonicu Nimrud • Stara prestonica Asirije bila je u gradu Asur, a osim Nimruda jedna od prestonica bila je i u gradu Ninivi • U 7.veku p.n.e. Asirija je uspela da osvoji gotovo čitav Stari istok, car Asarhadon je 671.god. p.n.e. osvojio i Egipat • Asirsko carstvo osvojili su Haldejci, osnivači Novovavilonskog carstva, kada su 612.god. p.n.e. osvojili Ninivu.

  9. Nakon pada Asirije, Novovavilonsko carstvo postaje vodeća sila Starog istoka • Najmoćniji vladar Novovavilonskog carstva bio je Nabukodonosor, koji je vladao čitavom Mesopotamijom i istočnim Sredozemljem • Uspon ove države okončali su Persijanci, koji su 538.god. p.n.e. osvojili Vavilon.

  10. Države Levanta (istočnog Sredozemlja) • Levant, u prevodu istok, istočne zemlje, u užem smislu označava zemlje koje su se nalazile na prostoru istočnog Sredozemlja • Ovom prostoru pripadaju: Feničani, Jevreji, Heti

  11. Feničani nikada nisu imali jedinstvenu državu, na šta su u velikoj meri uticali prirodni uslovi u kojima su Feničani živeli • Najznačajniji feničanski gradovi: Tir, Sidon, Biblos i Ugarit bili su vodeći trgovački centri na Bliskom istoku, svaki od tih gradova imao je status grada-države • Feničanski gradovi često su bili plen moćnijih država

  12. Pritisak Asiraca ali i namera da ojačaju svoje trgovačke poslove, feničanski gradovi su počeli da osnivaju kolonije širom Sredozemlja • Najznačajnija feničanska kolonija, osnovana oko 750.god. p.n.e. na prostoru Tunisa, bila je Kartagina • To je bila kolonija grada Tira i vremenom je svojom snagom prevazišla i matični grad

  13. Istočno i južno od feničanskih gradova nalazila se država Jevreja, obrazovana početkom 1.milenijuma p.n.e. • Zbog nestašice i gladi deo jevrejskog stanovnitštva se u 17.veku p.n.e. preselio u Egipat • Iz Egipta ih je u 13.veku p.n.e. poveo Mojsije, koji je Jevrejima dao prve zakone, tzv.Deset božijih zapovesti, pisane pod uticajem Hamurabijevog zakonika • Za prevlast nad Palestinom su se borili protiv Filistejaca, koji su pripadali “narodima sa mora”,njih su Grci nazivali Palestinci, pa se po tome i teritorija naziva Palestina

  14. Kralj David je početkom 1.milenijuma p.n.e. porazio Filistejce i osvojio Jerusalim. • On je stvorio jedinstvenu izraelsku državu. • Njega je u 10.veku p.n.e. Nasledio Solomon, u vreme njegove vladavine država je dostigla vrhunac • U Jerusalimu je sagradio hram posvećen bogu Jahveu, on je bio poznat po bogatstvu i mudrosti

  15. Posle njegove smrti država se raspala na Judeju na jugu, sa prestonicom Jerusalimom i Izrael na severu, sa prestonicom Samarijom • Izrael su u 8.veku p.n.e. osvojili Asirci, Judeju je pokorio početkom 6.veka p.n.e novovavilonski car Nabukodonosor, koji je srušio Solomonov hram i stanovništvo odveo u “vavilonsko ropstvo” • Glavni istorijski izvor za istoriju Jevreja je Stari zavet, kao sastavni deo Biblije

  16. Persija • Persijanci su živeli na prostoru iranske visoravni • Osnivač persijske države bio je Kir II Veliki, 550.god. p.n.e.; on je bio osnivač dinastije Ahemenida, koja je vladala Persijom do 330.god. p.n.e. • Pošto je učvrstio vlast, krenuo je da osvaja države u okruženju

  17. Prva država, koja se našla na udaru Persije, bila je Lidija, država na zapadu Male Azije • Kir se sukobio sa lidijskim kraljem Krezom (poznat po izuzetnom bogatstvu, postoji izreka “bogat kao Krez”) • Sukob je završen 546.god. p.n.e. pobedom Persijanaca, koji su osvojili Sard, prestonicu Lidije • 538.god. p.n.e. Kir je osvojio Novovavilonsko carstvo, čime je pripojio Mesopotamiju, Siriju, Fenikiju i Palestinu

  18. Kira je na vlasti nasledio njegov sin Kambiz • On je sagradio flotu, čiju su osnovu činili Feničani • 525.god. p.n.e. on je osvojio Egipat • Zarad bolje uprave Persijsko carstvo delilo se na oblasti, koje su se zvale satrapije, na čelu sa činovnicima-satrapima

  19. Imperija Ahemenida

  20. Kirova grobnica u Pasargandu • Inspiracija Ivanu Meštroviću za Spomenik neznanom junaku

  21. Jezgro persijske vojske činila je konjica i 10.000 “besmrtnika”, lične carske garde • U Persiji je postojao jedinstveni monetarni sistem, na prostoru čitavog carstva • Izgradjen je čitav sistem puteva, a najznačajniji je tzv.”carski put”, koji je povezivao Suzu (jedna od prestonica na istoku) i Sard • Osim Suze, carstvom se upravljalo iz Persepolisa i Vavilona

More Related