1 / 18

Europski modeli socijalne države i siromaštvo – implikacije za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu

Konferencija: ‘Socijalni rad i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti – profesionalna usmjerenost zaštiti i promicanju ljudskih prava’ 20-23.listopada, 2010 Mostar, Bosna i Hercegovina. Europski modeli socijalne države i siromaštvo – implikacije za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

levi
Télécharger la présentation

Europski modeli socijalne države i siromaštvo – implikacije za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Konferencija: ‘Socijalni rad i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti – profesionalna usmjerenost zaštiti i promicanju ljudskih prava’ 20-23.listopada, 2010 Mostar, Bosna i Hercegovina Europski modeli socijalne države i siromaštvo – implikacije za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu Doc.dr.sc Zdenko Babić Studijski centar socijalnog rada, Zagreb Mail: zbabic@pravo.hr

  2. EUROPSKI MODEL SOCIJALNE DRŽAVE • Ne postoji jedinstven europski model socijalne države • Socijalna politika i politika zapošljavanja su dominantno u ‘ingerenciji’ zemalja članica • EU preko EC i ESFa podupire (savjetodavno i financijski ) napore koje čine zemlje članice u području socijalne zaštite, borbe protiv siromaštva i soc.isključenosti te politika zapošljavanja • EC koordinira aktivnosti oko def. sustava zajedničkih ciljeva, zajedničkih indikatora ( u nekoliko područja od politike zapošljavanje do politika borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti) te obveza pripreme godišnjih izvješća o napretku u području socijalne zaštite i socijalnog uključivanja. Zemlje kandidati u suradnji s EC pripremaju izvješća o politikama soc. uključivanja i zapošljavanja JIM i JAP • OMC – the Open Method of Coordination

  3. EUROPSKI MODEL SOCIJALNE DRŽAVE • Tako putem OMC EUa koordinira aktivnostima zemalja članica u borbi protiv siromaštva, socijalne isključenosti te reformi sustava soc.zaštite temeljem zajedničkog iskustva (kojeg stječu) sudjelujući u OMC_u. • Soc. Pol - područje na ‘čije usklađivanje’ se primjenjuje ‘meki’ pristup i zato su velike razlike u EU kontekstu u ovom području od razine siromaštva do režima socijalno-društvenih odnosa • odnosno različitog funkcioniranja modela socijalne države u pojedinim zemljama članicama.

  4. TIPOLOGIJA SOCIJALNIH DRŽAVA • Tri (temeljna) tipa prema (Esping – Andersen) zapadne socijalne države: liberalni, konzervativni, socijaldemokratski • U literaturi se još u europskom kontekstu govori o južno-europskom modelu socijalne države te (priključenjem novih članica-bivših soc.zemalja) i postsocijalističkom modelu socijalne države (Deacon, Lendvai)

  5. KONZERVATIVNA SOCIJALNA DRŽAVA kontinentalna Europa • Financiranje: doprinosi zaposlenih, u manjoj mjeri porezi • Neovisni fondovi socijalnog osiguranja- kojima se upravlja na tripartitnoj osnovi, naknade ovise o uplaćenim doprinosima-naglasak na ‘održavanju statusa’ • Model ‘muškog hranitelja’- izdašnije naknade i dulje trajanje rodiljnog dopusta za majke • Za siromašne građane država osigurava socijalnu pomoć • Posljednjih godina promjene ( Njemačka) idu u smjeru smanjivanja naglaska na financiranju doprinosima-(preporuča se i država poreznim olakšicama stimulira štednju u privatnim mirovinskim fondovima(liberalni), mjere aktivacije, omekšava se model muškog hranitelja • No, i dalje Bismarkova konstrukcija ostaje dominantna razlikovna komponenta u odnosu na ostala dva modela

  6. SKANDINAVSKA (SOCIJALDEMOKRATSKA) SOCIJALNA DRŽAVA • Obuhvat: svi građani bez obzira na zaposlenost (načelo socijalnog “građanstva”) • Zemlje: Švedska, Finska i Danska • Financiranje: porezi, u manjoj mjeri doprinosi • Prevladava načelo univerzalizma • Razvijene javne socijalne usluge, posebno zdravstvo, obrazovanje i usluge za djecu i obitelj • Naglasak na aktivne politike zapošljavanja, cjeloživotno obrazovanje i uključivanja pripadnika marginalnih skupina

  7. LIBERALNA SOCIJALNA DRŽAVA • U prvom planu uloga tržišta, naglasak na samo-pomoći; • država manje intervenira u raspodjeli nacionalnog dohotka • Zemlje: SAD i anglosaksonske države • Socijalno osiguranje pretežno preko kompanija, a državno je manje zastupljeno (prvenstveno za državne službenike); • Zdravstvo većim dijelom privatno organizirano /reforme u Americi • Država posebnim mjerama javne pomoći pomaže onima koji su najviše socijalno ugroženi • Socijalna je pomoć uvjetovana aktivnim traženjem posla i strogim procedurama provjere

  8. POSTSOCIJALISTIČKE SOCIJALNE DRŽAVE • Neoliberalna i minimalistička socijalna država (Baltičke zemlje, Rumunjska i Bugarska) – ključni utjecaji MMFa i Svjetske banke u prvoj fazi tranzicije na Baltičke zemlje • niska razina razvijenosti je glavna determinanta ‘minimalističke’ socijalne države u Bugarskoj i Rumunjskoj • Grupa srednjeuropshih postsocijalističkih država (Slovenija, Češka, Mađarska , Poljska i Slovačka) – prevladava režim Bismarkove (konzervativne) socijalne države sa elementima liberalnog režima soc.države (djelomična privatizacija mirovinskih sustava, zdravstvenog sustava, means-tested režim soc.pomoći)

  9. STOPE RIZIKA OD SIROMAŠTVA U IZABRANIM EUROPSKIM ZEMLJAMA

  10. EUROPSKI MODELI SOCIJALNE DRŽAVE I SIROMAŠTVO • Podaci prikazani u prethodnoj tablici ukazuju na vezu između modela socijalno-gospodarskih odnosa koji se u društvu primjenjuju i razine siromaštva te dodatno ukazuju i na velike razlike u stopama siromaštva među zemljama od 10% do 26% (Latvija) • Razlike se pojačavaju ako se uđe dublje u same indikatore • Prema podacima Eurostata za 2008. linija siromaštva za kućanstvo s jednom odraslom osobom u Švedskoj iznosila je 1000 eura, u Austriji 950, dok je u Rumunjskoj bila 100 eura, u BiH oko 150 Eura a u Hrvatskoj oko 280 eura raspoloživog dohotka mjesečno. • Ilustracija dovoljno jasno ukazuje na svu dramatiku razlika europskog ‘socijalnog modela’ u svakodnevnom životu građana zemalja članica.

  11. EUROPSKI MODELI SOCIJALNE DRŽAVE –IMPLIKACIJE ZA HRVATSKU I BIH • Iz navedenog se jasno nameće nekoliko zaključaka • Socijalna politika a time i režim socijalno gospodarskih odnosa koji se izgrađuju u Hrvatskoj i BiH su dominantno pod utjecajem nacionalnih vlasti • Stoga je velika odgovornost na nositeljima vlasti (političke i ekonomske) za izgradnju modela gospodarsko-socijalnih odnosa u skladu sa temeljnim vrijednostima društva kako onog u HR tako i onog u BiHa. • Iz iznesenog jasno proizlazi da sam model gospodarsko-socijalnih odnosa koji se primjenjuje u društvu/ utječe na razinu ekonomske i socijalne deprivacije/zadovoljstva članova društva.

  12. EUROPSKI MODELI SOCIJALNE DRŽAVE –IMPLIKACIJE ZA HRVATSKU I BIH • Oko samog modela i vrijednosti socijalne države koje treba ‘štiti’ i izgrađivati važno je postići konsenzus političkih stranaka i nositelja političke i ekonomske moći ( a ne ih mijenjati sa svakom promjenom vlasti), • Važno je kontinuirano provoditi istraživanja o održivosti, socijalnoj pravednosti i učinkovitosti izabranog modela i socijalnih programa koji iz njega proizlaze • Temeljno pitanje na koje treba tražiti odgovor je u kojoj mjeri država (HR i BiH) udovoljava svojoj obvezi ‘socijalne države’ s obzirom na aktualni razvojni trenutak • Tj. da li je ta socijalnost ‘socijalne države’ u srazmjeru s ekonomskim potencijalima i može li pridonijeti njihovom razvoju pravilnom optimalizacijom (produktivnih ) i zaštitnih socijalnih programa

  13. Hvala na pažnji!

More Related