1 / 19

NEPTUN

NEPTUN. Stamenovi ć Svetlana. Neptun je osma planeta od Sunca, time i najdalja Po prečniku je četvrta u Sunčevom sistemu, a po masi treća 17x je masivniji od Zemlje Ime je dobila po Rimskom bogu mora. Neptun je prva planeta otkrivena, kako astronomi vole da kažu, ”na vrhu pera”.

latif
Télécharger la présentation

NEPTUN

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. NEPTUN Stamenović Svetlana

  2. Neptun je osma planeta od Sunca, time i najdalja Po prečniku je četvrta u Sunčevom sistemu, a po masi treća 17x je masivniji od Zemlje Ime je dobila po Rimskom bogu mora

  3. Neptun je prva planeta otkrivena, kako astronomi vole da kažu, ”na vrhu pera”. Koristeći Njutnov zakon gravitacije i Keplerove zakone kretanja planeta, moguće je u svakom trenutku odrediti položaj planete na njenoj orbiti. Lagranž i Laplas-opšta teorija kretanja nebeskih tela

  4. Johan Gale 23. septembra 1846. iz prvog pokušaja je pronašao 8. planetu Sunčevog sistema Izučavanjem skica Jupitera i njegove okoline, koje je načinio Galileo Galilej utvrđeno je da je on još 1612. posmatrao Neptun! Pošto mu je za jednu celu orbitu potrebno 165 Zemaljskih godina, Neptun od svog otkrića pa do danas nije napravio ni jedan pun krug oko Sunca

  5. On spada u tzv. Grupu Ledenih Džinova, podgrupu jovijanskih planeta koje se sastoje uglavnom od leda • On kruži oko Sunca na rastojanju oko 30x većem nego Zemlja. • Iako je nešto manji od Urana, po masi ga premašuje za 18% • Po građi on veoma nalikuje Uranu

  6. Sastoji se uglavnom od leda Malo gvozdeno-silikatno jezgro veličine Zemlje okružuje ledeni omotač na bazi vode, metana i amonijaka, a dalje se prostiru vodonik, helijum i metan. U gornjim slojevima atmosfere je u većim količinama prisutan metan, koji dobro apsorbuje crvenu svetlost i tako daje planeti karakteristično modru plavu boju.

  7. U vreme prolaska Voyager-a slično Jupiteru i Saturnu i Neptun je imao tkz. Veliku tamnu mrlju, uragan veličine Zemlje Međutim posmatranja sa Hablovog teleskopa 1994. su pokazala da je ovaj uragan nestao, ili se jednostavno rasuo ili ga je prekrio neki sloj atmosfere Na Neptunu su zabeleženi najbrži vetrovi u Sunčevom sistemu Najbrži od njih dostižu čak i do 2400 km/h

  8. Dan na Neptunu traje 16h što za posledicu ima malu temperaturnu razliku između dnevne i noćne strane • Usled velikog nagibaose rotacije (30˙ u odnosu na ekliptiku) južni i severni pol su naizmenično konstantno osvetljeni u periodu od po 41 godine • Prosečna temperatura Neptuna je samo za 2˙ niža od one na Uranu, umesto one očekivane za 12˙

  9. On očigledno poseduje neki unutrašnji izvor toplote koji daje istu toliku energiju koliko dolazi i od Sunca, kao i Uran, i Neptun ima neobično magnetno polje – magnetna osa je nagnuta oko 47˙ u odnosu na osu rotacije i izmeštena za skoro 2/3 poluprečnika planete u odnosu na središte, što je verovatno posledica strujanja provodnih materijala u unutrašnjosti planete

  10. Na osnovu posmatranja okultacija zvezda tokom 80-ih godina 20. veka pretpostavljeno je da i Neptun okružuje sistem prstenova • Voyager je potvrdio postojanje nekoliko prstenova ali prilično neuglednih s obzirom da se sastoje od tamnih materijala

  11. Danas se zna za 13 satelita koji kruže oko Neptuna • Od njih samo 2 zaslužuju pomen • Nerida – koju je otkrio Kajpšer 1949. je satelit sa najekscentričnijom orbitom u Sunčevom sistemu – na najdaljem rastojanju od Neptuna je čak 7x dalji nego na najbližem

  12. Triton je otkrio britanski astronom-amater Vilijam Lasel • On ga je zapazio svega 17 dana nakom otkrića Neptuna

  13. On je jedini veći satelit Sunčevog sistema koji oko svoje planete kruži retrogradno - u smeru suprotnom smeru rotacije planete • To dovodi do njegovog stalnog usporavanja i približavanja Neptunu tako da će ga za 10 – 100 miliona godina od danas plimske sile rastrgnuti i stvoriti sistem prstenova koji će možda i premašiti Saturnov

  14. Osa rotacije je nagnuta pod neobičnim uglom, tako da Triton slično kao i Uran, deluje skoro kao da se kotrlja duž svoje putanje oko Sunca • Sve ovo, kao i njegova relativno velika gustina, navodi na zaključak da se Triton formirao u nekom drugom delu Sunčevog sistema i kasnije bio zarobljen Neptunovom gravitacijom

  15. Moguće je da je Triton kružio oko Sunca po veoma ekscentričnoj orbiti, sličnoj Plutonovoj, i postepeno bio privučen Neptunu, i stopljen snažnim plimskim silama, kruži oko Neptuna u tečnom stanju skoro milijardu godina • On je jedno od tri tela u Sunčevom sistemu sa atmosferom, veoma retkom, u kojoj preovlađuje azot, ostala dva su Zemlja i Saturnov Titan

  16. Površina okovana ledom vrlo dobro reflektuje ono malo Sunčeve svetlosti što do nje stiže, tako da je Triton sa temperaturom od oko -235* verovatno najhladniji objekat Sunčevog sistema • Na samoj površini su vidljivi dokazi o burnoj geološkoj istoriji, prisutno je veoma malo kratera, što govori da je površina veoma mlada

  17. Jedna od najzanimljivijih pojava je tzv. Ledeni vulkanizam, tj. Vulkani koji izbacuju mešavinu tečnog azota, metana i prašine, koji se trenutno zamrzavaju i padaju na površinu kao sneg. • Time Triton spada u jedno od 4 tela Sunčevog sistema sa aktivnim vulkanizmom • Vulkane na Tritonu pokreće mehanizam u kome bitnu ulogu igra periodično smenjivanje osunčavanja polarnih i ekvatorijalnih zona, usled neobičnog nagiba ose rotacije

  18. Bezobzira štojeNASAtrenutnozaokupljenapažnjomCassini - Huygensmisijom, kojajetrenutnoaktuelna, vrloozbiljnoseplanirajuidrugabudućaistraživanja. Na red je došlaosmaplanetaSunčevogsistema, ledeniNeptun. Misija do ovog "ledenoggiganta" bi moglabitilansirana u tokunarednedekade, a svemirskaletelica bi stigla do Neptuna 2035 godine. Letelica bi imalanuklearno-električnipropulzionisistem (Jonskipogon), sličanonomekoji je bio u razmatranjuzamisijunaJupiterovmesecJimo.

  19. Hvala na pažnji!!!!!

More Related