Predrag Bejakovi ć

1. Razvoj plana pružanja socijalnih usluga na lokalnoj raziniVirovitičko-podravska županije23. veljače 2010. Predrag Bejaković

2. Zašto plan na lokalnoj razini? (I) • Osoblje koje radi na lokalnoj razini ima izravna iskustva o lokalnom stanju i problemima koje susreću korisnici njihovih usluga. • Oni imaju jedinstveni položaj za rad u partnerstvu s ljudima na terenu za oblikovanje usluga koje se mogu što je više moguće prilagoditi potrebama lokalne zajednice. • Planiranje na lokalnoj razini preusmjerava pozornost s pojedinačne usluge na to kako zajedničkim pružanjem usluga se može stvoriti lokalna mreža usluga. Time se pozornost posvećuje vezama između usluga i savladavanju mogućeg jaza.

3. Zašto plan na lokalnoj razini? (II) • Takvim se planiranjem uzimaju u obzir resursi koji su na raspolaganju na lokalnoj razini i iznalazi način za unapređenje kvalitete i kvantitete pruženih usluga. • Tako se spoznaje koja se financijska pomoć realno može očekivati od središnje države i lokalnih izbora. • To predstavlja složeni odabir.....onima koji su ga najsposobniji učiniti.

4. Kontekst:pitanja koja treba razmotriti (I) • Nedovoljna razvijenost usluga utemeljenih u zajednici; • Prevelika oslonjenost na korištenje usluga stalnog smještaja za pojedine skupine korisnika usluga – na primjer za djecu ili za osobe s problemima mentalnog zdravlja; • Usmjerenost usluga stalnog smještaja nije dovoljno dobra na one s najvećom razinom potreba, nego su u domove smještene starije osobe i osobe s poteškoćama u intelektualnom razvoju koje bi uz odgovarajuću podršku mogle živjeti u zajednici. • Aktivnosti centara za socijalnu skrb u velikoj su mjeri usmjerene na isporuku novčanih naknada;

5. Kontekst:pitanja koja treba razmotriti (II) • Nedovoljna koordinacija između socijalnog sektora i drugih sustava (zdravstva, zapošljavanja, obrazovanja i drugih) kako bi se pružilo integrirano zadovoljavanje potreba korisnika usluga; • Nepostojanje sustava za osiguranje i poboljšanje kvalitete pruženih usluga; • Očita je potreba za veći uključivanje korisnika usluga u planiranje i pružanje usluga.

6. Procjena sadašnje razine pružanja usluga Usluge pomoći i njega u kući korisnika (na 1000 osoba od 65 i više godina starosti) Virovitičko-podravske županije N= Splitsko-dalmatinska županija 33 N = 2212 Zadarska županija 17,79 N = 450 Vukovarsko-srijemska županija 101,41 N = 3000 (Za pružanje izravne usporedbe trebalo bi raspolagati podacima o prosječnom broju sati njege i pomoći svakom pojedinom korisniku)

7. Sadašnja razina pružanja usluga u Škotskoj i Wales Usluge pomoći i njega u kući korisnika (na 1000 osoba od 65 i više godina starosti) Škotska Otoci Shetland 142 Perth i Kinross 41 Prosjek za Škotsku 69 Prosječan broj sati po korisniku 8,2 sata tjedno Wales (prosjek) 115

8. Usluge stalnog smještaja za starije osobe na 1000 stanovnika % 65+ Virovitičko-podravske županije Zadarska županija22,192,2% Splitsko-dalmatinska županija 15,26 1,53% Vukovarsko-srijemska županija 202% (Podaci za Splitsko-dalmatinska županija ne uključuju privatni sektor)

9. Usluge stalnog smještaja za starije osobe Na 1000 stanovnika starijih od 65 godina života Wales 41 Engleska 40

10. Proces razvoja plana Proces je pod utjecajem: • klasičnog pristupa strateškom planiranju i • naglasku na postizanje boljih učinaka za primatelje usluga, a ne na pristupu planiranja i određivanja ulaznih čimbenika (input-a).

11. 7 koraka strateškog planiranja 1. Stvoriti viziju 2. Pojasniti misiju 3. Definirati pitanja 4. Utvrditi ciljeve i nastojanja 5. Odrediti planove provedbe 6. Provesti i evaluirati planove 7. Započeti plan u novoj godini

12. Ključni elementi lokalnog planiranja usluga socijalne skrbi • Ciljevi socijalnih usluga; • Vrijednosti na kojima se usluge temelje; • Ključna dostignuća; • Prioritete za budući razvoj usluga; • Kako će pružatelji usluga socijalne skrbi surađivati s drugim partnerima u učinkovitom pružanju usluga; • Kako će se koristiti financijski resursi; • Mjere učinaka koje će se upotrijebiti u praćenju provedbe plana.

13. Što je potrebno za pripremu lokalnog plana socijalnih usluga? • Procjena potreba; • Analiza raspoloživih financijskih resursa; • Procjena sadašnjeg načina pružanja usluga socijalne skrbi – primaju li pravi ljudi prave usluge visoke kvalitete uz najbolje cijene; • Utvrđivanje lokalnih prioriteta temeljenih na lokalnim potrebama; • Pokazatelji djelovanja; • Konzultacije i povratne informacije.

14. Procjena potreba: izvori podataka • Demografski podaci; • Podaci o pružanju usluga; • Individualna procjena i podaci o planiranju usluga.

15. Procjena potreba: najvažniji demografski podaci • Dobna struktura stanovništva, posebice s obzirom na: 1.Djecu i mlade 2. Stanovništvo u radnoj dobi 3. Stanovništvo 65 i više godina života • Rod (spol) • Broj i % stanovništva s tjelesnim oštećenjima; • Broj i % stanovništva s mentalnim oštećenjima; • Broj i % stanovništva s psihičkim oboljenjima; • Broj i % stanovništva s problemima ovisnosti o drogama ili alkoholu; • Upozorenja i uhićenja zbog droge i alkohola; • Broj intervencije policije zbog slučaja obiteljskog nasilja;

16. Procjena potreba: podaci o pružanju usluga Podaci o profilu i obilježjima sadašnjih korisnika usluga nisu uvijek izravno raspoloživi. Sa stanovišta planiranja je važno spoznati koji se korisnici služe pojedinom vrstom usluga. Najvažniji podaci uključuju: • Rodni (spolni) profil; • Dobnu strukturu: • Prostorni raspored po općinama; • Najvažnije prisutne probleme (temeljene na iskazu samih korisnika usluga i/ili viđenjima o njihovoj situaciji i zašto trebaju pomoć); • Kontakt s drugim socijalnim službama / ustanovama za pomoć u posljednje tri godine.

17. Podaci o sadašnjem korištenju socijalnih usluga Sada je prilično teško dobiti pouzdane informacije o razini korištenja socijalnih usluga. Minimalno bi trebalo da sve usluge vezane uz informiranje i savjetovanje mogu pružiti uvid: • Broj inicijalnih kontakata mjesečno po pojedinoj skupini korisnika; • Koliko je bilo kasnijih kontakata pojedinoj skupini korisnika za pojedinu vrstu usluga; • Priroda kontakt, na primjer, telefonom, pismeno ili osobnim posjetom korisnika, odnosno dolaskom službe u dom korisnika; • Koja je usluga pružena u sljedećem kontaktu, na primjer, savjetovanje informiranje, upućivanje u drugu službu ili sustav, sudjelovanje u grupnoj terapiji i slično. (Tu bi informaciju trebalo uobičajeno prikupiti na početnoj dokumentaciji za svakog korisnika).

18. Podaci o korištenju usluga dnevnog boravka i stalnog smještaja u ustanove • Ustanove koje pružaju usluge dnevnog boravka i stalnog smještaja trebale bi voditi dnevnu evidenciju o stvarnoj razini korištenja svojih kapaciteta kako bi se mogle spoznati stope mjesečnog i dnevnog korištenja. Stopa korištenja za usluge stalnog smještaja može se izračunati na sljedeći način: Ukupan ostvareni broj noćenja x 100 = stope korištenja u % Raspoloživi broj noćenja • Drugi važni dodatni podaci uključuju korištenje usluga stalnog smještaja u ustanove u dnevnog boravka, poput dužina boravka, planirana i neplanirana otpuštanja te koliko osobe za koje je ocjenjeno da imaju pravo na uslugu trebaju čekati prije nego što je dobiju.

19. Individualna procjena i planiranje socijalnih usluga • Procjena i planiranje usluga su presudne odrednice dobrog socijalnog rada. • Cilj rada je zajedno s korisnicima usluga procijeniti njihove potrebe i razviti holističan (sveobuhvatan) plan postizanja željenih učinaka. To će često zahtijevati zajedničko djelovanje više službi ili sustava. Uloga socijalnog radnika je koordinirati provedbu plan. • Podaci prikupljeni kroz individualnu procjenu potreba i planiranje usluga su od središnje važnosti u razvijanju razumijevanja potreba korisnika, gdje je neophodno usluge socijalne skrbi povezati s drugim uslugama i sustavima te koje se potrebe zasad ne mogu zadovoljiti (nezadovoljene potrebe). • Osoblje ima znanja i stručnosti ali mu nedostaju upute i instrumentarij. • Uvođenje formalne procjene i upravljanje (menedžment) sustava skrbi su prioriteti koje treba najhitnije riješiti.

20. Odabir prioriteta U pripremi prijedloga planova, kod odabira prioriteta poštivali su se sljedeći kriteriji: • Utvrđeni prioriteti moraju biti oni koji se mogu rješavati na lokalnoj razini; • Moraju se temeljiti na realističnoj procjeni raspoloživih resursa i financijskih mogućnosti.

21. Praćenje i evaluacija Potrebno je pratiti provedbu lokalnih planova pružanja socijalnih usluga. Vodeću ulogu u tome trebaju imati radne skupine koje mogu uključiti i predstavnike drugih službi i ustanova te skupina korisnika kako bi se proširilo sudjelovanje u praćenju i evaluaciji. U navedenome presudna je aktivna podrška Ministarstva. Važno je dalje razvijati i unapređivati instrumentarij za međusobnu procjenu kvalitete pružanja s obzirom na sljedeća obilježja: Dostupnost →Proces → Učinke → Kontinuitet skrbi i njege

22. Dostignuća (I) • Na lokalnoj razini postoji veća svijest o potrebi lokalnog koordiniranog pristupa planiranju. • Radne skupine su dobro upoznate s nizom analitičkih projektantskih instrumenata i stekle su određeno iskustvo njihove primjene u svom poslu. • Razvoj i primjena instrumentarija međusobnog ocjenjivanja bilo je vrijedno iskustvo u u potvrđivanju važnost dobre informiranosti o tome što rade drugi pružatelji usluga, procjeni kvaliteta usluga i identifikaciji prilika za suradnju i daljnji razvoj.

23. Dostignuća (II) • Sudionici počinju spoznavati da ne ovisi sve o raspoloživim financijskim sredstvima ili o Ministarstvu. Postoje područja u kojima sami imaju utjecaj i mogućnosti za poboljšanje usluga. • Mnogo je jasnije koji su podaci raspoloživi i gdje je jaz. Putem provjere podataka biti će moguće utvrditi načine kako bi se moglo poboljšati njihovo prikupljanje i pružiti podršku procesu planiranja.

24. Ograničenja • U ovoj fazi proces identificiranja i prikupljanja podataka bio je težak, a istodobno tako se ostvaruje samo djelomična slika potreba i korištenja usluga. • U nedostatku dodatnih resursa prema podršci prelaska od smještaja u ustanove na pružanje usluga u zajednici, vjerojatno će biti spor proces preoblikovanja usluga. Iako postoji mogućnost poboljšanja usluga putem prevencije, reintegracija je osjetno složenija ako je jedina opcija reintegracija u obitelj. Alternative kao su, na primjer, male stambene zajednice, potpomognuti oblici smještaja i samostalan život zahtijevaju znatna financijska sredstva. • HVALA NA POZORNOSTI