1 / 113

MENADŽMENT KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

MENADŽMENT KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA. Doc. dr Ostoja Travar. Menadžment korporativnog upravljanja.

lefty
Télécharger la présentation

MENADŽMENT KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MENADŽMENT KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA Doc. dr Ostoja Travar

  2. Menadžment korporativnog upravljanja Potrebe privrede nameću se kao osnovni razlog izučavanja ove, danas, zasebne discipline. Prema dosadašnjim saznanjima ovaj predmet se, kao takav, izučava na osnovnom studiju kao obavezni ili izborni predmet, a nezaobilazan je kao samostalan na drugom ciklusu studija.

  3. Cilj menadžmenta korporativnog upravljanja • Predmet: Menadžment korporativnog upravljanja ima za cilj omogućiti polaznicima ovog studija sticanje potrebnih znanja o privrednim društvima-korporacijama, njihovim upravljačkim strukturama i procesima. Da studentima, poslovnim ljudima i svim ostalim sa radnim iskustvom u oblasti privrede i vanprivrede omogući da steknu stručna i naučna znanja u oblasti korporativnog upravljanja koja će neposredno doprinijeti jačanju menadžmenta korporativnog upravljanja sa ciljem približavanja Bosne i Hercegovine evropskim integracijama i uključivanje u globalnu privredu.

  4. Kompentencije • Korporativno upravljanje je i “kičma” najvećeg broja privrednih društava koja definišemo kao kapitalna privredna društva. • Korisnici, sve strukture u javnim korporacijama kao što su: privredna društva, berze, finansijske, zdrastvene, obrazovne i druge institucije.

  5. Pojam korporativnog upravljanja • Pojam “korporativnog upravljanja” podrazumijeva odgovorno upravljanje i kontrolu privrednih društava usmjerenih prema stvaranju dugoročne vrijednosti koja se odvija kroz zaštitu interesa, članova društva, akcionara kao i transparentnost prema svim zainteresovanim stranama. • Ekonomisti ukazuju da dobro korporativno upravljanje omogućava jeftinije finansiranje preduzeća i pridonosi njegovom poslovnom razvoju.

  6. Definicije korporativnog upravljanja • Korporativno upravljanje je sistem putem kojeg se upravlja organizacijama i nad njima vrši kontrola. • Takođe, korporativno upravljanje je skup mehanizama kroz koje firme funkcionišu kada je svojina odvojena od upravljanja. • Dakle, specifičnost korporacije se ogleda u razdvajanju vlasništva i upravljanja.

  7. Istraživanja primjene korporativnog upravljanja u RS • Akcionarska društva u Republici Srpskoj ubjedljivo najmanje primjenjuju standarde korporativnog upravljanja među zemljama srednje i istočne Evrope, pokazuju istraživanja. • Uočljivo je da akcionarska društva sa banjalučke berze imaju izuzetno nizak nivo korporativnog upravljanja. • Istraživanja su pokazala da nivo primjene korporativnog upravljanja u RS iznosi 12,4 %, što je daleko ispod deset analiziranih zemalja srednje i

  8. nastavak istočne Evrope u kojima se kreće od 21,3 % u Hrvatskoj do 38 % u Češkoj. Podaci o stepenu transparentnosti u korporativnom upravljanju su: - U Republici Srpskoj 2,4 % , - U Hrvatskoj 14,8 %, - U Sloveniji 29,6 %, - U Češkoj sa 33,2 %, s tim da analizom nisu obuhvaćene FBiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija.

  9. Nivo korporativnog upravljanja

  10. nastavak • U drugom istraživanju o korporativnom upravljanju koje je banjalučka berza u 2011. godini sprovela na uzorku od 15 društava, sa službenog tržišta, dobijena je prosječna ocjena od 65,7%, što se smatra nezadovoljavajućim nivom. • Naime, 2/3 analiziranih društava nema usvojen vlastiti kodeks ponašanja, nitu su prihvatili standarde upravljanja akcionarskim društvima. • Akcionarska društva su najslabiju ocjenu dobila u segmentu uloge i odgovornosti odbora (54,6%).

  11. nastavak • Navedeno ukazuje da se akcionarskim društvima upravlja neefikasno i da nema konsekvenci za loše upravljanje. • Naknadečlanova odbora najčešće nisu vezane za ostvarene rezultate, odbori nemaju dovoljan broj nezavisnih i kompetentnih članova niti postoje jasne procedure prilikom sukoba interesa. • Sa druge strane, relativno visoko je ocijenjenja uloga zainteresovanih strana – nosilaca interesa u upravljanju akcionarskim društvima (89,3%).

  12. Propisi koji utiču na korporativno upravljanje u RS • Zakon o privrednim društvima reguliše osnivanje, poslovanje, reorganizaciju i likvidaciju privrednih subjekata. • Zakon o tržištu hartija od vrijednosti uređuje emisiju hartija od vrijednosti, poslove sa hartijama od vrijednosti, osnivanje i poslovanje berze, centralnog registra, organizaciju i nadležnosti Komisije za hartije od vrijednosti. • Zakon o preuzimanju akcionarskih društava uređuje postupak preuzimanja akcionarskih društava.

  13. Pojam korporacije • Pod korporacijom se podrazumijeva preduzeće oganizovano kao akcionarsko društvo ili javna kompanija (engl.public company). Ovako shvaćena korporacija je ustvari kompanija ili preduzeće koje svoj akcijski kapital inicijalno i/ili kasnije dokapitalizacijom pribavilo kapital putem instituta javne ponude ili prodaje. • Korporacija ima neograničenu mogućnost pribavljanja dodatnog kapitala potrebnog za rast i razvoj posredstvom finansijskog tržišta.

  14. Privredna društva • Zakonom o privrednim društvima (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 127/08) uređuje se: • osnivanje privrednih društava, • prava i obaveze osnivača, ortaka, članova, akcionara, • povezivanje i reorganizacija (statusne promjene i promjene pravne norme privrednih društava) i • likvidacija privrednih društava.

  15. Pojam i pravne forme privrednih društava • Privredno društvo je pravno lice koje osnivaju pravna i/ili fizička lica radi obavljanja djelatnosti u cilju sticanja dobiti, • Pravne forme privrednih društava su: društvo lica (ortačko društvo i komanditno društvo) i društvo kapitala (društvo sa ograničenom odgovornošću i akcionarsko društvo - otvorno i zatvoreno), • Pored navedenih pravnih formi privrednih društava, posebnim zakonom mogu se odrediti i druge pravne forme društava.

  16. Ortačko društvo • Ortačko društvo je privredno društvo koje osnivaju dva ili više fizičkih i/ili pravnih lica u svojstvo ortaka društva radi obavljanja određene djelatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom. • Ortačko društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom imovinom. • Ortaci ortačkog društva odgovorni su solidarno za sve obaveze društva cjelokupnom svojom imovinom, ako sa povjeriocem nije drugačije ugovoreno.

  17. Komanditno društvo • Komanditno društvo je privredno društvo koje osnivaju dva ili više fizičkih i/ili pravnih lica u svojstvu ortaka, radi obavljanja određene djelatnosti, pod zajedničkim poslovnim imenom, od kojih najmanje jedno lice odgovara neograničeno za njegove obaveze (komplementar), a najmanje jedno lice snosi rizik do visine svog ugovorenog uloga (komanditor). • Komanditno društvo za svoje obaveze odgovara cjelokupnom imovinom.

  18. Društvo sa ograničenom odgovornošću • Društvo sa ograničenom odgovornošću je privredno društvo koje osniva jedno ili više pravnih i/ili fizičkih lica, u svojstvu članova društva, radi obavljanja određene djelatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom. • Društvo sa ograničenom odgovornošću odgovara za svoje obaveze cjelokupnom imovinom. • Član društva sa ograničenom odgovornošću ne odgovara za obaveze društva, osim do iznosa neunesenog uloga u imovinu društva.

  19. nastavak • Društvo sa ograničenom odgovornošću može imati najviše 50 članova. • Ako se broj članova društva sa ograničenom odgovornošću poveća iznad broja članova (50), ali ne više od 100 članova, i ako se taj broj održi u periodu dužem od godinu dana, to društvo mijenja pravnu formu u formu zatvorenog akcionarskog društva. • Članovi društva sa ograničenom odgovornošću čine skupštinu. • DOO može da ima direktora ili upravni odbor, te nadzor: internog revizora i odbor za reviziju, a može da ima nezavisnog revizora i stručnog povjerenika.

  20. Akcionarsko društvo • Akcionarsko društvo je privredeno društvo koje osniva jedno ili više pravnih i/ili fizičkih lica u svojstvu akcionara radi obaljanja određene djelatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom, čiji je osnovni kapital utvrđen i podijeljen na akcije. • Akcionarsko društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom imovinom. • Akcionari akcionarskog društva ne odgovaraju za obaveze društva, osim do iznosa ugovorenog a neuplaćenog uloga u imovinu društva.

  21. Zatvoreno akcionarsko društvo • Zatvoreno akcionarsko društvo je društvo čije se akcije izdaju samo njegovim osnivačima ili ograničenom broju drugih lica. • Može imati najviše 100 (sto) akcionara. • Ako se broj akcionara poveća i održi iznad 100 akcionara u periodu dužem od godinu dana, to društvo postaje otvoreno društvo. • Zatvoreno društvo ne može vršiti upis akcija javnom ponudom ili na drugi način nuditi svoje akcije javnim putem.

  22. Otvoreno akcionarsko društvo • Akcionarsko društvo smatra se otvorenim ako osnivači objave javni poziv za upis i uplatu akcija u vrijeme osnivanja društva, odnosno ako takav poziv učini društvo nakon osnivanja. • Otvoreno akcionarsko društvo se uvrštava na berzu ili druga uređena javna tržišta, u skladu sa zakonom, kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti. • Svoja vlasnička prava akcionari otvorenih akcionarskih društava ostvaruju kroz učešće u radu skupština akcionara dok se upravljanje povjerava upravnom odboru.

  23. Organi upravljanja - Skupština- Skupština akcionara je organ vlasnika akcionara društva i najviši organ društva. Kao najviši organ društva Skuština je nadređena upravnim i nadzornim organima društva, ona ih redovno postavlja i smjenjuje te na taj način ostvaruje kontrolu nad njihovim radom. Ona utvrđuje: poslovnu politiku, donosi najvažnije odluke koje se tiču raspolaganja imovinom i dobiti društva, odlučuje o statusnim pitanjima i promjenama.

  24. nastavak Vrste skupština: • Godišnja skupština saziva se najkasnije 90 dana od dana podnošenja finansijskog izvještaja, • Vanredna skupština saziva se na zahtjev : 1/3 članova upravnog odbora, likvidatora društva, akcionara sa najmanje 10% akcija sa pravom glasa, u slučaju poslovanja sa gubitkom, te - Skupština po nalogu suda.

  25. Pravo akcionara • Pravo akcionara je: • da učestvuje u radu i odlučivanju skupštine akcionara (osnovno pravo), • pravo na sigurnu registraciju vlasništva nad akcijom, • pravo prenosa, • pravo na blagovremeno i redovno obavještavanje, • pravo da bira članove odbora i da učestvuje u raspodjeli dobiti društva.

  26. Pretpostavke za uspješan rad skupštine Učešće u radu i odlučivanju skupštine akcionara je pravo, ne i obaveza akcionara za koje akcionari, vrlo često, nisu zainteresovani da ga koriste. Da bi se akcionarima olakšalo korišćenje njihovih prava potrebno je da budu blagovremeno informisani o svim pitanjima koja su bitna za poslovanje društva. Blagovremeno obavještavanje podrazumijeva dostavljanje potrebnih informacija prije održavanja godišnje skupštine društva ili na samoj skupštini ali prije samog odlučivanja.

  27. Kvorum za održavanje sjednice skupštine akcionara Da bi propisno sazvana skupština mogla da donosi pravno valjane odluke, mora ispunjavati utvrđeni kvorum za njen rad. Utvrđivanje kvoruma za rad svodi se na utvrđivanje najmanjeg potrebnog broja glasova akcionara koji moraju biti prisutni da bi njen rad bio punovažan. Kvorum može biti različit, zavisno od toga o kojoj se vrsti skupštine radi, ili koja su pitanja predmet njenog odlučivanja. Osnivačkim aktom ili statutom može se odrediti veći, ali ne i manji od zakonom propisanog kvoruma za održavanje sjednice skupštine akcionara.

  28. Većina za odlučivanje • Većina potrebna za donošenje odluka može biti različita zavisno od značaja pitanja o kojem se odlučuje. Npr. Zakon o privrednim društvima propisuje da je potrebno najmanje 2/3 glasova akcionara koji posjeduje akcije sa pravom glasa: - za promjenu osnivačkog akta, • reorganizaciju društva, • sticanje ili raspolaganje imovinom velike vrijednosti, • povećanje ili smanjenje osnovnog kapitala.

  29. Pravo glasa Pravo glasa je osnovno člansko upravljačko pravo akcionara koje se iskazuje na skupštini akcionara glasanjem o prijedlogu koji je stavljen na glasanje. Akcionar ima mogućnost da glasa: za i protiv prijedloga odluke, da se suzdrži od glasanja. Akcionar se ne može odreći prava glasa ali ima pravo da ga i ne koristi.

  30. nastavak • Akcionari imaju pravo glasa o pitanjima koja se odnose na: • povećanje ili smanjenje ukupnog broja odobrenih akcija, • izmjenu bilo kog prava ili privilegija akcije, • utvrđivanje prava imalaca, • izmjenu akcija akcionara, • limitiranje ili negiranje postojećeg prava prečeg upisa akcija, i • limitiranje ili negiranje prava glasa akcija te klase

  31. Način glasanja Zakon o privrednim društvima propisuje da je glasanje na skupštini akcionara u načelu javno. Tajno glasanje se može koristiti ako akcionarsko društvo ima više od 100 akcionara ili ako to zahtijevaju akcionari sa najmanje 10% prisutnih ili zastupanih akcija sa pravom glasa o određenom pitanju, kada se odlučuje o: izboru i razrješenju direktora ili članova upravnog odbora, nezavisnog revizora, finansijskim izvještajima i izvještajima o poslovanju.

  32. Isključenje prava glasa Akcionar ne može glasati na skupštini akcionara, ni lično ni preko punomoćnika, kada se odlučuje o: oslobađanju ili smanjenju njegovih obaveza i obaveza sa njim povezanih lica prema društvu, pokretanju ili odustajanju od spora protiv njega ili sa njim povezanih lica, odobravanju poslova u kojima postoji sukob interesa između njega i/ili sa njim povezanih lica i društva, isključenju prava preče kupovine u postupku emisije akcija u privatnoj ponudi u kojoj je on i/ili sa njim

  33. nastavak povezano lice određeno kao unaprijed poznati kupac, • osnivanju i povezivanju sa drugim pravnim licem u kojem on i/ili sa njim povezano lice ima vlasnički udio veći od 5% u osnovnom kapitalu, i • isplati dividende za zaposlene i članove upravnog odbora u slučaju da to lice i/ili sa njim povezano lice imaju taj status u društvu. Glasovi akcionara čije je pravo glasa isključeno ne uzimaju se u obzir ni prilikom utvrđivanja kvoruma za odlučivanje u konkretnom slučaju.

  34. Zapisnik Na skupštini akcionara obavezno se vodi zapisnik o njenom radu u koji se unosi svaka odluka skupštine. Svaka odluka skupštine akcionara unosi se u zapisnik. Presjednik skupštine akcionara odgovaran je za uredno sačinjavanje zapisnika. Zapisnik sa sjednice skupštine akcionara sačinjava se najkasnije 15 dana od dana njenog održavanja. Zapisnik potpisuje predsjednik skupštine akcionara, zapisničar i dva ovjerača. Kod otvorenih akcionarski društava zapisnik vodi notar.

  35. Upravni odbor • Zatvoreno akcionarsko društvo ima direktora ili upravni odbor. • Otvoreno akcionarsko društvo ima upravni odbor. • Broj članova upravnog odbora otvorenog akcionarskog društva utvrđuje se osnivačkim aktom. • U otvorenom akcionarskom društvu upravni odbor ima najmanje 3 člana a najviše 15 članova. • Otvoreno akcionarsko društvo čije su akcije na berzi, moraju u upravnom odboru imati većinu neizvršnih članova od kojih su najmanje dva nezavisna člana.

  36. Izvršni odbor • Otvoreno akcionarsko društvo ima izvršni odbor. • Zatvoreno akcionarsko društvo može imati izvršni odbor. • Upravni odbor bira članove izvršnog odbora. • Članovi izvršnog odbora su izvršni direktori. • Izvršni odbor bira se iz reda lica koji su članovi upravnog odbora ili drugih lica, s tim da članovi ovog odbora čine manje od polovine članova upravnog odbora.

  37. Nadzor • Kod otvorenog akcionarskog društva čije su akcije uvrštene na službeno berzansko tržište, mora se odrediti da društvo ima internu reviziju i odbor za reviziju te nezavisnog revizora a može imati i stručnog povjerenika. • Odbor za reviziju ima najmanje 3 člana. Broj članova Odbora za reviziju mora biti neparan. • Poslove interne revizije vrši interni revizor kao fizičko lice. • Internog revizora i članove odbora za reviziju bira Skupština akcionarskog društva iz reda nezavisnih lica.

  38. Nezavisni revizor • Otvoreno akcionarsko društvo ima nezavisnog revizora. • Bira se na redovnoj skupštini akcionara tekuće godine za reviziju finansijskih izvještaja za narednu poslovnu godinu. • Nezavisni revizor akcionarskog društva može biti biran na period određen u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija.

  39. Upravakompanije - društva Uprava društva je nadležna za nezavisno rukovođenje društvom i treba da osigura poštovanje svih zakona i drugih propisa, kao i da uzme u obzir sve interese zainteresovanih strana za rad društva, u skladu sa poslovnim rizikom kojem je društvo izloženo. Član uprave društva ne smije pri donošenju odluke pretpostaviti lične interese interesima društva, niti svojim odlukama smije za sebe iskoristiti poslovne prilike namijenjene društvu. Članovi uprave ne smiju, pri obavljanju svojih djelatnosti, zahtijevati niti prihvatati od trećih lica

  40. nastavak plaćanja, niti bilo koje vrste pogodnosti za sebe niti za bilo koje drugo lice, niti davati trećim licima nezakonite prednosti na osnovu kojih ta lica mogu steći korist. • Uprava društva: - utvrđuje ili odobrava poslovne planove društva, - izrađuje strategiju poslovanja društva, - osigurava njeno sprovođenje, - uspostavlja unutar društva odgovarajući sistem sistem interne kontrole i upravljanje rizicima.

  41. Osnovne prednosti korporativne forme preduzeća • Korporativni oblik organizovanja preduzeća ima, kao i sve drugo, svoje dobre i loše strane. • Osnovne prednosti korporativne forme preduzeća se, u osnovi, svode na sljedeće: • gotovo neograničene mogućnosti pribavljanja dodatnog kapitala potrebnog za finansiranje rasta i razvoja preduzeća posredstvom finansijskog tržišta; • javnost i transparentnost poslovanja, te dostupnost finansijskih i nefinansijskih informacija; • pozitivna slika o korporaciji formirana na prethodni način dorpinosi jačanju njene tržišne pozicije,

  42. nastavak privlačenju kadrova i, u krajnjem, rastu tržišne kapitalizacije što povećava “bogatstvo” njenih vlasnika kroz isplatu dividendi i/ili rast tržišne cijene prilikom prodaje akcija; • mehanizmi zaštite interesa vlasnika/akcionara, pogotvo manjinskih, kroz regulativu zasnovanu na zakonskim propisima, principima, smjernicama i standardima korporativnog upravljanja; • mogućnost da svoje odluke zasnivaju na informacijama do kojih bi inače teško došli ukoliko kompanija/emitent nema takvu propisanu obavezu.

  43. Osnovni nedostaci korporativne forme preduzeća Status kompanije/korporacije ima i svoju “cijenu” koja se ogleda, prije svega, u: • troškovima kotiranja na organizovanim javnim tržištima, uključujući i zahtjeve za objavljivanjem propisanih finansijskih i nefinansijskih informacija, naknadama regulatorima i sl; • obaveznom poštovanju i promjeni strožih zahtjeva za finansijsko izvještavanje, • posebnoj “društvenoj osjetljivosti” u pogledu

  44. nastavak poštovanja prava zaposlenih, manjinskih akcionara, ekoloških standarda i sl; • većim troškovima funkcionisanja i rada organa upravljanja, održavanju redovnih i vanrednih skupština akcionara i organa nadzora (interna i nezavisna revizija, odbor za reviziju). • Vođenje korporacije u najboljem interesu svih, uspjeh zavisi od nekoliko preporuka, ali četiri, su jedne od značajnih, kao što su: • Ukupne uspješnosti poslovanja kompanije; • Povjerenja u korporaciju kao osnovu razvoja;

  45. nastavak realnog ekonomskog sektora, odnosno nosioca održivog ekonomskog razvoja, zaposlenosti i životnog standarda; 3. Povjerenja insvestitora u najširem smislu riječi, kreditora i drugih povjerilaca, da su njihovi materijalni i drugi interesi zaštićeni; 4. Uključivanja korporacije u međunarodne ekonomske i finansijske tokove u svjetskim okvirima koje unaprijed zahtijevaju poznate, jasne, stabilne i pouzdane principe korporativnog upravljanja.

  46. Razvoj korporativnog upravljanja • Korporativno upravljanje (engl. Corporate governance) je sistem putem kojeg se organizacijama upravlja i nad njim vrši kontrola. Struktura korporativnog upravljanja određuje raspodjelu prava i obaveze među različiti učesnicima u korporaciji, kada je svojina odvojena od upravljanja. • Jednostavno rečeno, korporativno upravljanje predstavlja ono što dobijete kada se “oprostite” od vašeg novca i kupite akcije neke kompanije.

  47. nastavak • Danas se gotovo ne može govoriti o uspješnoj i efikasnoj kompaniji koja ne primjenjuje i ne unapređuje standarde korporativnog upravljanja. • Empirijska istraživanja koja analiziraju povezanost između korporativnog upravljanja i efikasnost poslovanja, pokazuju da kompanije koje imaju i primjenjuju standarde korporativnog upravljanja ostvaruju bolje rezulatate od kompanija koje to ne čine. • Sa inteziviranjem finansijske i ekonomske krize korporativno upravljanje sve više dobija na značaju.

  48. nastavak • Integracija tržišta kapitala, naročito u Evropskoj uniji, te pribavljanje kapitala na različitim tržištima od strane velikih privrednih društava i njihovih grupacija pospješuju analizu efikasnosti različitih modela korporativnog upravljanja. • I u poslovnoj praksi Republike Srpske vode se žive aktivnosti i rasprave o tome šta je to korporativno upravljanje. Osnovo pitanje koje se postavlja kod korporativnog upravljanja je raspodjela moći unutar društva, odnosno pitanje ko donosi odluke u privrednim društvima i čiji se interesi pri tom uzimaju u obzir.

  49. Osvrt na stanje i probleme u funkcionisanju korp. upravljanja • Uspostavljanje adekvatnog koncepta korporativnog upravljanja, usklađenim sa principima koji važe u Evropi i svijetu, te njegova stalna nadogradnja, naročito u domenu nadzora, posebno je značajno u zemljama u tranziciji iz tri razloga: • Relativno niskog znanja i iskustva učesnika u procesima korporativnog upravljanja. • Specifičnosti koje se ogledaju u nižem stepenu povjerenja u institucionalni i realni ambijent u cjelini, pa prema tome, i u domenu ostvarivanja prava akcionara.

  50. nastavak 3. Te, specifičnosti koje su posljedica postprivatizacionih procesa nakon masovne privatizacije. • Korporativna forma preduzeća u Republici Srpskoj je u najvećoj mjeri rezultat okončanja procesa (vaučerske) privatizacije. • Međutim, pri tom, ne bi trebalo zaboraviti na ozbiljne ograničavajuće faktore koji će bar u početku biti limitirajuće, a ogledaju se u:

More Related