1 / 12

PSIHOANALIZA

PSIHOANALIZA. Psihoanalizu je utemeljio austrijski lekar Sigmund Frojd početkom dvadesetog veka . Sigmund Frojd (1856-1939).

kyros
Télécharger la présentation

PSIHOANALIZA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PSIHOANALIZA Psihoanalizu je utemeljio austrijski lekar Sigmund Frojd početkom dvadesetog veka

  2. Sigmund Frojd (1856-1939) Sigmund Frojd je rođen 6. maja 1856. godine u Frajbergu, u Moravskoj. Potiče iz jevrejske građanske porodice srednje klase. Imao je samo četiri godine kada se njegova porodica nastanila u Beču. Već kao dvadesetjednogodišnjak 1876. godine u laboratoriji fiziologa Brikea počeo je istraživanja u vezi sa anatomskom patologijom i fiziologijom nervnog sistema čoveka i tada se upoznaje sa J. Brojerom. Nakon studija medicine, 1883, stupa u psihijatrijsku službu. Radeći studiju o kokainu, godinu dana kasnije otkriva njegova analgetska svojstva, a predoseća i njegova anasteziološka svojstva, što isprobava na sebi. Stipendija koju je dobio 1885. godine omogućava mu da ode u Pariz gde stažira kod profesora Šarkoa. Tamo posmatra manifestacije histerije i efekte hipnoze i sugestije. Sa privatnom praksom počinje 1886. godine, a u oktobru iste godine ženi se Martom Bernajs, sa kojom je bio veren od 1882. Ona će mu roditi šestoro dece, među kojima Anu, rođenu 1895, koja će ga celi život pratiti i specijalizovati se za dečiju psihoanalizu. Frojd sebi stvara klijentelu među ljudima obolelim uglavnom od histerije, koje leči u to vreme uobičajenim metodama - elektroterapijom i hipnozom. Kasnije prelazi na originalnu metodu slobodnih asocijacija i utemeljuje osnove psihoanalitičke teorije.

  3. FROJDOVO SHVATANJE STRUKTURE LIČNOSTI Frojd je otkrio nesvesno. Njegova teorija se zasnivala na svesnom, predsvesnom i nesvesnom. Frojd razlikuje tri komponente ličnosti: • ID (ono)urođeni motivi (nagoni, instinkti) koji teže neposrednom zadovoljenju. • Ego (Ja)deo ličnosti koji se bavi kontrolom neposrednog zadovoljenja nagona vodeći računa o realnosti. • Super-ego (Nad-ja)deo ličnosti u kome se nalaze pravila ponašanja ljudske zajednice. Jedinka preuzima ono što upravlja društvene odnose, društvene norme i vrednosti. SVESNO PREDSVESNO NESVESNO

  4. FROJDOVO SHVATANJE DINAMIKE LIČNOSTI • Frojdova teorija se zasniva na uvažavanju dva osnovna motiva (nagona): • seksualni motiv(motiv ljubavi) – polni motiv koji se naziva Eros, njegova energija se naziva libido. • 2. motiv smrti - motiv uništavanja, koji se naziva Tanatos, a njegova energija mortido. Ovaj motiv smrti ima ispoljavanje u agresivnosti.

  5. PSIHOANALITIČKO SHVATANJE RAZVOJA LIČNOSTI „Dete je otac čoveka“ govorio je Frojd. Po njegovom shvatanju sve se dešava od rođenja do 5 godine. Za to vreme dolazi do zrenja nagona, nagona ljubavi i nagona smrti. Nagoni se razvijaju tako što se libido seli po telu. To premeštanje zavisi od interakcije sa okolinom i može da bude uspešno ili neuspešno. Ukoliko interakcija sa okolinom nije uspela libido se zadržava u određenoj zoni i nastaju FIKSACIJE.

  6. Faze razvoja po psihoanalitičarima: • Nulta faza - Kada se dete rodi libido je raspoređen po celom telu. • 2. Oralna faza (1. godina života) – U ovom stadijumu libido je skoncentrisan na zonuusta. Dete nalazi zadovoljstvo u hranjenju. Majka može različito da se ponaša, može više ili manje da zadovoljava detetove potrebe. Od toga zavisi da li će doći do fiksacije libida u oralnoj fazi ili ne. Ako je sve u redu fiksacije nema, ali ako postoji frustracija onda dolazi do fiksacije, koja je praćena odgovarajućim osobinama ličnosti.

  7. 3. Analna faza (2. godina života) – Libido se seli sa zone oko usta na zonu oko anusa. Za ovu fazu je od velikog značaja toalet trening. Glavne frustracije i fiksacije proističu iz neadekvatnog toalet treninga. Ako se dete uči pre nego što je ono spremno dolazi do fiksacije i kao posledica se javlja Analni karakter.

  8. 4. Uretralna faza. Ova faza nastaje kada se dete uči toaleti u mokrenju.

  9. 5. Falusna faza – (od 3. do 5. godine) na početku ove faze libido se seli na seksualne organe, ali tu je još uvek narcističke prirode (sam sebe zadovoljava). Do zadovoljstva se dolazi masturbacijama, ali to društvo ne prihvata i može da dođe do fiksacije. Pri kraju faze libido se premešta sa sebe na druge. Libido se premešta na roditelja suprotnog pola. Muško dete se zaljubljuje u majku a žensko u oca, ali otac ima majku i majka ima oca. Muškom detetu tako postaje otac rival, a ženskom detetu majka. To je početak Edipalne faze • Mit o Edipu • Laj – Edip – Jokasta • Sfinga (u Tebi) • Etokle • Polinik • Antigona • Ismena • Kreont Edip i Sfinga Delfi

  10. Dete zna da ta ljubav prema roditelju suprotnog pola nije dozvoljena ljubav i da u tome ima snažnog rivala. Tu se javlja i osećaj krivice. Ova faza je izvor osobina sklonosti ka povećanom osećanju krivice. U istom ovom kompleksu se javlja i strah od kastracije kod muške (Edipov kompleks) dece i penisna zavist kod ženske dece(Elektrin kompleks). Edipov kompleks se rešava sublimacijom (pretvaranje neprihvatljive ljubavi u prijateljsku ljubav) i identifikacijom (sa roditeljem istog pola)

  11. Primer falusno fiksirane osobe – Onore de Balzak: Hvalisavost – Hvalio je svoja dela pre nego što ih je napisao. Reklamirao ih je preko svake razumne mere i nije prestajao sve dok ljudi nisu zatražili da je pročitaju. Na jednoj književnoj večeri je čitao svojim prijateljima odlomak iz svog dela, zaneo se i u jednom trenutku pogledao u prisutne i rekao „ala je ovo dobro“ i nastavio dalje sa čitanjem. Slavoljubivost – Sam sebi je dodelio plemićku odrednicu „de“ iako je bio iz građanskog staleža. Celog života se borio da bude primljen u Akademiju francuskih pisaca. Samoisticanje – napao je svog kolegu, manje poznatog mladog pisca, samo zato što je ovaj počeo rečenicu sa “Mi, pisci bi trebali da...“. Burno je reagovao sa rečima „Šta vi mislite s kim sedite ovde? Vi pisac? Jeste li vi svesni da su ovde prisutni najveći francuski književnici.“ Sa ovim rečima je ponižavajući drugog isticao sebe. Jednom prilikom je razgovarao sa svojim prijateljem koji mu se žalio da mu je otac u bolnici i da mu je jako teško, jer je lečenje skupo. Balzak je odgovorio sa rečenicom „Sve je to u redu nego da mi pričamo o „Evgeniji Grande“. Na javnim mestima je delio bogate napojnice i redovno je napadno isticao svoje ime - Onore de Balzak.

  12. 6. Faza mirovanja traje do onog časa kad počinju da se bude prvi seksualni hormoni u pubertetu. U ovoj fazi nema interesovanja za osobe suprotnog pola, dečaci se druže sa dečacima, devojčice sa devojčicama. 7. Genitalna faza – libido prestaje da bude narcistički i počinje da se vezuje za suprotni pol.

More Related